Connect with us

Politika

NATO čuva BiH, ali i Srbe na Kosovu?

Da Sjevernoatlantski savez ozbiljno analizira i prati situaciju u Bosni i Hercegovini te ostatku regiona pokazala je ovosedmična posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koji je naglasio kako je Alijansa izuzetno predana sigurnosti i stabilnosti ovog regiona.

“Vi znate da smo godinama tome predani, jer vaša država ima značaj za cijeli region zapadnog Balkana”, kazao je Stoltenberg u Sarajevu, a tokom posjete Beogradu izjavio je i da ga raduju primjeri dobre saradnje sa Srbijom.

Direktor beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu sigurnost prof. dr Darko Trifunović ističe da se “politički Beograd oslanja na NATO, jer NATO je jedini garant bezbjednosti srpskom, ali i drugom nealbanskom stanovništvu na Kosovu”.

“Čuli smo da će Srbija na zahtev predsednika, kao glavnokomandujućeg oružanih snaga, povećati broj vežbi sa NATO-om, tako da ni u kojem slučaju Beograd neće ostati sam u tom pogledu. S druge strane, i sam Stoltenberg je tražio hitno formiranje zajednice srpskih opština, onako kako je to dogovoreno u Bruxellesu, a ne onako kako to Priština interpretira”, kaže Trifunović.

Nedžad Ahatović, vojni analitičar, navodi da se “mora i u Sarajevu, Bruxellesu i u Monsu shvatiti da je Srbija, a kao rezultat velikosrpske politike uzročno-posljedično i naš entitet RS, na suprotnoj strani kada govorimo o širenju NATO-a”.

“Političke elite i u Srbiji, a posebno u RS, do kraja su instrumentalizirani i involvirani u Putinovu agresivnu političku doktrinu, a iz takvog odnosa sa Putinom je nemoguće izaći bez ozbiljnih posljedica po vlastiti život i zdravlje. Kada ste u tako fatalnoj situaciji, onda tražite način da što bolje ispunite ono što se od vas traži, a na Balkanu svaki korak u smjeru daljeg etabliranja ruskog uticaja donosi nestabilnost i opasnost od novog konflikta. Zato je prioritet naše vanjske politike što prije postizanje punopravnog članstva u NATO-u, pa i ako se u okviru tog procesa zahtijeva promjena državnopravnog i administrativnog uređenja BiH kroz politički dijalog i konsenzus”, kaže Ahatović.

Uoči same posjete Stoltenberga, u Sarajevu je održan 105. Rose-Roth seminar u organizaciji PS NATO-a i u saradnji sa PS BiH. Seminaru se nisu odazvali predstavnici iz Republike Srpske. Đuro Kozar, vojno-politički analitičar, smatra da nije trebalo bojkotovati ovaj skup, zato što je on bio u funkciji jačanja partnerskih odnosa Oružanih snaga BiH i NATO-a.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om BiH Josip Brkić ukazuje na to da je opet unutrašnjopolitička stvar BiH projecirana na međunarodnu scenu.

“Ne možemo zanemariti da nam to pravi određenu vrstu reputacijske štete na međunarodnoj sceni. I ranije su na Rose-Roth seminarima, odnosno parlamentarnoj dimenziji suradnje zemalja članica i zemalja partnera Sjeveroatlantskog saveza, sudjelovali svi zastupnici iz BiH koji su u PS NATO-a. Vjerovati je da je ovo samo prolazna epizoda, da će isto tako ova posjeta glavnog tajnika ohrabriti ovo gdje jesmo trenutno, a to je suradnja”, kaže Brkić, potcrtavajući da je ključno da se nikad nije jedna razina vlasti integrirala u Sjevernoatlantski savez, već država, a da brzinu, vrijeme i način integracije određujemo mi u BiH kada se za to stvore uslovi.

Kozar ističe da organizacija ovakvog seminara NATO-a u Sarajevu ima veliki značaj jer su učesnici govorili o najaktuelnijim sigurnosnim pitanjima na zapadnom Balkanu i uopšte u Evropi, a posebno nakon rata koji se vodi u Ukrajini.

“Na ovaj način htjelo se i pokazati koliko NATO cijeni BiH i naše Oružane snage, zato što je naš OS formirao bataljon lake pješadije od 850 ljudi koji je spreman na sve zadatke koje bi trebalo da obavlja u okviru NATO-a. Na taj način NATO je htio da pokaže koliko cijeni našu vojsku i koliko želi da sačuva i zaštiti suverenost i teritorijalni integritet BiH u situaciji kad se rat u Ukrajini još vodi, a, evo, imamo i izraelsko-palestinske sukobe”, ističe Kozar.

Ahatović smatra da svaki dijalog na akademskom i stručnom nivou u koji su uključeni svi akteri koji su mjerodavni da daju smjernice nadležnima da se NATO put ubrza, mora biti pozdravljen.

“Pitanje je da li će i koliko politika slušati i prihvatiti te zaključke i savjete date sa takvih seminara jer političari ipak ‘bolje znaju’. Struka je u BiH, po mom skromnom mišljenju, često samo dekor”, kaže Ahatović.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno