Connect with us

Politika

NATO čuva BiH, ali i Srbe na Kosovu?

Da Sjevernoatlantski savez ozbiljno analizira i prati situaciju u Bosni i Hercegovini te ostatku regiona pokazala je ovosedmična posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koji je naglasio kako je Alijansa izuzetno predana sigurnosti i stabilnosti ovog regiona.

“Vi znate da smo godinama tome predani, jer vaša država ima značaj za cijeli region zapadnog Balkana”, kazao je Stoltenberg u Sarajevu, a tokom posjete Beogradu izjavio je i da ga raduju primjeri dobre saradnje sa Srbijom.

Direktor beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu sigurnost prof. dr Darko Trifunović ističe da se “politički Beograd oslanja na NATO, jer NATO je jedini garant bezbjednosti srpskom, ali i drugom nealbanskom stanovništvu na Kosovu”.

“Čuli smo da će Srbija na zahtev predsednika, kao glavnokomandujućeg oružanih snaga, povećati broj vežbi sa NATO-om, tako da ni u kojem slučaju Beograd neće ostati sam u tom pogledu. S druge strane, i sam Stoltenberg je tražio hitno formiranje zajednice srpskih opština, onako kako je to dogovoreno u Bruxellesu, a ne onako kako to Priština interpretira”, kaže Trifunović.

Nedžad Ahatović, vojni analitičar, navodi da se “mora i u Sarajevu, Bruxellesu i u Monsu shvatiti da je Srbija, a kao rezultat velikosrpske politike uzročno-posljedično i naš entitet RS, na suprotnoj strani kada govorimo o širenju NATO-a”.

“Političke elite i u Srbiji, a posebno u RS, do kraja su instrumentalizirani i involvirani u Putinovu agresivnu političku doktrinu, a iz takvog odnosa sa Putinom je nemoguće izaći bez ozbiljnih posljedica po vlastiti život i zdravlje. Kada ste u tako fatalnoj situaciji, onda tražite način da što bolje ispunite ono što se od vas traži, a na Balkanu svaki korak u smjeru daljeg etabliranja ruskog uticaja donosi nestabilnost i opasnost od novog konflikta. Zato je prioritet naše vanjske politike što prije postizanje punopravnog članstva u NATO-u, pa i ako se u okviru tog procesa zahtijeva promjena državnopravnog i administrativnog uređenja BiH kroz politički dijalog i konsenzus”, kaže Ahatović.

Uoči same posjete Stoltenberga, u Sarajevu je održan 105. Rose-Roth seminar u organizaciji PS NATO-a i u saradnji sa PS BiH. Seminaru se nisu odazvali predstavnici iz Republike Srpske. Đuro Kozar, vojno-politički analitičar, smatra da nije trebalo bojkotovati ovaj skup, zato što je on bio u funkciji jačanja partnerskih odnosa Oružanih snaga BiH i NATO-a.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om BiH Josip Brkić ukazuje na to da je opet unutrašnjopolitička stvar BiH projecirana na međunarodnu scenu.

“Ne možemo zanemariti da nam to pravi određenu vrstu reputacijske štete na međunarodnoj sceni. I ranije su na Rose-Roth seminarima, odnosno parlamentarnoj dimenziji suradnje zemalja članica i zemalja partnera Sjeveroatlantskog saveza, sudjelovali svi zastupnici iz BiH koji su u PS NATO-a. Vjerovati je da je ovo samo prolazna epizoda, da će isto tako ova posjeta glavnog tajnika ohrabriti ovo gdje jesmo trenutno, a to je suradnja”, kaže Brkić, potcrtavajući da je ključno da se nikad nije jedna razina vlasti integrirala u Sjevernoatlantski savez, već država, a da brzinu, vrijeme i način integracije određujemo mi u BiH kada se za to stvore uslovi.

Kozar ističe da organizacija ovakvog seminara NATO-a u Sarajevu ima veliki značaj jer su učesnici govorili o najaktuelnijim sigurnosnim pitanjima na zapadnom Balkanu i uopšte u Evropi, a posebno nakon rata koji se vodi u Ukrajini.

“Na ovaj način htjelo se i pokazati koliko NATO cijeni BiH i naše Oružane snage, zato što je naš OS formirao bataljon lake pješadije od 850 ljudi koji je spreman na sve zadatke koje bi trebalo da obavlja u okviru NATO-a. Na taj način NATO je htio da pokaže koliko cijeni našu vojsku i koliko želi da sačuva i zaštiti suverenost i teritorijalni integritet BiH u situaciji kad se rat u Ukrajini još vodi, a, evo, imamo i izraelsko-palestinske sukobe”, ističe Kozar.

Ahatović smatra da svaki dijalog na akademskom i stručnom nivou u koji su uključeni svi akteri koji su mjerodavni da daju smjernice nadležnima da se NATO put ubrza, mora biti pozdravljen.

“Pitanje je da li će i koliko politika slušati i prihvatiti te zaključke i savjete date sa takvih seminara jer političari ipak ‘bolje znaju’. Struka je u BiH, po mom skromnom mišljenju, često samo dekor”, kaže Ahatović.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno