Connect with us

Svijet

Nevjerovatan obrt u slučaju Alme koja se utopila sa djecom: LUTKA PROMIJENILA TOK ISTRAGE

Teorija po kojoj su Alma Arazi (39) i njeno troje djece skočili sa starog ili novog mosta na Bojani, u albanskom gradu Skadar, prilikom čega su okončali svoje živote, trenutno nije zadovoljavajuća za skadarsku policiju i tužilaštvo jer se sumnja da je samoubistvo izvršeno ispod mosta, a ne preko mosta.

Istraga je došla do ovog novog obrta nakon što je pronađena lutka za koju se sumnja da je pripadala jednoj od njenih kćerki, a koju je lokalna policija Skadra pronašla ispod novog mosta na Bojani. Lutka je promijenila tok istrage za policijske snage iz sela Daragjat, gdje je pronađena njena devetogodišnja kćerka.

Na kraju novog mosta, tačnije u podnožju mosta na Bojani, na mjestu sa šljunkom i drvećem i žbunjem, operativci su pronašli lutku, koju je zaplijenilo tužilaštvo i odnijelo na DNK da utvrdi da li je pripadala utopljenoj djeci Alme Arazi.

Tijela nađena na maloj udaljenosti

Samo nekoliko metara dalje, tijelo osmogodišnje djevojčice je pronađeno među borovima, dok je tijelo trećeg djeteta, četvorogodišnjeg dječaka, pronađeno nedaleko od borova, na udaljenosti od oko dva-tri kilometra i oko 35 kilometara odatle ispred sela Pentar, u vodama Crne Gore nađeno je i tijelo majke Alme Arazi, prenosi Blic.

Trag da je Alma Arazi mogla skočiti sa starog ili novog mosta na Bojani za sada je odbačen za policiju i tužilaštvo zbog lutke pronađene na obali Bojane ispod novog mosta.

Rekonstrukcija događaja

Ono što se sumnja je da je Alma Arazi, nakon što je popila kafu sa rođakom svog supruga, prešla preko starog mosta na Bojani i nastavila prema novom mostu, a potom sjela na kraj ovog mosta, na terenu koji nije baš lak za prilaz i odatle je, kako se sumnja, počinila teško djelo tako što se utopila sa svoje troje djece, za koji se pretpostavlja da se dogodio oko 22.00 časa 2. aprila.

U blizini mjesta gdje je lutka pronađena, došao je i ministar unutrašnjih poslova Taulant Bala koji je dao izjavu dajući vijest o pronalasku drugog tijela. Do sada nema svjedoka koji je video tridesetdevetogodišnju ženu i njeno troje djece kako hodaju po mostu ili čak sjede ispod novog mosta na Bojani, ili trenutak kada je ona okončala svoj i život svoje djece.

Sada se očekuje da će eksperti ispitati DNK tragove na pronađenoj lutki.

Tužilaštvo i policija nastavljaju istragu radi potpunog rasvetljavanja ovog događaja zbog kojeg je Ergis Arazi, suprug 39-godišnje žene, priveden i tereti se zbog krivičnog djela “navođenje na samoubistvo” uslijed nasilja u porodici — što su on i njegov brat negirali — za razliku od Almine sestre koja ju je optužila za porodično nasilje i izdaju.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno