Connect with us

Svijet

NEW YORK TIMES: Izrael se sprema da napadne Iran

Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je jutros The New York Times.

To je potez koji bi mogao dodatno destabilizovati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka te odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.

Nije jasno koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Tramp je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi pregovarati s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana, prenosi Index.

Znakoviti potezi SAD-a i Britanije
Nije poznato koliko se Tramp ovaj put trudio da odgovori Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postepeno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardovao iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.

Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona te britanskom upozorenju brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za New York Post izjavio da je sve „manje uvjeren“ u uspjeh pregovora s Iranom.

Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami
Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima „neprihvatljiv“. Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.

Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na izvođenje mjuzikla „Les Misérables“ u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami zaključiti.“

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je „upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce“. Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom da pojačaju mjere opreza.

Iran planira protivudar balističkim projektilima
Prema visokom iranskom zvaničniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke povodom odgovora na mogući izraelski napad.

Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.

Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Tramp se veče prije sastao s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.

Oštra reakcija Teherana
Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba. „Amerika će morati da napusti region jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima“, rekao je.

Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred kongresmenima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predočio „niz opcija“ za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.

Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih „militarizmom“ koji „podstiče nestabilnost“.

Iranski nuklearni program i moguća osuda UN-a
Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. O toj rezoluciji trebalo bi da se glasa u četvrtak.

Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. „snapback“ – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz tog sporazuma jednostrano istupile 2018, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude „natjerati Iran da OŠTRO reaguje“.

Nafta, vazdušne snage i američka mornarica
Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Associated Pressa, riječ je o neesencijalnim zaposlenicima iz ambasade u Bagdadu te o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, smješteni u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.

Iranov nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari takođe oštetili iranski protivvazdušni sistem.

Izraelski udar postaje sve rizičniji
Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo obnavljati te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Takođe nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila, kada je Tramp uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač aviona USS Carl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letjelica, uključujući najnaprednije F-35 lovce sa stelt tehnologijom. Visoki zvaničnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regionu imaju još nekoliko desetina borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.

Related Topics:

Svijet

RUSIJA označila “DOJČE VELE” kao nepoželjnu organizaciju

Kancelarija ruskog državnog tužioca klasifikovala je Dojče vele (DW), medijsku kuću iz Njemačke koju finansira vlada te zemlje, kao ”nepoželjnu organizaciju”, prenijeli su ruski mediji.

Ovu klasifikaciju je još u avgustu zatražila ruska Državna Duma.

DW se sada pridružuje brojnim drugim medijskim organizacijama, nevladinim organizacijama i fondacijama koje su već dobile oznaku ”nepoželjne”, uključujući Radio slobodna Evropa, Bellingcat, CORRECTIV, Reportere bez granica (MSF) i TV Dožd, prenijela je DW.

Prema važećem ruskom zakonu, označavanje kao ”nepoželjna organizacija” čini svaku saradnju sa takvom organizacijom krivičnim djelom koje može biti kažnjeno visokim novčanim kaznama, ili čak zatvorom.

Kako se navodi, kažnjivo je čak i dijeljenje sadržaja takvih organizacija, uključujući na društvenim mrežama.

DW je od marta 2022. u Rusiji označena kao ”strani agent”, a pre toga je bila suočena sa zabranom emitovanja.

DW na ruskom jeziku dostigla je 2025. oko 10 miliona korisnika sedmično, uglavnom putem video sadržaja.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI “Odričemo se članstva u NATO, TO JE KOMPROMIS SA NAŠE STRANE”

Ukrajina je spremna da se odrekne ambicije članstva u NATO-u u zamjenu za snažna zapadna bezbjednosna jamstva, kao kompromisno rješenje za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.

Ovakav potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je godinama težila članstvu u NATO-u, smatrajući ga ključnom zaštitom od ruskih napada. Ta ambicija bila je unesena i u Ustav Ukrajine. Ujedno, ovaj korak ispunjava jedan od glavnih ratnih ciljeva Moskve, dok je Kijev do sada čvrsto odbijao bilo kakve ustupke, posebno kada je riječ o teritoriji.

Zelenski je poručio da su bezbjednosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i drugih partnera alternativa članstvu u NATO-u i kompromis sa ukrajinske strane.

„Od samog početka želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, jer su to stvarna bezbjednosna jamstva. Međutim, neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali taj pravac“, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara u Votsap grupi.

Prema njegovim riječima, sada se razmatraju bilateralna bezbjednosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članu 5 NATO-a, kao i bezbjednosna jamstva evropskih zemalja i drugih partnera, poput Kanade i Japana.

„To je već kompromis sa naše strane“, naglasio je Zelenski, dodajući da ta jamstva moraju biti pravno obavezujuća.

Ukrajinski predsjednik je ranije pozvao na „dostojanstven mir“ i čvrste garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanke sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu, u cilju okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše mirovni sporazum koji je u početnoj fazi išao u prilog zahtjevima Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da namjerno odugovlači rat, izvodeći smrtonosna bombardovanja gradova i ukrajinske energetske infrastrukture.

Iako tačan sastav učesnika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije zvanično objavljen, jedan američki zvaničnik potvrdio je da Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner putuju u Njemačku na razgovore sa ukrajinskim i evropskim predstavnicima.

Odluka o slanju Vitkofa, koji je već vodio pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, tumači se kao signal da je Vašington uočio priliku za napredak, gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.

Zelenski: Prekid vatre duž linija fronta poštena opcija

Zelenski je rekao da Ukrajina, Evropa i SAD razmatraju plan od 20 tačaka, na čijem kraju bi mogao biti dogovoren prekid vatre. Naglasio je da Kijev trenutno nema direktne pregovore sa Rusijom.

Prema njegovim riječima, prekid vatre duž sadašnjih linija fronta bio bi poštena opcija. Rusija, s druge strane, traži da Ukrajina povuče svoje snage iz dijelova istočnih oblasti Donjeck i Lugansk koje su još pod kontrolom Kijeva.

„Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo da radimo maksimalno konstruktivno. Naredni dani biće ispunjeni intenzivnom diplomatijom i izuzetno je važno da ona donese konkretne rezultate“, poručio je Zelenski ranije na mreži X.

Njemački kancelar Fridrih Merc u ponedjeljak će u Berlinu ugostiti ukrajinskog predsjednika i evropske lidere na samitu, što predstavlja još jedan u nizu javnih izraza podrške Ukrajini od strane evropskih saveznika.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na doradi američkog prijedloga koji je, prema nacrtu objavljenom u novembru, predviđao da Ukrajina ustupi dodatne teritorije, odustane od NATO ambicija i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga.

Evropski saveznici ovaj trenutak opisuju kao „kritičan“, jer bi mogao odrediti budućnost Ukrajine. Istovremeno, nastoje da ojačaju finansijsku poziciju Kijeva korištenjem zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranje vojnog i civilnog budžeta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije u decembru sastao se sa Vitkofom i Kušnerom. Kremlj je saopštio da je sastanak bio „konstruktivan“, iako bez značajnijeg napretka.

Zelenski je upozorio da su stotine hiljada ljudi i dalje bez električne energije nakon ruskih napada na energetski sistem, grijanje i vodosnabdijevanje širom Ukrajine, objavivši fotografije zapaljenih i uništenih zgrada.

„Rusija namjerno odugovlači rat i pokušava da nanese što veću štetu našem narodu“, rekao je Zelenski. „Samo ove sedmice Rusija je lansirala više od 1.500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih avionskih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu“, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

STRAH JAČI OD SLOBODE! Više od polovine Nijemaca NE MOŽE DA IZRAZI MIŠLJENJE

Više od polovine Nijemaca smatra da ne može slobodno da izrazi svoje mišljenje, pokazala je anketa koju je sprovela švajcarska kompanija “Tenor”, a objavio njemački list “Velt”.

Prema rezultatima ankete, čak 57 odsto Nijemaca smatra da je trenutno bolje biti oprezan kada iznose svoje stavove.

Najveća zabrinutost zabilježena je među pristalicama stranke Alternativa za Njemačku /AfD/, gdje je samo 11 odsto glasača reklo da se osjeća slobodno u izražavanju svojih stavova, dok je preostalih 89 odsto reklo suprotno. Zabrinutost zbog slobode izražavanja izraženija je među stanovnicima istočnonjemačkih pokrajina, gdje je 64 odsto reklo da se osjeća rezervisano u izražavanju svojih mišljenja. U zapadnoj NJemačkoj 55 odsto ispitanika zalagalo se za oprez.

Samo 18 odsto Nijemaca reklo je da odobrava društveni i politički kurs zemlje, dok je preostalih 82 odsto izrazilo suprotno mišljenje.

Kada je riječ o godinama starosti ispitanika, najjače nezadovoljstvo političkim putem Njemačke izrazili su ispitanici starosti od 45 do 49 godina. Istovremeno, među svim starosnim grupama od 16 do 60 godina i više najmanje 80 odsto ispitanika opisalo se kao nezadovoljno političkim putem Njemačke.
Ogromnih 94 odsto glasača AfD-a ne odobrava društvenu i političku putanju Njemačke, dok je 91 odsto glasača LJevice opisalo njen društveno-politički kurs kao loš.

Onlajn-anketa je sprovedena od 26. novembra do 3. decembra među 1.500 ljudi.

Oktobarska anketa koju je sproveo Institut Forsa za emitere N-TV i RTL pokazala je da je samo 26 odsto Nijemaca zadovoljno radnim učinkom kancelara Fridriha Merca, što je njegov najniži rejting odobravanja do sada.

Broj onih koji su nezadovoljni konzervativnim liderom porastao je na rekordnih 71 odsto, u odnosu na 52 odsto u maju, kada je imenovan za kancelara.

Nastavi čitati

Aktuelno