Connect with us

Svijet

OPASNA ESKALACIJA U AMERICI: Protesti se šire iz grada u grad, marinci uskoro uzlaze na ulice

Masovni protesti zbog imigracijskih racija šire se sve većim brojem američkih gradova. U sukobima s policijom i saveznim agencijama uskoro će na ulice izaći marinci i Nacionalna garda.

U gradovima širom Sjedinjenih Američkih Država posljednjih dana traju masovni protesti protiv imigracionih racija koje sprovodi američka agencija za imigraciju i carinu (ICE). Racije koje je naredila administracija predsjednika Donalda Trampa izazvale su burne reakcije, brojna hapšenja i uvođenje policijskog časa u pojedinim gradovima. Najnapetija situacija je u Kaliforniji, ali protesti su se proširili i na ostatak zemlje.

Tramp poslao Nacionalnu gardu u Kaliforniju
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da bi Trampova naredba o slanju Nacionalne garde u Kaliforniju mogla biti proširena i na druge savezne države zbog eskalacije protesta.

Prošlog vikenda Tramp je aktivirao rijetko korišćen zakon kojim je federalizovao Nacionalnu gardu, i to uprkos protivljenju demokratskog guvernera Kalifornije Gavina Njusoma i lokalnih zvaničnika. Osim toga, u ponedjeljak je u oblast Los Anđelesa poslato 700 marinaca.

Prema saopštenju američke Sjeverne komande, marinci su juče još uvijek bili u fazi obuke, a nije poznato kada će biti raspoređeni na ulice.

Protesti u više gradova
U utorak je u Brukhavenu, predgrađu Atlante u saveznoj državi Džordžija, uhapšeno šest osoba tokom protesta protiv ICE racija, potvrdila je lokalna policija. Iste večeri u Čikagu je privedeno 17 demonstranata.

U Teksasu su juče počeli novi protesti, posebno u San Antoniju. Guverner Greg Abot najavio je da će pripadnici teksaške Nacionalne garde biti raspoređeni na više lokacija zbog protesta koji se očekuju tokom sedmice i vikenda. Gradonačelnik Hjustona Džon Vitmajer pozvao je građane da protestuju mirno.

U Njujorku su sinoć demonstranti protestovali na glavnom gradskom trgu. Policija u opremi za razbijanje nereda bila je raspoređena oko okupljenih, a tokom dana zabilježena su i nova hapšenja. Slična situacija dogodila se i prethodne večeri na drugom protestu u gradu.

U Indijanapolisu su protesti zabilježeni u istoj zoni gdje se održavaju finalne utakmice NBA lige, prenosi lokalni medij WTHR. Demonstracije su održane i u San Francisku, Las Vegasu, Filadelfiji, Milvokiju, Sijetlu, Bostonu i Vašingtonu.

Policijski čas u Los Anđelesu
U Los Anđelesu je već drugu noć zaredom uveden policijski čas za centar grada. Zabrana kretanja traje od 20 sati do 6 ujutru po lokalnom vremenu. Zatvoreni su i prilazi i izlazi na auto-put 101, potvrdila je policija.

Protesti u Los Anđelesu – koji su inspirisali slične demonstracije u brojnim američkim gradovima – dodatno su eskalirali nakon što je Tramp u grad poslao Nacionalnu gardu i marince uprkos protivljenju lokalnih vlasti. U utorak uveče policija je počela masovna hapšenja, a gradonačelnica Bas potvrdila je da će policijski čas ostati na snazi nekoliko dana. Policijski čas obuhvata oblast od oko 2,5 kvadratna kilometra sa manje od 100.000 stanovnika.

Za vikend su najavljene nove demonstracije u mnogim gradovima. Posebnu pažnju privlače tzv. “No Kings” protesti koji će biti održani u subotu širom SAD kao znak protivljenja Trampovim mjerama. Organizatori navode da neće protestovati u Vašingtonu, gdje je planirana vojna parada povodom 250. godišnjice američke vojske, uz poruku: “Prava moć nije u Vašingtonu”.

Marinci na ulicama Los Anđelesa
Američki marinci će se u roku od dva dana pridružiti Nacionalnoj gardi na ulicama Los Anđelesa, potvrdili su zvaničnici u srijedu. Marinicima će biti dozvoljeno da privremeno zadrže sve koji ometaju imigracione službenike u racijama, kao i demonstrante koji se sukobljavaju sa federalnim agentima.

Predsjednik Tramp je naredio raspoređivanje marinaca uprkos protivljenju guvernera Njusoma, što je izazvalo nacionalnu debatu o korišćenju vojske na američkom tlu i dodatno podstaklo proteste koji su se proširili iz Los Anđelesa na druge velike gradove poput Njujorka, Atlante i Čikaga.

Šta marinci smiju da rade?
“Snage mogu privremeno da zadrže pojedince u specifičnim situacijama, kao što su sprečavanje napada, zaštita drugih osoba ili sprečavanje ometanja saveznih službenika u obavljanju dužnosti”, saopštila je vojska.

Američki general Skot Šerman, koji komanduje grupom marinaca i pripadnika Nacionalne garde, izjavio je da marinci neće imati bojevu municiju u puškama, ali će je nositi sa sobom.

Guverner Njusom i savezna država Kalifornija podneli su tužbu protiv Trampa i Ministarstva odbrane, zahtijevajući da se raspoređivanje vojske zaustavi, uz tvrdnju da uslovi za primenu zakona Title 10 nisu ispunjeni jer ne postoji prijetnja od invazije ili pobune.

Kalifornija traži blokadu Trampove odluke
Kalifornija je takođe zatražila privremenu zabranu sprovođenja Trampove odluke kako bi se odmah spriječilo učešće Nacionalne garde i marinaca u policijskim aktivnostima.

Rasprava o zabrani zakazana je za danas na saveznom sudu u San Francisku. Trampova administracija je u sudskim dokumentima pred saslušanje navela da predsjednik ima pravo da procijeni da li situacija zahtijeva vojni odgovor u slučaju pobune ili ozbiljne prijetnje.

Related Topics:

Svijet

PUŠILIN OPTUŽIO UKRAJINU ZA RATNI ZLOČIN: Tvrdi da ruske zarobljenike koriste kao bombaše samoubice

Korišćenje ruskih ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica od strane Ukrajine je ozbiljan ratni zločin, rekao je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin.

“Ovo je kršenje humanitarnog prava, ovo su zaista veoma ozbiljni ratni zločini, govorimo o korišćenju ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica”, naveo je Pušilin u intervjuu za TASS.

On je dodao činjenice o ovom pitanju ignorišu međunarodni mediji, javnost i organizacije za ljudska prava.

Nastavi čitati

Svijet

Kako je otkrivena velika mana u KODU INTERNETA?

Vještačka inteligencija ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.
Zbog ozbiljnog bezbjednosnog propusta, prošle sedmice privremeno su ugašeni pojedini državni sajtovi u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Finskoj i Češkoj.

Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i tim Evropske unije za odgovor na računarske incidente (CERT-EU) preporučili su da se sistemi koji ne mogu odmah da budu zaštićeni privremeno isključe sa interneta.

Uzrok je bila greška u PHP-u, programskom jeziku na kojem radi veliki dio interneta. Prema podacima W3Techsa, koristi ga gotovo sedam od deset sajtova za koje je poznato kojim su programskim jezikom napravljeni. Na PHP-u se zasnivaju i popularne platforme poput WordPressa, kao i softver koji koristi Vikipedija. Zbog novootkrivenih propusta, i Fondacija Vikimedija privremeno je isključila pojedine sisteme.

Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jeste način na koji je problem otkriven.

Istraživači su uz pomoć vještačke inteligencije uspeli da pronađu i ispitaju ozbiljne slabosti koje su godinama promicale stručnjacima. Time su oni koji štite sisteme dobili priliku da reaguju prije napadača. Međutim, propusti u pripremi i objavljivanju bezbjednosnih ispravki pokazali su koliko se ta prednost brzo može izgubiti.

Greška je postojala u sistemu godinama
PHP je programski jezik koji omogućava da sajtovi obavljaju različite funkcije, od prijavljivanja korisnika i pretraživanja sadržaja do pristupa bazama podataka. Za razliku od onoga što korisnik vidi na ekranu, veliki dio njegovog posla odvija se u pozadini, na serveru.

Problem nastaje kada se ozbiljna greška nalazi u samom programskom jeziku, a ne u pojedinačnom sajtu. U takvoj situaciji mogu biti ugroženi i sistemi čiji su vlasnici poštovali sva pravila i vodili računa o bezbjednosti.

U ovom slučaju otkrivene su dvije kritične ranjivosti koje su, pod određenim uslovima, omogućavale napadačima da bez lozinke izvršavaju komande na serveru. To je moglo da dovede do preuzimanja kontrole nad sistemom, krađe podataka ili prekida rada servisa. Hitne bezbjednosne ispravke za ove programe objavljene su 21. oktobra.

Prema navodima kompanije Wiz, koja je učestvovala u istraživanju, problematični dijelovi programskog koda postojali su duže od deset godina.

Još zanimljivije je to što su programeri PHP-a prve naznake jednog od problema uočili još 2024. godine. Međutim, tada nisu uspjeli da utvrde kako bi neko mogao da ga iskoristi za stvarni napad. Razmatrano je više načina da se greška otkloni, ali je svako rješenje nosilo određene rizike, pa se donošenje odluke odužilo.

PHP Foundation, neprofitna organizacija koja podržava razvoj ovog programskog jezika, priznala je da je kašnjenje bilo posljedica problema u načinu odlučivanja, ali i nedostatka ljudi i sredstava.

Situacija se promijenila u avgustu 2026. godine, kada su istraživači, koristeći modele vještačke inteligencije kompanija OpenAI i Google, pokazali kako se postojeće slabosti mogu iskoristiti za napad.

Kompanija Wiz tvrdi da je jedan njen istraživač, uz pomoć vještačke inteligencije, za nedjelju dana uspio da uradi ono za šta bi ranije timu vrhunskih stručnjaka bili potrebni mjeseci. To je procjena same kompanije, koju nije moguće nezavisno potvrditi, ali dobro pokazuje koliko se brzo mijenjaju mogućnosti za pronalaženje bezbjednosnih propusta.

Vještačka inteligencija tako nije samo pomogla da se pronađe greška, nego i da se vidi kako je moguće iskoristiti ove propuste.

To baš pojačava važnost sajber bezbjednosti, tako da alati koji stručnjacima omogućavaju da brže otkrivaju ranjivosti mogu pomoći i napadačima da ih pronađu i iskoriste.

Kada su istraživači u avgustu prijavili otkrivene propuste, dogovoreno je da detalji ostanu poverljivi dok ne budu spremne bezbjednosne ispravke. Takav postupak je uobičajen u sajber bezbjednosti. Cilj je da proizvođači softvera i vlasnici sistema dobiju dovoljno vremena da otklone problem prije nego što informacije o njemu postanu dostupne napadačima.

Međutim, ovog puta plan nije sproveden do kraja.

Dan prije objavljivanja ispravki, na internetu su se pojavile prve informacije o ranjivostima. Iste večeri jedna od kompanija koje su učestvovale u istraživanju greškom je objavila snimak na kojem je prikazano kako se propust može iskoristiti za napad.

Iako je snimak brzo uklonjen, već je bio preuzet i počeo je da se širi internetom. Prema navodima PHP Foundation, to je ubrzalo razvoj alata za iskorišćavanje ranjivosti.

Problemi se tu nisu završili. Sljedećeg jutra druga kompanija je, mimo dogovorenog rasporeda, objavila verziju softvera koja je već sadržala ispravke. Na taj način napadači su dobili dodatnu mogućnost da proučavanjem izmjena otkriju gdje se tačno nalazio problem, dok veliki broj korisnika još nije mogao da instalira zvanično ažuriranje.

Ispostavilo se, međutim, da su pokušaji napada počeli i prije toga.

Amazon je saopštio da je u svojim sistemima za praćenje zlonamjernih aktivnosti zabilježio pokušaj iskorišćavanja ranjivosti još 17. oktobra, četiri dana prije zvanične objave. Riječ je o posebno pripremljenim sistemima koji služe kao mamac za napadače, kako bi bezbjednosni stručnjaci mogli da proučavaju njihove metode.

Nije poznato da li bi taj prvi pokušaj uspio na stvarnom sajtu. Ipak, nakon objavljivanja informacija o ranjivostima, bezbjednosne kompanije počele su da beleže nagli rast pokušaja napada.

Ovaj slijed događaja pokazuje da otkrivanje greške i njeno otklanjanje nisu isto. Vještačka inteligencija pomogla je stručnjacima da pronađu problem koji je godinama ostao neprimijećen, ali je sve što je uslijedilo ponovo zavisilo od ljudi, njihovih odluka i sposobnosti da se međusobno dogovore.

Tehnologija napreduje brže od sistema koji treba da je štite
Problem je nastao na ovolikoj a to je da veliki dio interneta oslanja se na softver čiju bezbjednost održava relativno mali broj ljudi.

Na održavanju i zaštiti PHP-a radi manji tim stručnjaka, među kojima su zaposleni koje finansira fondacija i volonteri. Istovremeno, zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije, broj prijavljenih ranjivosti naglo raste.

Od početka jula, prema podacima PHP Foundation, bezbjednosni tim je obradio više od sto prijava za koje se ispostavilo da su netačne, da se ponavljaju ili da prijavljeni problem nije moguće potvrditi.

Vještačka inteligencija, dakle, ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.

Za takve poslove su i dalje potrebni iskusni programeri, vrijeme, novac i dobro organizovan proces odlučivanja.

Zbog toga PHP Foundation sada poziva kompanije i države čije usluge zavise od ovog programskog jezika da dugoročno finansiraju njegovu bezbjednost.

Ovo pitanje prevazilazi sam PHP. Kako modeli vještačke inteligencije postaju sve sposobniji, razmak između otkrivanja bezbjednosnog propusta i trenutka kada neko može da ga iskoristi postaje sve kraći.Institucije i kompanije zato više ne mogu da računaju na to da će imati nedjelje ili mjesece da reaguju. U pojedinim slučajevima presudni mogu biti sati.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA IZDALA HITNO UPOZORENJE: Prijeti napad u Moskvi, strahuju od velikog broja žrtava

Američka ambasada u Moskvi izdala je danas, 31. oktobra, hitno bezbjednosno upozorenje zbog ozbiljne prijetnje napadom na Muzej i park Caricino u ruskoj prijestonici. Prema upozorenju, postoji vjerodostojna prijetnja događajem koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava.

Američke diplomate pozvale su svoje državljane da danas, 31. oktobra, izbjegavaju područje muzeja i parka te da se ne približavaju mjestima na kojima se okuplja veliki broj ljudi.

Na šta upozoravaju?
“Američka ambasada u Moskvi dobila je informacije o vjerodostojnoj prijetnji događajem koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava danas, 31. oktobra, na području muzeja i parka Caricino”, stoji u upozorenju.

Ambasada nije objavila o kakvoj je tačno prijetnji riječ, ko bi mogao stajati iza nje niti na osnovu kojih je informacija izdala upozorenje.

Američkim državljanima savjetuje se da budu oprezni, prate lokalne medije, drže mobilne telefone napunjenim i uz sebe imaju identifikacione dokumente.

Amerikanci u kontaktu sa ruskim vlastima
Prema izvještaju ruskog nezavisnog medija Nova gazeta Evropa, američke vlasti koordiniraju odgovor na prijetnju sa ruskim vlastima.

Upozorenje se odnosi na muzejsko-parkovski kompleks Caricino, popularno mjesto za šetnju i kulturna dešavanja na jugu Moskve.

Ruski portal Fontanka objavio je da je za danas u kompleksu bio predviđen koncert orguljske muzike te da internet stranica muzeja u trenutku njihovog izvještavanja nije bila dostupna, prenosi Index.

Zašto SAD već upozoravaju svoje građane da ne putuju u Rusiju?
Američki Stejt department ranije je izdao upozorenje najvišeg, četvrtog nivoa, kojim svojim državljanima savjetuje da ne putuju u Rusiju.

Među razlozima navode se rizik od terorističkih napada, posljedice rata u Ukrajini i mogućnost proizvoljnog pritvaranja američkih državljana.

SAD upozorava i da njegova ambasada ima ograničene mogućnosti pružanja pomoći Amerikancima u Rusiji.

Za sada nema potvrde da se u Caricinu dogodio napad. Ruske vlasti nisu objavile pojedinosti o mogućoj prijetnji.

Nastavi čitati

Aktuelno