Connect with us

Društvo

NEZADOVOLJSTVO BORACA NA VRHUNCU “Dosta nam je milostinje”

Odluka Vlade Republike Srpske o visini naknada za boračku populaciju u ovoj godini ne zadovoljava potrebe ratnih veterana, koji najavljuju mnogo radikalnije načine borbe za ostvarivanje svojih prava.

Nakon što je Vlada Srpske prekjuče donijela odluku o utvrđivanju osnovice za obračun mjesečnog boračkog dodatka za 2023. godinu u iznosu od 2,20 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, dok je visinu osnovice za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2022. odredila u iznosu od 4,43 KM po mjesecu provedenom na “prvoj liniji”, iz boračkih udruženja stižu poruke da to ni približno ne ispunjava njihove ranije zahtjeve.

Sve se znalo
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), Radan Ostojić, za Srpskainfo kaže da je odluka Vlade bila očekivana, te da se ona najavljivala već dva mjeseca unazad.

– Iznos osnovice za lične i porodične invalidnine, mjesečni i godišnji borački dodatak ne predstavljaju novost, jer se njihova visina znala još prije dva mjeseca prilikom usvajanja budžeta Republike Srpske za ovu godinu. Prilikom prošlogodišnje rasprave o ovom pitanju u parlamentu Srpske prenio sam nezadovoljstvo Boračke organizacije na ukupno planirana sredstva za boračka primanja – kaže Ostojić, dodajući da ova primanja, kako ističe, nisu bila “ni približno dovoljna za rješavanje zahtjeva koje je Skupština BORS uputila nadležnim institucijama”.

Podsjećamo, sredinom prošle godine, nakon sastanka Koordinacionog odbora boračkih organizacija u Bijeljini, usvojeni su zaključci o neophodnosti uvođenja jedinstvenog boračkog dodatka na mjesečnom nivou za sve demobilisane borce čija bi osnovica bila pet KM, kao i povećanje osnovice za obračun ličnih i porodičnih invalidnina na 80 odsto od prosječne neto plate iz prošle godine.

– U roku od mjesec dana biće održana sjednica Skupštine BORS, čije će odluke i naredni koraci u mnogome zavisiti od nastavka razgovora s nadležnim institucijama Republike Srpske i postignutim rezultatima u vezi s rješavanjem zahtjeva Skupštine, koji se odnose na poboljšanje statusnog i materijalnog položaja boračkih kategorija. Ovim što je sada predviđeno, BORS uopšte nije zadovoljan – poručuje Ostojić.
e
Dosta je milostinje

Između ostalog, Vlada Republike Srpske koja, inače, zvanično još nema ministra rada i boračko-invalidske zaštite nakon što je nesuđeni ministar, Dragoslav Kabić, podnio ostavku samo par dana nakon što je postavljen na tu dužnost, na prekjučerašnjoj sjednici donijela je i odluku da osnovica za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2022. godinu iznosi 4,43 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, s druge strane, nema dilemu da će bivši borci Vojske Republike Srpske uskoro masovno izaći na ulice ukoliko vlast, kako kaže, ne obezbijedi uslove za život dostojan čovjeka onima koji su najzaslužniji za stvaranje i odbranu Srpske.

– Prošlo je vrijeme pregovaranja i traženja milostinje od onih koji, očigledno, ne žele da obezbijede borcima prava koja im pripadaju. Ukoliko vlast i novi ministar, ma ko to bio, ne obezbijede mjesečni dodatak u iznosu od pet KM, što smo tražili još prošle godine, slijede demonstracije pred zgradom Vlade. To više neće biti protesti upozorenja, kao do sada, već prave demonstracije. Da li će nas doći hiljadu, pet ili deset hiljada, uopšte nije važno. Za one što imaju para za sve svoje privilegije i za povećanje svojih plata, a nikad nemaju dovoljno za one koji su stvarali Republiku Srpsku, nemamo više nikakve tolerancije – poručuje Klincov.

Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, za Srpskainfo tvrdi da je od završetka rata do danas u Srpskoj uspostavljen “potpuno nakaradan sistem”, koji je, prema njegovim riječima, na zadnje mjesto postavio one koji su stvarali i odbranili Republiku Srpsku.

– Svi borci moraju imati pravo na mjesečni borački dodatak, a prije toga je potrebno izvršiti reviziju boračkih rješenja i invalidnina kako ta prava ne bi uživali i oni koji to ne zaslužuju – ističe Prelić.
Srpska info

Related Topics:

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Društvo

DANAS POČINJE BOŽIĆNI POST! Prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku

Za pravoslavne vjernike sutra počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.

Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.

Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa Crkva post smatra značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i veoma moćnim sredstvom za postizanje punog spasenja.

Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.

Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.

Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno