Connect with us

Društvo

NEZADOVOLJSTVO BORACA NA VRHUNCU “Dosta nam je milostinje”

Odluka Vlade Republike Srpske o visini naknada za boračku populaciju u ovoj godini ne zadovoljava potrebe ratnih veterana, koji najavljuju mnogo radikalnije načine borbe za ostvarivanje svojih prava.

Nakon što je Vlada Srpske prekjuče donijela odluku o utvrđivanju osnovice za obračun mjesečnog boračkog dodatka za 2023. godinu u iznosu od 2,20 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, dok je visinu osnovice za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2022. odredila u iznosu od 4,43 KM po mjesecu provedenom na “prvoj liniji”, iz boračkih udruženja stižu poruke da to ni približno ne ispunjava njihove ranije zahtjeve.

Sve se znalo
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), Radan Ostojić, za Srpskainfo kaže da je odluka Vlade bila očekivana, te da se ona najavljivala već dva mjeseca unazad.

– Iznos osnovice za lične i porodične invalidnine, mjesečni i godišnji borački dodatak ne predstavljaju novost, jer se njihova visina znala još prije dva mjeseca prilikom usvajanja budžeta Republike Srpske za ovu godinu. Prilikom prošlogodišnje rasprave o ovom pitanju u parlamentu Srpske prenio sam nezadovoljstvo Boračke organizacije na ukupno planirana sredstva za boračka primanja – kaže Ostojić, dodajući da ova primanja, kako ističe, nisu bila “ni približno dovoljna za rješavanje zahtjeva koje je Skupština BORS uputila nadležnim institucijama”.

Podsjećamo, sredinom prošle godine, nakon sastanka Koordinacionog odbora boračkih organizacija u Bijeljini, usvojeni su zaključci o neophodnosti uvođenja jedinstvenog boračkog dodatka na mjesečnom nivou za sve demobilisane borce čija bi osnovica bila pet KM, kao i povećanje osnovice za obračun ličnih i porodičnih invalidnina na 80 odsto od prosječne neto plate iz prošle godine.

– U roku od mjesec dana biće održana sjednica Skupštine BORS, čije će odluke i naredni koraci u mnogome zavisiti od nastavka razgovora s nadležnim institucijama Republike Srpske i postignutim rezultatima u vezi s rješavanjem zahtjeva Skupštine, koji se odnose na poboljšanje statusnog i materijalnog položaja boračkih kategorija. Ovim što je sada predviđeno, BORS uopšte nije zadovoljan – poručuje Ostojić.
e
Dosta je milostinje

Između ostalog, Vlada Republike Srpske koja, inače, zvanično još nema ministra rada i boračko-invalidske zaštite nakon što je nesuđeni ministar, Dragoslav Kabić, podnio ostavku samo par dana nakon što je postavljen na tu dužnost, na prekjučerašnjoj sjednici donijela je i odluku da osnovica za obračun godišnjeg boračkog dodatka za 2022. godinu iznosi 4,43 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, s druge strane, nema dilemu da će bivši borci Vojske Republike Srpske uskoro masovno izaći na ulice ukoliko vlast, kako kaže, ne obezbijedi uslove za život dostojan čovjeka onima koji su najzaslužniji za stvaranje i odbranu Srpske.

– Prošlo je vrijeme pregovaranja i traženja milostinje od onih koji, očigledno, ne žele da obezbijede borcima prava koja im pripadaju. Ukoliko vlast i novi ministar, ma ko to bio, ne obezbijede mjesečni dodatak u iznosu od pet KM, što smo tražili još prošle godine, slijede demonstracije pred zgradom Vlade. To više neće biti protesti upozorenja, kao do sada, već prave demonstracije. Da li će nas doći hiljadu, pet ili deset hiljada, uopšte nije važno. Za one što imaju para za sve svoje privilegije i za povećanje svojih plata, a nikad nemaju dovoljno za one koji su stvarali Republiku Srpsku, nemamo više nikakve tolerancije – poručuje Klincov.

Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, za Srpskainfo tvrdi da je od završetka rata do danas u Srpskoj uspostavljen “potpuno nakaradan sistem”, koji je, prema njegovim riječima, na zadnje mjesto postavio one koji su stvarali i odbranili Republiku Srpsku.

– Svi borci moraju imati pravo na mjesečni borački dodatak, a prije toga je potrebno izvršiti reviziju boračkih rješenja i invalidnina kako ta prava ne bi uživali i oni koji to ne zaslužuju – ističe Prelić.
Srpska info

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno