Connect with us

Društvo

Nezdrav vazduh u većini gradova u BiH, KAKO SE ZAŠTITI?

S dolaskom hladnijih dana i loženjem počeo je i period kada je vazduh, pogotovo tokom noći u brojnim bh. gradovima, zagađen, i kao takav najviše utiče na hronične bolesnike, starije osobe te djecu i trudnice.

Prema indeksu kvaliteta vazduha u BiH koji objavljuje “Eko akcija”, u većini gradova, poput Sarajeva, Banjaluke, Zenice i Tuzle, vazduh je tokom dana nezdrav za osjetljive populacije, dok tokom noći prelazi u nezdrav.

U Lukavcu i Kaknju je, pokazuje indeks kvaliteta vazduha, u četvrtak čak i tokom dana bio nezdrav vazduh.

Dr Tijana Mikerević iz Doma zdravlja Prnjavor za “Nezavisne” pojašnjava da zagađeni vazduh utiče na organizam svih pacijenata, ali najugroženija populacija su stariji pacijenti, hronični bolesnici, imunokompromitovane osobe, te pacijenti sa opstruktivnim bolestima pluća.

“Naravno, veliki uticaj zagađenost vazduha ima i na djecu. Primjećujemo povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama. Zbog toga savjetujemo boravak u prirodi, svakodnevno provjetravanje prostorija, te jačanje imuniteta”, ističe Mikerevićeva.

Anes Podić iz “Eko-akcije”, organizacije za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne” kaže da smo u periodu godine kad je dan znatno kraći i kad sunca ima manje.

“Kad god je stabilno vrijeme, onda su atmosferski uslovi takvi da zagađenje koje proizvodimo ostaje u nižim slojevima atmosfere, pa imamo povećane vrijednosti zagađenja. Na to treba dodati i povećane emisije, jer sa hladnijim dijelom godine, ljudi počinju da griju i onda emisije iz malih kućnih dvorišta, koja su dominantan izvor u najvećem broju naših naselja, stvaraju povećane vrijednosti zagađenja u gradovima”, rekao je Podić.

Od zagađenog vazduha, kako kaže, u BiH prema procjenama međunarodnih institucija godišnje umire između 3.000 i 5.550 ljudi.

“To je mnogo više nego što ih pogine u saobraćajnim nesrećama. Može se uraditi mnogo povodom toga, međutim naše političke elite potpuno ignorišu ovaj problem.

Trebalo bi da budu jednako bitni životi onih koje ubije zagađen zrak, kao i onih koje ubiju loši putevi”, ističe Podić.

Prema riječima Dragana Ostića, asistenta na programu “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu Banjaluka, zagađenost vazduha se povećava zajedno sa početkom sezone grijanja.

“Tako je jasno šta je osnovni uzročnik, ali puno je faktora povezanih sa uzročnikom: energenti koji se koriste za grijanje, sijaset kuća bez fasada, sa starom stolarijom, ali i dotrajala toplifikaciona mreža, koja prouzrokuje velike gubitke u samom napajanju. Pored toga, Banjaluka se, kao i mnogi drugi gradovi u BiH, nalazi u kotlini, gdje dolazi do pojave temperaturne inverzije: sloj toplog vazduha se nalazi iznad sloja hladnog vazduha, što znači da polutanti ne mogu da se probiju kroz taj gornji sloj”, rekao je Ostić za “Nezavisne”.

Kako kaže, ono što može i mora da se uradi po pitanju smanjenja zagađenosti vazduha je, prije svega, ulaganje u energetsku efikasnost objekata, ali i prelazak na korištenje drugih, alternativnih načina grijanja.

“Vidimo da se svaki poziv za subvencije u fasade, zamjenu stolarije, toplotne pumpe ili instalaciju solarnih panela zatvara prije roka, jer je potražnja za sredstvima ogromna. Ljudi žele da investiraju u energetsku efikasnost svojih objekata i država svakako treba da iznalazi načine da im pomogne. Dodao bih da se u Banjaluci decenijama priča o neiskorištenosti geotermalnih voda, za koje je poznato da se nalaze nedaleko od centra grada. To jesu velike investicije, ali to su investicije koje pomažu u rješavanju jednog od najvećih problema s kojim se susrećemo, jer se na kraju dana radi o zdravlju svakog od nas”, kazao je Ostić.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno