Connect with us

Region

NIKOG NIJE BRIGA! Miruju suđenja za ratne zločine nad Srbima

Srpsko narodno vijeće (SNV) ukazalo je na gotovo potpuni zastoj u suđenjima za ratne zločine počinjene protiv Srba u gradovima, tokom i nakon vojnih akcija hrvatskih vojske i policije, kao i na sve očitiju stigmatizaciju.

SNV ističe da je izostanak pravde za porodice žrtava ratnih zločina, posebno tokom vojnih operacija, jedan od indikatora da društvo sve manje ima moralne snage za održavanje javne svijesti o teškim stradanjima srpskog naroda.

Povodom 29 godina od hrvatske akcije “Oluja”, SNV naglašava da su ta stradanja doživjeli hrvatski sugrađani srpske nacionalnosti na ratnim područjima ili su tada u velikim gradovima iz dana u dan podnosili otvoreno nasilje i zlokobne pritiske, često i gubitke imovine i života.

Napomenuto je da gotovo potpuni zastoj u suđenjima za ratne zločine počinjene protiv Srba u gradovima, tokom i nakon vojnih akcija hrvatskih vojske i policije, jača uvjerenje počinilaca tih zločina da su iznad zakona, a slabi društveni osjećaj odgovornosti zbog njihova počinjenja.

SNV saosjeća sa svim civilnim žrtvama rata, sa onima koji su već prve godine rata prognani iz svojih domova ili su preživjeli zlostavljanja, izgubili svoje bližnje i krov nad glavom, kao i sa onima koji su 1995. godine napustili svoje domove i zavičaje.

“Saosjaćemo i sa svima onima koji nisu dočekali pravdu, bilo kao najbliži srodnici žrtava bilo kao žrtve ratnih zločina”, navodi SNV u izjavi koju potpisuje predsjednik Milorad Pupovac.

Na ovaj način ukazano je na nemjerljivu štetnost doktrine instrumentalizovanja žrtava i slavljenja rata i ratnih okolnosti koja slabi kulturu mira i kulturu dijaloga.

Takva doktrina, dodaju, ne trpi razgovor o civilnom iskustvu, nezavisno o nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iz koje to iskustvo polazi.

“Ona ne trpi ni mirovne aktivnosti ni individualne odluke odbijanja ratovanja, kao ni bilo kakvu ljudsku potrebu preispitivanja upotrebe prekomjerne sile tokom i nakon ratnih aktivnosti. Zato zagovaramo što je moguće više prostora za kulturu mira i pomirenja te kulturu dijaloga i tolerancije”, navodi SNV.

Nasuprot dominantnoj doktrini nacionalističke zloupotrebe ljudskih gubitaka i proslavljanja rata, kao pripadnici jedne od najranjivijih grupa u društvu, SNV ukazuje na to da su ranjivost i stigmatizacija samo očitije i bolnije.

“Ranjivost je očita već s prvim pogledom na sredine opustošene vojnim akcijama, koje je napustilo autohtono stanovništvo. Odlaskom tih ljudi nestalo je i znanje, ali i ljubav za različite dalmatinske, ličke, banijske i kordunske predjele, nerijetko veoma zahtjevne, pa i grube za život”, naglašavaju iz SNV-a.

Centralna komemoraciju za žrtve “Oluje” ove godine održava se u Strmici kod Knina, selu u koje je poslje granatiranja krajem jula i odlaska većine stanovnika, Hrvatska vojska ušla nedugo poslije početka pogroma.

Uz ubistva i i zlostavljanja civila, podsjeća SNV, zabilježena su paljenja i pljačke, ali, nažalost, i u narednim godinama 1996. i 1997. nasilje protiv onih koje nisu otjerala ni najteža iskustva.

Prema dostupnim podacima, u Strmici je avgusta 1995. ubijeno deset civila od kojih se jedan još vodi kao nestala osoba.

“Formalna kvalifikacija ratnog zločina je izostala, pa su samim tim izostali istražne radnje i sudski procesi kojima bi se preuzela institucionalna odgovornost za počinjena zlodjela”, naglašavaju iz SNV-a.

Ukazano je na potrebu da se istraže okolnosti zločina, sudi počiniocima, zaštite svjedoci i članove porodica, ali i obrazuje društvo o strahotama rata, gradi uslovi rasta i razvoja u miru.

“Insistiramo na jačanju kulture mira, na podršci zajednicama sjećanja, na obnovi mjesta uništenih ratom, na svakoj inicijativi koja teži suočavanju s preostalim dužnostima u odnosu na porodice žrtava i, konačno, na odgovornom i institucionalnom preuzimanju tih dužnosti”, zaključili su iz SNV-a.

Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 1.236 ili 65 odsto civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Region

Marko Đurić razgovarao sa Karen Pirs i o KiM

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se u Dejtonu sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske za Zapadni Balkan Karen Pirs, a značajan deo razgovora bio je posvećen situaciji na Kosovu i Metohiji.

Đurić je konstatovao da su bilateralni odnosi Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva dobri, kao i da postoji značajan prostor za njihov dalji razvoj, što je konstatovano i tokom nedavne posete britanskog šefa diplomatije Dejvida Lamija Beogradu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Šef srpske diplomatije izrazio je zadovoljstvo zbog zainteresovanosti britanske strane za proširenje formata bilateralnih konsultacija i inicijative da one obuhvate više segmenata saradnje.

Značajan prostor u razgovoru posvećen je situaciji na Kosovu i Metohiji, gde se, kako je konstatovao ministar, svakodnevno pred očima međunarodne javnosti odvija sistematsko kršenje ljudskih prava Srba i u opasnost dovodi stabilnost regiona.

Đurić je sagovornicu detaljno informisao o poslednjem talasu jednostranih akcija Prištine na severu Kosova i Metohije, naglasivši da bezbednost Srba u našoj južnoj pokrajini, kao najugroženije nacionalne zajednice u Evropi, mora biti apsolutni prioritet.

Na sastanku su razmenjena i mišljenja o političko-bezbednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, a ministar Đurić je i ovom prilikom poručio da je Srbija stub stabilnosti i napretka regiona, te da dosledno sprovodi pozitivnu političku i ekonomsku agendu prema svojim susedima.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ O BLOKADAMA! Studenti i profesori RUŠE ZNANJE – SRBIJA NA UDARU!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da je neko smišljeno radio na blokadi obrazovanja blokadom univerziteta i škola, a ceh će da plate i djeca svojim neznanjem kao i roditelji.

Vučić je ocijenio da je cilj blokda da se zaustavi rast znanja u Srbiji, da ima nesposobnu čitavu generaciju.

On je istakao da će odgovornost da snose oni koji su sprovodili obojenu revoluciju, a to su profesori i nastavnici, jer je strašan zločin počinjen protiv Srbije.

– Plaši me da je jedan od razloga blokada što njihove pristalice nisu htjele da dozvole promjenu u obrazovnom sistemu u Srbiji, da dođu strani fakulteti – istakao je Vučić za Televiziju Pink.

O namjerama blokadera da blokiraju Gradsko saobraćajno preduzeće i centar Beograda, Vučić je rekao da narod ne treba da brine i da će država da toleriše do posljednjeg trenutka, a kada dođe vrijeme, reagovaće.

Ukoliko neko bude ugrozio vitalne sisteme, Vučić je istakao da će biti priveden “k poznaniju prava” i odgovarati.

Ponovio je i da ga više ne zanimaju zahtjevi studenata u blokadi i opozicije, te da nije dobio zvanično nikakav zahtjev za vanrednim izborima, kojih će biti kada dođe vrijeme.

Vučić je rekao da je čisti nacizam i nepatvoreni fašizam to što je rekla aktivistkinja NVO Nataša Kandić o Srbima iz Republike Srpske koji borave u Srbiji.

Prema njegovim riječima, to je rasna teorija prema Srbima i Republici Srpskoj, da su oni niža bića koja nemaju šta da traže u Srbiji, čak ni da studiraju.

On je ponovo najavio da će 15. septembra u Srbiji biti održana najveća vojna parada u istoriji ove zemlje, te da će doći i strani gosti da pokažu svoje vojske.

Vučić je rekao da ga evropski zvaničnici poštuju i zato će Srbija da gura svoju evropsku agendu, ali da zna limite i teškoće sa kojima se suočava, te dodao da neće da prizna nezavisno Kosovo i da ne želi da ruši prijateljstvo sa Kinom i Rusijom.

Za 28. jun je najavio otvaranje auto-puta do Požege, te da će uskoro i u Nišu i Beogradu početi izgradnja novih porodilišta, a do sredine 1. jula očekuje se otvaranje pruge Beograd – Subotica.

Kada je riječ o platama, Vučić je rekao da je, uprkos blokadama koje su razorile ekonomiju zemlje, ideja da do 1. januara minimalna zarada bude povećana sa 457 evra na 550 evra, kao i da penzije rastu ne manje od osam odsto.

Plan je da prosječna plata u Srbiji sa 923 evra u decembru bude 1.000 evra, a 1.174 evra do decembra 2026. godine.

Nastavi čitati

Region

STVARI IZMIČU KONTROLI! Svaki četvrti učenik u Sloveniji bio žrtva nasilja

Svaki četvrti učenik u Sloveniji barem jednom je bio žrtva nasilja, svaki šesti je bio nasilnik, a svaki treći posmatrač, pokazali su podaci o vršnjačkom nasilju u okviru projekta “Znanjem protiv nasilja u školama”.

Konačan uzorak studije obuhvatio je 1.652 učenika sedmog i devetog razreda, a istraživači su završili prikupljanje podataka u martu.

RTV Slovenija navodi da je ovo prvo istraživanje te vrste sprovedeno poslije više od 20 godina.

Prema ovoj studiji, 19 odsto učenika se sedmično susreće sa nasiljem, 16 odsto je nasilno, a 32 odsto su prolaznici.

Većina žrtava, tačnije 72 odsto, prijavljuje verbalno nasilje, dok najmanje žrtava, 21 odsto prijavljuje nasilje na internetu.

Polovina žrtava priznaje da i same djeluju kao nasilnici, što znači da igraju dvostruku ulogu.

Među prostorima gdje učenici najčešće doživljavaju nasilje su hodnici i predvorja, a u manjoj mjeri su to učionice.

Predsjednik Udruženja direktora i pomoćnika direktora Slovenije Milena Mihelič rekla je da su školska djeca veoma ograničena propisima i autonomna kada je u pitanju rješavanje vršnjačkog nasilja.

Ona smatra da se učestalost vršnjačkog nasilja može smanjiti samo uz saradnju svih zainteresovanih strana.

Nastavi čitati

Aktuelno