Connect with us

Svijet

NISU SVI OBIČAJI ISTI! Ovako se Božić PROSLAVLJA u drugim pravoslavnim zemljama

Kako vam se čini pomisao da na dan Božića, umjesto da lomite česnicu, ugledate kroz prozor muškarca koji pleše prerušen u kozu? Ili da u sobi imate božićno drvo koje izgleda kao da ima bradu? Ovo su samo neki od brojnih božićnih običaja drugih pravoslavnih zemalja.

Prije nego što pomislite kako spadaju u neobičnije, sjetite se da je kod nas uvreženo da domaćin oponaša kvočku, a za njim idu ostali članovi porodice koji pijuču.

Ali u tome i jeste draž tradicionalnih običaja – da se prisjetimo hrišćanskih vrijednosti koje oni simbolizuju. Zato, i ako na imitiranje živine gledate kao na nešto čudno, sjetite se da kvočka privija svoje piliće pod krila da ih grije i čuva, kao što u vašoj kući roditelji brinu o deci, a Hrist o svima nama. Hajde zato da pogledamo specifične običaje pojedinih zemalja, prenosi Srpskainfo.

Rumunija – muškarac izvodi kozji ples
Mladiće koji na ulicama pjevaju božićne pjesme predvodi neobično stvorenje – muškarac prerušen u kozu. On izvodi takozvani kozji ples, na rumunskom „kapra“, a maska koju nosi čak ne liči na običnu kozu. Glava joj je drvena, a donja vilica dovoljno opuštena da može da klopara i proizvodi zvučne efekte. Rogovi su u živopisnim bojama i ukrašavaju se trakama, kićankama, perlicama, krznom… Kostim treba da prikrije identitet hrabrog muškarca koji se upustio u ovu maštovitu predstavu, pa se pravi od debele, takođe šarene tkanine. Cijeli ovaj doživljaj ima obrise pozorišne predstave jer je uključen i tekst koji se govori, kao i pjesme koje se pevaju uz pratnju instrumenata. Vlada karnevalska atmosfera. Ova prilično karnevalska atmosfera možda ne upućuje na mir koji se vezuje za Božić, ali iako je jasno da mnogi običaji potiču iz paganskog perioda, njihova životnost im omogućava da traju i dan-danas. Ne propustite ni zadivljujuću božićnu litiju poznatu pod nazivom Alilo. Vjernici šetaju u svečanoj povorci odjeveni u bijelo, predstavljajući pastire koji su najavili Hristovo rođenje, a predvode ih djeca koja simbolizuju anđele.

Rusija – babuška daruje djecu
Rusi nas iznenađuju zanimljivošću da babuška nije samo čuvena drvena lutka. Prema legendi, Babuška je bila žena kojoj su jedne večeri u kuću došla tri mudraca da ih ona napoji i nahrani pre nego što nastave svoj put u Vitlejem da dočekaju Hristovo rođenje. Pozvali su je da pođe s njima, međutim, kao što bi mnoge žene uradile, pravdala se da se kuća neće počistiti sama, da nema šta da obuče za put i da nema dovoljno dobar poklon za novorođenog Hrista. Predomislila se kada su tri mudraca već uveliko odmakla i, ne mogavši da pronađe put kojim je Hrist potom odveden, otada luta po kućama da daruje djeci slatkiše, žaleći što ih nije na vrijeme darovala Hristu, prenosi Žena Blic.

Grčka – svuda se kite brodići
Hodate ulicama Atine za vrijeme praznika i pored spektakularne jelke nailazite na veličanstveno ukrašen brod. Mada nesvakidašnji simbol Božića, nije čudo što su ga Grci kao pomorski narod uvrstili u svoju tradiciju. I u mnogim domovima zadržao se običaj ukrašavanja brodića, na grčkom „karavaki“. Iako je zapadnjački običaj kićenja jelke pomutilo slavu grčkih brodića, u posljednje vrijeme se tradicija sve više vraća. Pa, ako se za Božić nekada zateknete u Grčkoj, osjetite dašak njihove duge pomorske tradicije tako što ćete kupiti brodić i ukrasiti ga živopisnim lampicama i grčkom zastavicom.

Počastite se i tradicionalnim božićnim poslasticama – melomakarone i kurabjedes. Ne brinite, ako niste ljubitelji novih ukusa, riječ je o varijantama nama već poznatih slatkiša, urmašica i gurabija.

Gruzija – umjesto jelke drvo čičilaki
Ako se ikada za Božić zaputite u ovu zemlju čija istorija asocira na odvažne i izdržljive kavkaske ratnike, a tradicija na fizički zahtjevne nacionalne plesove, ne zaboravite da na trpezu stavite božićno drvo čičilaki. U pitanju je neobično drvo od osušenih orahovih ili leskovih grana, ostruganih u spiralne tračice koje oblikuju krošnju. U Gruziji smatraju da takva krošnja liči na bradu Svetog Vasilija Velikog, za kog se vjeruje da posjećuje domove poput Djeda Mraza ili Božić Bate. Ukrašava se suvim voćem i slatkišima, a spaljuje se dan pred Bogojavljenje, kako bi se simbolično iskorenile nesreće iz prethodne godine. Pa, ovih dana nije mnogo teško zamisliti koju prošlogodišnju pošast bi Gruzini najradije zauvijek otjerali, prenosi Srpskainfo.

Related Topics:

Svijet

NOVI NAPAD RUSA NA ODESU! Balističke rakete razorile objekat ukrajinskih snaga, odjekuju detonacije (VIDEO)

Novi napad Rusa na Odesu.

Rusija je tokom prošle noći balističkim projektilima pogodila skladište pošte u Odesi koje su navodno koristile Oružane snage Ukrajine!

Na snimcima se vidi ogromni plamen koji se diže u nebo dok istovremeno odjekuju sirene i eksplozije. Vatra je ugašena tek u četvrtak ujutru.

Sergej Lebedev, koordinator takozvanog nikolajevskog pokreta otpora, navodi da je glavna meta bilo kladište Nove pošte u okrugu Tairevo koje je koristila ukrajinska vojska.

“Gorjelo je više od 100 kvadratnih metara, čula se eksplozija 20 kilometara daleko, detonacije i dalje odjekuju”, rekao je Lebedov poslije napada za RIA i dodao da su Oružane snage Ukrajine malo prije ruskog udara dopremile municiju u skladište.

Šef regionalne administracije Oleg Kiper navodi da je Odesa napadnuta balističkim projektilima i da je najmanje 13 ljudi povrijeđeno.

Nova pošta, privatna logistička kompanija, saopštila je da je ruska raketa pogodila depo i odjeljenje za sortiranje i da među osobljem nema poginulih ili povrijeđenih.

Presretnuta ruska raketa, podsjetimo, pala je u ponedjeljak na palatu studenata Odeske pravne akademije, a tom prilikom je nastradalo pet osoba dok je više od 30 povrijeđeno.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS ISPRED SREDNJE ŠKOLE: Policija ubila učenika nakon prijavljene pucnjave

Američka policija ubila je u srijedu učenika ispred srednje škole u Viskonsinu nakon što je dobila dojavu da se tu nalazi naoružana osoba, saopštio je tužilac te američke savezne države Džoš Kol.

Policija je na mreži Fejsbuk navela da nema više osumnjičenih i da niko nije povrijeđen “osim navodnog napadača”, prenosi Asošijeted pres.

Kol je odbio da odgovori na pitanja novinara o tome da li je učenik otvorio vatru i da li je pokušao da uđe u školu.

Ranije u srijedu policija je saopštila da je “pretnja neutralizovana” izvan zgrade srednje škole u selu Maunt Horeb, udaljenom oko 40 kilometara od prestonice Medison.

Nastavnici iz škole su rekli djeci da se sakriju pošto su čuli pucnjavu, nakon čega ih je policija zatvorila u školi dok nije sprovela istragu.

Upravnik školskog okruga Maunt Horeb, Stiv Salerno izjavio je da bi, bez nedavnih napredaka u bezbjednosti, “ovo mogla da bude daleko gora tragedija”.

Nastavi čitati

Svijet

Ovo je kompletan finalni tekst REZOLUCIJE O SREBRENICI

Finalni tekst Rezolucije o Srebrenici je nakon dugih konsultacija usvojen i upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a i svim misijama.

O njemu bi se trebalo raspravljati na sjednici Generalne skupštine UN-a u toku maja.

Avaz je objavio kompletan usaglašen tekst Rezolucije o Srebrenici, kojeg donosimo u nastavku:

Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na rezoluciju Savjeta bezbjenodsti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida, potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljito istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je centralno, pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Savjeta bezbjednosti, u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprečavanje istog.

Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprečavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, takođe napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za podsticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu, konstatujući da će 2025. godine biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane:

1. Odlučuje da 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti;

3. Takođe bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a,

6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje,

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno