Svijet
NJEMAČKA NA KOLJENIMA! Stiže li spas za EU s drugog kraja kontinenta?
Njemačka ekonomija tetura, ali jug Evrope bilježi rast. Mogu li donedavni problemi evrozone postati motor čitave Evrope?
Prije samo nekoliko godina Portugal, Italija, Španija i posebno Grčka bili su problem za Evropsku uniju i evrozonu.
Međutim, sada o tome više ne može biti riječi, uveren je španski premijer Pedro Sančez, koji je nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio:“Mi na jugu takođe možemo doprinijeti rješenjima za zajedničke probleme.”
Govorio je o mogućnosti proizvodnje i izvoza više čiste energije tokom energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu – u Španiji je to pretežno solarna energija. Sančez je naglasio da bi Španija na taj način trebalo da postane “najuspješnija ekonomija na svijetu”, piše DW.
Međutim, iz šire evropske perspektive, situacija nije baš povoljna: ekonomija u zoni evra stagnira.
Zajednički bruto domaći proizvod (BDP) je i u posljednjem kvartalu prošle godine ostao na nivou jesenjeg kvartala, prema podacima Eurostata. U ljetnjem kvartalu zabiliežen je rast od 0,4 odsto.
Pravi motor je ipak sjever
Stručnjaci su složni: glavni razlog je stalna slabost najveće evropske ekonomije. U Njemačkoj je BDP pao za 0,2 odsto u četvrtom kvartalu i u cijeloj 2024. godini.
“Njemačka sve više zaostaje”, rekao je za Rojters glavni ekonomista privatne banke “Hauck Aufhäuser Lampe”, Aleksander Kriger.
Najsnažnija ekonomija u evrozoni slabi, a bivši problematični igrači dobijaju zamah – mogu li južne zemlje u budućnosti preuzeti ulogu lokomotive? Ekonomista Gabriel Felbermajer to ne vidi tako.
Direktor austrijskog Instituta za ekonomska istraživanja (VIFO) objašnjava: “Ne, to ne mogu. Jednostavno su ekonomski premale za to.” Njemačka i Francuska, podsjeća Felbermajer, čine “više od 50 odsto BDP-a zone evra. A ovom industrijski snažnom sjevernom bloku treba dodati zemlje poput Austrije, Slovenije, Slovačke i takođe Nizozemske.
” I nisu samo oni pogođeni: “Takođe, ne-evro zemlje u EU, prvenstveno Češka, djelimično i Poljska, pate zbog slabosti industrijske jezgre EU.”
Cijena energije ubija Njemačku
Šta trenutno čini “južnjake” tako snažnima i zašto ostatak, inače tako silan, izgleda slabašno? Za ekonomistu Hansa-Vernera Sina, bivšeg šefa minhenskog Ifo instituta, razlozi su podjednako spoljašnji kao i zbog političkih odluka.
“Njemačka je posljednjih godina jako patila zbog energetske krize koja je nastala kombinacijom rata (u Ukrajini) i samostalno izazvane nestašice energije”, kaže on.
Posebno se žali na namjeravani prelazak s fosilnih goriva na zelene izvore energije.
“EU i Njemačka su izgubile svaku mjeru. Rezultat tih intervencija doveo je do toga da naša zemlja sada ima najviše cijene električne energije na svijetu”, kaže Verner Sin.
Prema Sinu, “posebno pati hemijska industrija”. Takođe, automobilska industrija, inače ponos Njemačke, pod velikim je pritiskom: “Evropska pravila o potrošnji spektra vozila oduzela su automobilskoj industriji njenu konkurentnost.”
Gabriel Felbermajer ima slično mišljenje. U južnim zemljama turizam i poljoprivreda igraju veću ulogu, dok industrija ima “znatno manji udio u ukupnoj ekonomskoj vrijednosti. Više cijene energije u cijeloj Evropi, trgovinski ratovi, izazovi dekarbonizacije – sve to manje pogađa jug nego sjever.”
Biće tek malo bolje
Osim toga, dio je i njihova zasluga: od 2010. godine južne zemlje bilieže niže stope inflacije nego siever. “To je koristilo njihovoj konkurentnosti. Reformski napori nakon dužničke krize evra su se isplatili. To se može reći za Grčku, Španiju i Portugal.”
Svjetlo na kraju tunela ekonomskih nedaća nije na vidiku. U najboljem slučaju nazire se blagi rast, procjenjuje glavni ekonomista Commerzbanke Jorg Kremer.
“Duboka strukturalna kriza u industriji i Trampove prijetnje carinama sve vuku prema dole”, kaže Kremer.
Američki predsjednik prijeti Evropi carinama. To bi posebno pogodilo izvozno orijentisanu Njemačku.
“Za sada nema nikakvih znakova oporavka”, potvrđuje direktor Instituta za makroekonomiju i konjunkturna istraživanja (IMK), Sebastijan Dulin.
On navodi različite razloge za dugotrajnu stagnaciju njemačke konjunkture, uključujući “agresivnu industrijsku politiku Kine koja šteti izvozu. Osim toga, visoke kamatne stope Evropske centralne banke i dalje koče investicije u trenutnim ekonomskim uslovima.”
Moraju doći promjene
Ostaje nada da je uviđanje problema prvi korak prema poboljšanju, a čini se da je dosadašnji njemački ministar ekonomije Robert Habek došao do tog uvida.
Tako je nedavno u Davosu izjavio: “Na neki način smo previdjeli kako se ne radi o kratkoročnoj krizi, već o strukturalnoj krizi.”
To se posebno očituje u industriji koja se bori s visokim cijenama električne energije. Za Njemačku odlučujući izvoz slabi, a raspoloženje domaćih potrošača se pogoršava.
“Moramo ponovo osmisliti naš poslovni model”, smatra trenutni ministar Habek. Evropska komisija ipak očekuje blagi oporavak konjunkture u evrozoni 2025. godine i rast od 1,3 odsto. Evropska centralna banka, gdje stručnjaci ubrzo očekuju smanjenje eskontne stope, vjerovatno će tokom godine preduzeti daljnje korake.
Šef VIFO-a Gabriel Felbermajer ne smatra trenutne odnose snaga između sjevernih i južnih zemalja neobičnim.
“U nekom trenutku vodi industrijski jaki sever, a onda opet južne zemlje čije ekonomije pretežno počivaju na uslužnim djelatnostima. Nije drugačije niti u drugim velikim ekonomijama, poput SAD.”
Ključno je da “sjever sprovede potrebne reforme za veću konkurentnost, a jug pritom ne posustane. Takođe bi bilo važno da se unutrašnje tržište, koje je takođe sredstvo za izjednačavanje između pojedinih regiona, ponovo ojača”, smatra Felbermajer.
Svijet
CIJENA NAFTE PALA ZA DVA ODSTO: “Brent” ispod 84 dolara
Globalne cijene nafte danas su smanjene za više od dva odsto, a cijena barela nafte “brent” je ispod 84 dolara prvi put od sredine mjeseca, pokazali su podaci sa tržišta.
Cijena oktobarskih fjučersa nafte “brent” jutros je smanjena za 2,34 odsto i sada iznosi 83,86 dolara po barelu.
Septembarski fjulersi VTI smanjeni su za 2,28 odsto, na 80,73 dolara po barelu.
Region
PAPRENE KAZNE NA PLAŽAMA: Za ova pravila možete platiti i do 36.000 evra
U toku je sezona godišnjih odmora, a sa njom dolaze i velike gužve na evropskim plažama. Zbog masovnog turizma sve više destinacija uvodi stroga pravila ponašanja, kao i novčane kazne za nepoštovanje istih.
Kako biste izbjegli visoke kazne, donosimo pregled manje poznatih propisa koji ovog ljeta važe na pojedinim evropskim plažama.
Ograničenja za opremu na plaži
Na pojedinim plažama uvedena su ograničenja za korištenje opreme kako bi se zaštitila priroda.
Na Sardiniji je plaža Punta Molentis u mjestu Vilasimijus ograničila upotrebu suncobrana i šatora. Gradonačelnik je prvobitno predložio da ih koriste samo osobe starije od 65 godina i porodice sa djecom mlađom od 10 godina, ali je nakon reakcije javnosti odluka ublažena.
Prema novim pravilima, dozvoljen je jedan suncobran po porodici ili grupi, i to na mjestu koje odrede komunalni redari.
Na drugoj sardinijskoj plaži, Pelosi, peškiri mogu da se koriste isključivo uz posebnu podlogu koja sprečava zadržavanje pijeska. Ove godine kontrole će biti strože, a kazne na licu mjesta mogu da iznose i do 100 evra.
U Grčkoj je na 251 plaži zabranjena bilo kakva gradnja, uključujući postavljanje ležaljki, suncobrana i privremenih objekata za iznajmljivanje.
Kazne za “rezervisanje” mjesta
Španski grad Kalpe, na obali Kosta Blanke, uveo je visoke kazne za ostavljanje stvari na plaži u ranim jutarnjim satima.
Zabranjeno je ostavljati stolice, ležaljke ili suncobrane na pijesku prije 9.30 časova. Za kršenje ovog pravila predviđena je kazna od 250 evra, a policija će ostavljene stvari ukloniti i odložiti u opštinsko skladište.
Oprema koja ostane bez nadzora duže od tri sata takođe može biti uklonjena.
Plaže bez duvanskog dima
Pušenje i korištenje elektronskih cigareta zabranjeno je na više od 600 španskih plaža, uključujući one u Barseloni, San Sebastijanu, kao i na Kanarskim i Balearskim ostrvima.
Francuska je prošle godine zabranila pušenje na svim plažama uz kupališta, a kazna za prekršioce iznosi 135 evra.
Slične zabrane važe i u mnogim primorskim dijelovima Italije, posebno u regionima Veneto, Emilija-Romanja, Sardinija i Pulja.
Pravila oblačenja van plaže
Primorski gradovi sve češće kažnjavaju turiste koji se van plaže kreću u kupaćem kostimu.
U italijanskom Sorentu šetnja gradom u bikiniju ili kupaćim gaćama može da vas košta i do 500 evra.
Slično pravilo važi i u gradu Varena, na jezeru Komo, gdje kazne dostižu 200 evra.
U portugalskom ljetovalištu Albufeira, boravak u kupaćem kostimu van plaže ili hotelske zone kažnjava se sa 300 do 1.500 evra.
Pojedini dijelovi Španije, poput Barselone i Majorke, zabranjuju ulazak u prodavnice i restorane bez majice ili u kupaćem kostimu, a kazne mogu da iznose do 300 evra. U Malagi su postavljeni i znakovi na engleskom jeziku koji turiste upozoravaju na ova pravila.
Slične propise imaju i hrvatski gradovi Split, Dubrovnik i Hvar, gdje se šetnja u kupaćem kostimu ili bez majice kažnjava sa do 150 evra.
U francuskoj Nici kazna za hodanje bez majice iznosi 35 evra, dok je za sunčanje u toplesu na mjestima gdje to nije dozvoljeno predviđena kazna od 38 evra.
Kazne za mokrenje u moru
Španski grad Vigo, u pokrajini Galicija, još od 2022. godine kažnjava obavljanje nužde na plaži ili u moru sa 750 evra.
Isto pravilo uvela je 2024. godine i Marbelja, gdje je mokrenje u more zabranjeno na 25 gradskih plaža.
Ograničenja za glasnu muziku
U Portugalu važe visoke kazne za puštanje preglasne muzike na plažama.
Na osnovu odluke Nacionalne pomorske uprave iz 2023. godine zabranjena je upotreba prenosnih zvučnika koji ometaju druge posjetioce.
Kazne za pojedince kreću se od 200 do 4.000 evra, dok grupe mogu biti kažnjene sa 2.000 do čak 36.000 evra.
Osim novčane kazne, zvučnici mogu biti i oduzeti.
Pravila za životinje na plaži
Pravila o dovođenju životinja razlikuju se širom Evrope.
Tokom glavne turističke sezone psima je zabranjen pristup brojnim plažama u Italiji, Španiji, Francuskoj i Hrvatskoj, posebno onima koje imaju oznaku Plava zastava. Na nekim mjestima psi su dozvoljeni samo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
Ograničenja za glasnu muziku
U Portugalu važe visoke kazne za puštanje preglasne muzike na plažama.
Na osnovu odluke Nacionalne pomorske uprave iz 2023. godine zabranjena je upotreba prenosnih zvučnika koji ometaju druge posjetioce.
Kazne za pojedince kreću se od 200 do 4.000 evra, dok grupe mogu biti kažnjene sa 2.000 do čak 36.000 evra.
Osim novčane kazne, zvučnici mogu biti i oduzeti.
Pravila za životinje na plaži
Pravila o dovođenju životinja razlikuju se širom Evrope.
Tokom glavne turističke sezone psima je zabranjen pristup brojnim plažama u Italiji, Španiji, Francuskoj i Hrvatskoj, posebno onima koje imaju oznaku Plava zastava. Na nekim mjestima psi su dozvoljeni samo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, piše Indeks.
Svijet
OTKRIVEN UZROK NAJVEĆEG ŠUMSKOG POZARA U ISTORIJI ŠPANIJE: Jedna osoba uhapšena, otkriveni detalji istrage
Najveći šumski požar u istoriji Španije zahvatio je više od 77.000 hektara. Vanredno stanje proglašeno zbog ekstremnog intenziteta požara.
Možda najveći šumski požar u istoriji Španije, koji je zahvatio područja u blizini gradova Avile, Toleda i Madrida, izazvan je neovlašćenom upotrebom teške mehanizacije u šumskom području kod mjesta Burgohondo, izvijestila je novinska agencija EFE, pozivajući se na policijsku istragu.
Požar u provinciji Avila izbio je 22. jula, a policija smatra da ga je izazvala varnica nastala tokom rada teške mašine u području gdje je zbog ekstremne opasnosti od požara takav rad bio zabranjen. Zbog toga je jedna osoba uhapšena, dok je protiv još jedne pokrenuta istraga.
Vanredno stanje
Požar se zbog jakog vjetra, izuzetno visokih temperatura i suve vegetacije veoma brzo proširio i spojio sa požarima iz okoline Madrida i Toleda u jedinstveni vatreni front. Za sada nije poznat uzrok požara u pokrajini Madrid i provinciji Toledo.
Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska opisao je objedinjeni požar kao “najveći i najagresivniji u istoriji Španije”, dok je vlada proglasila stanje nacionalne vanredne situacije.
Prema posljednjim podacima, vatra je zahvatila više od 77.000 hektara šuma i rastinja, a obim požarišta dostigao je oko 280 kilometara. Sateliti su u ponedjeljak registrovali više od hiljadu aktivnih žarišta.
Velike evakuacije
Požar je teško pogodio dolinu Alberče, područje Sijera de Gredos, dolinu Tijetar i prirodni rezervat Vale de Iruelas, jedno od najvažnijih evropskih staništa crnog lešinara.
Zbog požara je evakuisano ili je u svojim domovima moralo da ostane više od 90.000 stanovnika centralne Španije, dok je u jugoistočnoj provinciji Kasteljon dodatnih 16.000 ljudi moralo da napusti svoje domove zbog zasebnog velikog požara.
U gašenju učestvuje više od 1.800 pripadnika vatrogasnih i hitnih službi, uključujući špansku Vojnu jedinicu za vanredne situacije (UME), uz pomoć međunarodnih snaga iz Portugala, Italije, Grčke i Turske.
Ekstremni intenzitet
Stručnjaci navode da je riječ o požaru “šeste generacije”, odnosno požaru ekstremnog intenziteta koji zbog ogromne količine oslobođene toplote stvara sopstvene meteorološke uslove. Takvi požari mogu razviti snažne konvekcione stubove, naglo mijenjati smjer širenja i stvarati nova žarišta kilometrima od glavne vatrene linije, što znatno otežava gašenje.
Španija je od početka godine zabilježila više od 211.000 izgorjelih hektara, gotovo osam puta više nego u istom periodu prošle godine, dok meteorolozi za ovu nedjelju najavljuju novi toplotni talas sa temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zemlje.
-
Hronika2 dana agoTEŽAK UDES U BANJALUCI Učestvovala tri vozila i motocikl, petoro povrijeđeno
-
Hronika2 dana agoBORBA ZA GOLI ŽIVOT: Dvojica planinara uspjela stići do kampa, otkriveni novi detalji tragedije na Elbrusu
-
Društvo2 dana agoOKUPILI SE IZ SRPSKE, SRBIJE I CRNE GORE: Stanivuković posjetio Prasićijadu u Tišči (FOTO)
-
Politika2 dana agoDOK GRAĐANI JEDVA PLAĆAJU RAČUNE: Minić najavio razgovore o novom poskupljenju struje
-
Politika1 dan agoVIDEO SA STANIVUKOVIĆEM “TRN U OKU”: Vukanović isprozivao putopisca iz BiH, odgovor stigao ekspresno
-
Hronika2 dana agoTRAGEDIJA NA ELBRUSU: Pet državljana BiH izgubilo život tokom uspona na najviši vrh Evrope
-
Banjaluka2 dana ago„BEZ VJERE NEMA IDENTITETA, NI SLOBODE“ Drinić prisustvovao narodnom okupljanju kod Hrama u Zelencima (FOTO)
-
Hronika24 sata agoPOTRESNE RIJEČI KOLEGA: Otišli su putem kojim su koračali s ponosom
