Tržište
Njemačka: U 12 poznatih piva pronašli supstancu za koju se sumnja da uzrokuje rak

Čvrsta glava pjene, blago gorkastog okusa i fine note hmelja – takav bi trebao biti lijep Pils. Kako sugeriše analiza ÖKO-TESTA (izdanje 6/2022), ova očekivanja od najpopularnije vrste piva u Njemačkoj rijetko su iznevjerena. Časopis je analizirao pilsnere 50 marki i dao ih na testiranje okusa od strane senzorskih stručnjaka u pivu.
Testirano je i bezalkoholno pivo, a rezultate smo za vas saželi pobjednike i gubitnike.
Rezultat: 45 proizvoda završilo je test s ocjenom “dobar” ili “vrlo dobar”. Uz poznate brendove kao što su Neumarkter Lammsbräu, Bitburger, Hasseröder i Veltins, najbolje je i jeftino pivo iz Edeke za samo 0.39 eura za 500 ml Pilsa.
Tri druga proizvoda su na testu ocijenila “zadovoljavajuće”. Međutim, dvije druge marke nisu prošle test: jedna je pala s ocjenom “loše”, druga je samo “nezadovoljavajuća” prema ispitivačima.
Glifosat i klice u Pilsu
Ali, ispitivači su u dvanaest piva poznatih marki pronašli tragove glifosata protiv korova, za kojeg se sumnja da uzrokuje rak. Vrijednosti su znatno ispod maksimalno dopuštenih u Evropskoj uniji za pivarski ječam. Iz razloga preventivne zaštite potrošača, ÖKO-TEST ipak dodjeljuje odbitke. Uostalom, sva testirana organska pils piva ne sadrže kontroverzni herbicid.
Što se tiče izvornog sadržaja sladovine i zadržavanja pjene, nijedan Pils nije zatajio. U deset piva, međutim, stručnjaci su osjetili negativne note koje nisu tipične za pilsnere.
Oni su potvrdili da je dno polja u organskom pilsneru, “okus kontaminacije s notama maslaca”. Razlog: laboratorija je otkrila kontaminaciju pediokokom, prenosi “Fenix-Magazin”. Iako bakterije mliječne kiseline nisu štetne za ljude, uzrokuju značajno smanjenje kvalitete, navodi ÖKO-TEST. Ovdje je pogođen Pinkus Pils (Bioland) iz pivare Brauerei Pinkus Müller s ocjenom “nezadovoljavajuće” (ocjena 6).
Čak ni pilsner Kaiserkrone Pilsner iz diskontnog lanca Norma nije uvjerljiv i pada na testu s ocjenom “loše”.
Tržište
CRNI SCENARIO ZA BIH! Poslovna aktivnost u EU snažno pala

Prema procjenama “S&P Globala”, američke korporacije u oblasti poslovanja finansijskih informacija i analitike, poslovna aktivnost u evrozoni u avgustu pala je najsnažnije od kraja 2020. godine, a ekonomisti predviđaju da ovo nikako nije dobro za BiH.
U ovoj procjeni se navodi da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru evrozone pao u avgustu za 1,9 bodova u odnosu na juli i iznosi 46,7 bodova, što je najniži nivo od novembra 2020. godine, te da se to odražava na posustajanje sektora usluga.
Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za “S&P Global”, objavila je da vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.
“Kada se izuzme period pandemije, pad je bio najsnažniji od marta 2013. i dužničke krize”, kazali su u HCOB-u.
Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), rekao je za “Nezavisne novine” da BiH i Republika Srpska imaju oko 70 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama evrozone.
“Zemlje iz Evropske unije su najveći investitori u BiH i bilo kakve negativne ekonomske tendencije u evrozoni moraju imati svoj odraz i u BiH. Poslovna klima u EU je dobrim dijelom pala iz razloga što se radi o grupi zemalja koje su mnogo više pogođene ratom u Ukrajini nego što su, na primjer, SAD i neke udaljenije zemlje”, kazao je Gligorić.
Prema njegovim riječima, zemlje u EU koje su sarađivale sa Rusijom su uvozile energente po nižoj cijeni, a sada su prinuđene da ih kupuju po višoj cijeni.
“Nije samo cijena energije rezultat poslovne klime, nego i neizvjesnost koja prije svega u ovakvim geopolitičkim okolnostima najviše determiniše poslovnu klimu. Još se ništa ne zna, ali sve zavisi od situacije u Ukrajini. Od geopolitičke situacije zavisi poslovna klima u zemljama Evropske unije, a time i u zemljama zapadnog Balkana, i svim drugim koje značajno sarađuju s EU”, objasnio je Gligorić.
Ekonomista Milenko Stanić istakao je da su i uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine veoma zavisni od zemalja Evropske unije.
“Sve ono što se dešava u ekonomskom smislu u zemljama EU će imati snažan odjek na ekonomiju BiH. Evidentno je da se dosta zemalja EU nalazi u stagnaciji privredne aktivnosti, prije svega Njemačka, koja je imala pad BDP-a. Sve ovo utiče na kretanje uvoza, ali i kretanje izvoza u BiH. Najavljuje se i da će ova zima, s obzirom na rat u Ukrajini, biti problematična za zemlje EU s aspekta energenata, i već vidimo kako se približavamo kraju godine da se situacija pogoršava, te se već vidi skok cijena nafte. Novi rast troškova i cijena koji će nastati zbog poremećaja prije svega na tržištu energenata, ali i tržištu hrane će se odraziti na pogoršanje situacije. Na kraju ove godine i u prvom kvartalu naredne godine možemo očekivati dalje smanjenje spoljnotrgovinske razmjene, posebno pad izvoza, ali i uvoz će stagnirati”, naglasio je Stanić.
Republika Srpska
NOVI UDAR NA DŽEPOVE: Opet poskupljuje gorivo u Srpskoj

Gorivo će na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednim danima poskupjeti za dodatnih do osam feninga po litru, potvrđeno je iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.
Time se talas poskupljenja benzina i dizela nastavlja, budući da je ovaj trend prisutan već duže vrijeme.
Iz Grupacije, međutim, tvrde da su domaći distributeri jednostavno bili prinuđeni da prate negativne globalne naftne trendove i usklađuju ih sa svojim cijenama, ugrađujući svoje marže, koje, kako tvrde, “ne prelaze 25 feninga po jednom litru”.
“S obzirom na to da su trenutne nabavne cijene benzina 95 oko 2,16, a dizela 2,18 maraka, u narednih nekoliko dana sigurno treba očekivati novi rast cijena goriva na domaćim pumpama. Kada domaći distributeri na ove nove rafinerijske cijene dodaju troškove transporta i PDV-a, te svoju maržu, prostom matematikom dolazi se do toga da bi gorivo kod nas trebalo da ponovo poskupi za pet do osam feninga, odnosno da bi cijena mogla ići na 2,85 maraka po jednom litru, pa možda i na 2,88”, kaže Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije.
Do ovog poskupljenja će, kako dodaje, gotovo sigurno doći, jer domaći distributeri “ne mogu ugroziti svoje poslovanje”.
“Kada su u pitanju neke dugoročnije prognoze, vrlo je teško praviti bilo kakve procjene, jer se pokazalo da globalno tržište energenata u posljednje vrijeme reaguje bukvalno na sve. Posljednjih nekoliko sedmica, pa i mjeseci, primjetan je manjak benzina i dizela na tržištu, do kojeg je došlo zbog deficita na Mediteranu i sezonskog efekta. Šta će biti u oktobru ili novembru, teško je reći i predvidjeti”, ističe Savić.
Iz Inspektorata kažu da republička tržišna inspekcija kontinuirano kontroliše formiranje cijena goriva i pridržavanja Uredbe o ograničavanju marže prilikom formiranja cijena tečnih naftnih derivata.
“U ovoj godini izvršeno je 113 kontrola formiranja cijena tečnih naftnih derivata, od čega je 11 bilo sa utvrđenim nepravilnostima, jer se trgovci nisu pridržavali propisanih marži prilikom formiranja cijena. Po tom osnovu izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 165.000 KM”, rekao je Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.
Takođe, kako je dodao, zbog drugih vrsta nepravilnosti, koje su se odnosile na vođenje poslovnih knjiga i evidencija i slično, benzinskim pumpama izrečene su i kazne u iznosu od 26.400 KM.
“Republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontrolama formiranja cijena, pratiti stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala”, kaže Gavrić.
Podsjetimo, trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima pomenutom uredbom propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.
Trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisuje se maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.
Tržište
VRUĆINA ŠTETI MASLINAMA Jug Evrope trpi ogromne gubitke

Usjevi maslina su usljed visokih temperatura pretrpjeli velike štete u zemljama na jugu Evrope, i predviđa se da će proizvodnja u Španiji ove godine biti gotovo prepolovljena.
Osim Španije, gdje bi proizvodnja maslina mogla da sa 1,3 miliona tona spadne na 620.000 tona, nastradale su masline i u Italiji i Grčkoj, prenosi Jutarnji list.
Iako će se tačan obim štete znati tek nakon berbe u oktobru i novembru, prema sadašnjim predviđanjima ukupna evropska proizvodnja maslinovog ulja mogla bi da opadne za više od 30 odsto, odnosno za oko 700.000 tona u poređenju sa petogodišnjim prosjekom.
Kada je riječ o Hrvatskoj, maslinari poručuju da situacija nije toliko dramatična, kao i da će ovogodišnja berba biti prosječna, jer je ovog ljeta bilo dovoljno padavina.
Sekretar udruženja maslinara Istarske županije Olea Zdenko Barac rekao je da za sada ni zbog čega nisu zabrinuti, ali treba pričekati do berbe, koja slijedi za nekoliko mjeseci zbog najavljene kiše.
“Berba maslina okvirno traje od sredine oktobra do sredine novembra, zavisno o geografskom položaju i vremenskim uslovima – ako je sunčano i vlažno berba može početi ranije, a kiše maslinare teraju da pričekaju malo duže”, rekao je Barac.
I Zajednica maslinara i uljara Hrvatske (ZUMAH) poručuje da očekuju prosečnu berbu jer je situacija za sada povoljna.
“Nije bilo velikih kiša do 5. avgusta, kada je pala veća količina, koja je situaciju dovela u normalu i mogla bi pomoći maslinama do berbe”, rekli su iz ZUMAH.
Ni istarski ni dalmatinski maslinari ne očekuju da će cijene maslinovog ulja rasti, jer, kako navode, osim dovoljnih količina ovogodišnjih plodova, tu su i prošlogodišnje zalihe ulja.
Ipak, poručuju da bi faktori kao što su inflacija i rast drugih troškova jedino što bi moglo da utiče na rast cena hrvatskog maslinovog ulja.
Kako navode, Turska je zabilježila rekordnu proizvodnju, a prema podacima turskog ministarstva trgovine, izvoz njihovog maslinovog ulja od novembra 2022. do jula 2023. porastao je za 240 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne sezone, prije svega zbog povećane potražnje punionica u Španiji i Italiji, koje su se i prošle godine suočavale s velikim sušama.
Ipak, Turska je odlučila zabraniti izvoz maslinovog ulja u rinfuzu do 1. novembra, a kao razlog je navela rast cijena na domaćem tržištu koji je povezan sa izvozom.
-
Uncategorized1 dan ago
MAJA DRAGOJEVIĆ “DEMOLIRALA” ĐAJIĆA! “Živite li vi u Hjustonu, pa mi nemamo LIJEKOVA, POSTELJINE, a kod Vas pacijenti SKAČU KROZ PROZORE” (VIDEO)
-
Uncategorized3 dana ago
“PUKLA TIKVA” U SNSD PRIJEDOR! Kabić iznio teške optužbe “VRH lokalne partije VRŠI PRITISAK U CILJU MOJE SMJENE, danas ću upoznati DODIKA SA SVIM DEŠAVANJIMA”
-
Banjaluka14 sati ago
SAOBRAĆAJNA REVOLUCIJA U BANJALUCI! Stiže kraj GUŽVAMA I ČEKANJIMA! Evo kako će sve izgledati (VIDEO)
-
Svijet2 dana ago
OPASNO UPOZORENJE MEDVEDEVA “Sve manje opcija za Rusiju osim DIREKTNOG SUKOBA sa NATO savezom”
-
Politika11 sati ago
VLADA UKINULA NOVČANU POMOĆ ZA NEZAPOSLENE! Borcima mjesečni dodatak
-
Hronika1 dan ago
U KUĆI BILA ZATVORENA 17 GODINA: Iz UKC-a se oglaslili o stanju žene (43) iz Laktaša
-
Biznis2 dana ago
KRAJ “DORMEA”: Kompanija definitivno ide u stečaj
-
Hronika11 sati ago
OTIŠLA SA LJUBAVNIKOM! “Majka”ostavila troje djece u MRAČNOJ I POPLAVLJENOJ prostoriji tri dana