Svijet

Njemačka u problemima, nedostaju joj zatvorski čuvari

Notorni manjak radne snage u Njemačkoj stigao je i do zatvora, a oko 2.000 radnih mjesta za čuvare u vaspitno-popravnim ustanovama je upražnjeno.

“Ne tražimo ovde Ramba, već izgrađene ličnosti koje se staraju o našim osuđenicima, sa kojima može da se razgovara i koje učestvuju u kursevima i tretmanima”, kaže Anabel Francen, direktorka zatvora Rorbah nedaleko od Majnca i dodaje da je teško naći podesno osoblje.

U tom zatvoru 200 čuvara i službenika neprekidno brine o oko 500 zatvorenika i zatvorenica, a direktorka kaže da 17 zaposlenih zapravo još nije dovršilo obuku, a da još ne zna kako će nadomjestiti kad stariji odu u penziju.

Za sada se u Rorbahu snalaze kako znaju i umiju, ali nauštrb zatvorenika, pa je tako smanjena sportska ponuda u zatvoru.

“Za zatvorenike to nažalost znači da rjeđe izlaze iz ćelija kako bi se kretali na vazduhu ili u sportskoj dvorani”, rekla je Francen za Dojče vele.

Ovaj mediji navodi da je posao zatvorskog čuvara težak i nije za svakog, a relativno malo je plaćen. Njemački Savez zaposlenih u kaznenim domovima procjenjuje da zatvorima širom zemlje nedostaje oko 2.000 čuvara i drugog osoblja.

Posao je u smjenama.

“To je opasan posao, težak posao, za njega moraju da postoje bolji podsticaji“, kaže Rene Miler, prvi čovjek Saveza zaposlenih.

Taj sindikat traži bolje plate i fleksibilniji sistem rada.

Zatvori su u Njemačkoj u nadležnosti svake od 16 pokrajina, pa su i plate različite i na početku se kreću od 24.000 do 39.000 evra bruto godišnje.

Tokom 2020. su vlasti pokrajine Hesen otkrile da svaki osmi zaposleni u zatvorima ima još jedan posao sa strane. Tada je rečeno da prosječna neto plata iznosi 2.300 evra, a to je novac sa kojim se teško može dobro živjeti u gradovima sa paprenim kirijama poput Frankfurta na Majni.

Pokrajine se na razne načine dovijaju da privuku nove snage. U Brandenburgu je prije nekoliko godina proširena starosna grupa iz koje se regrutuju zaposleni. Umjesto onih od 21 do 36 godina, sada se traže svi od 18 do 40 godina.

U pokrajini Poranje-Palatinat su reformisali obrazovanje za zatvorske čuvare i skratili ga sa dvije godine na godinu i po. To je naišlo na kritike sindikalaca, koji smatraju da bi trebalo intenzivirati obrazovanje, jer je u zatvorima više zatvorenika koji ne govore njemački ili su psihički upadljivi.

I sami zatvori se trude da nađu svježu radnu snagu, pa tako u zatvoru Rorbah organizuju dane otvorenih vrata, a na autobusima kojima se prevoze zatvorenici stoje bilbordi “Postani dio našeg tima”, navodi Dojče vele.

Svijet

AUSTRIJA KAZNILA svoje DRŽAVLJANE zbog prisustva na NASTUPU TOMPSONA

Austrija je kaznila nekoliko svojih državljana koji su bili na koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu.

Državljani Austrije navodno su kažnjeni novčanim kaznama jer su istražna tijela utvrdila da su prekršili stroge austrijske zakone vezane uz nedozvoljene povike i simbole, nezvanično saznaje 24sata.

“U području krivičong progona, austrijske vlasti imaju mogućnost, pod određenim uslovima, sprovoditi istrage izvan granica zemlje. To je utvrđeno u austrijskom krivičnom zakoniku”, rekli su iz austrijskog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova.

Austrijska istražna tijela navodno pregledaju snimke i fotografije s nedavnog koncerta na kojem je više od 18.000 ulaznica prodano u Austriji.

Prije sedam godina austrijska vlada izmijenila je zakon kojim se proširuje lista zabranjenih simbola, a među njima su se našli i simboli ustaškog pokreta i NDH čije promovisanje i prikazivanje predstavlja ozbiljno kršenje austrijskih zakona, prensi Dnevnih.hr.

Nastavi čitati

Svijet

Pripreme u toku – BIJELA KUĆA o mogućem sastanku PUTINA i ZELENSKOG

Bijela kuća je saopštila da se obavljaju pripreme za potencijalni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i da su dvije strane izrazile spremnost za direktne razgovore.

“Prema mom shvatanju, pripreme za taj sastanak su u toku”, rekla je novinarima portparol Bijele kuće Karolina Livit.

Ona je istakla da su dva lidera izrazila spremnost da se sastanu. “Naš tim za nacionalnu bezbjednost će pomoći objema zemljama da to urade”, dodala je Livitova.

Portal “Politiko” objavio je da Bijela kuća razmatra Budimpeštu kao mjesto za mogući trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, Putina i Zelenskog.

Američka tajna služba se priprema za samit u jednoj centralnoevropskoj zemlji, a njen glavni grad se pojavljuje kao prvi izbor za Bijelu kuću, rekli su “Politiku” izvori iz američke administracije.

Nastavi čitati

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Nastavi čitati