Connect with us

Svijet

NJEMAČKI KARDINAL KAŽE DA JE RAZOČARAN! Crkveno osoblje u Kelnu masovno gleda porno filmove”

Nadbiskup Kelna, jedne od najvažnijih njemačkih katoličkih biskupija, objavio je da je razočaran zbog toga što su zaposleni koristili računare za posao da bi pristupali – pornografskim sajtovima.
Izjava kardinala Rajnera Marije Velkija objavljena je u petak pošto je gradski list „Kelner Štat-Ancajger“ izvijestio o postojanju spiska same nadbiskupije o više od 1.000 pokušaja njenog osoblja da se tim sajtovima pristupi sa njenih računara.

List je objavio da su desetine zaposlenih, uključujući i visoke sveštenike, pokušavale da pristupe porno sajtovima.

Nadbiskupija je potvrdila postojanje liste i da njen provajder IT usluga rutinski provjerava da li njegovi „zaštitni zidovi“ odbijaju pokušaje pristupa sajtovima sa rizičnim sadržajem kao što su nasilje, pornografija i droga, ali da se ne proverava šta rade korisnici pojedinačno.

Po navodima nadbiskupije, provjera je pokazala „nema naznaka krivično relevantnog ponašanja“.

Kardinal Velki je saopštio da bi „nekima konzumacija pornografije mogla izgledati bezazleno, ali slažem se sa papom Franjom koji je osuđuje i upozorava na opasnosti od nje, posebno na povredu ljudskog dostojanstva“.

Nadbiskupija je saopštila da je njena interna istraga pokazala da kardinal Velki nije bio jedan od „korisnika inkriminisanih sajtova“, prenijela je njemačka novinska agencija DPA.

Kelnski tužioci su rekli za DPA da ispituju spisak nadbiskupije, ali da za sada nema naznake da je počinjeno bilo koje krivično djelo.

Taj problem sa sajtovima je izašao na videlo pošto je nadbiskupija upala u neviđenu krizu povjerenja u čijem je centru bio upravo konzervativac Velki koji je postao figura koja izaziva podele u njemačkoj crkvi.

Velki je 2020. držao u tajnosti izveštaj u kojem je dokumentovano kako su lokalni crkveni zvaničnici reagovali kada su sveštenici bili optuženi za seksualno zlostavljanje. Skrivanje je pravdao pravnim problemima i razgnevio mnoge katolike.

Drugi izvještaj, objavljen u martu 2021. godine, razotkrio je 75 slučajeva da su visoki zvaničnici zanemarivali svoje dužnosti, prenosi “N1”.

Taj izvještaj je oslobodio Velkija sumnje da je zanemarivao svoje zakonske dužnosti prema žrtvama zlostavljanja, ali je on potom priznao ;da je napravio greške u ranijim slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje.

Dva papina izaslanika su bila poslata u Keln da istraže moguće greške visokih zvaničnika u rješavanju tih slučajeva. Njihov izvještaj u kojem su kritikovane krupne greške je doveo do toga da Vatikan Velkiju da „duhovni tajm-aut“.

U martu 2022, po povratku sa „tajm-auta“, kardiinal je rekao da je ponudio ostavku, ali papa Franja mu na to još nije odgovorio.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno