Connect with us

Svijet

OGLASIO SE LAVROV “Nema izgleda za pregovore Rusije i Zapada o Ukrajini”

Za sada nema izgleda za pregovore Rusije i Zapada o Ukrajini, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

– Zapadni sponzori neprekidno podstiču kijevski režim da podigne ulog. Na licemjerne pozive sa Zapada na pregovore gledamo kako na taktičku zamku da bi se ponovo dobilo na vremenu i iscrpljenim ukrajinskim snagama obezbijedio predah i dala mogućnost da se pregrupišu, da ih ponovo snabdiju oružjem i municijom. Ali, to je put rata, a ne proces rješavanja situacije mirnim putem. Nama je to potpuno jasno – rekao je Lavrov u intervjuu za časopis Međunarodni život koji se bavi spoljnopolitičkim temama.

On je rekao i da je cilj sastanaka koji se održavaju u različitim gradovima bez prisustva Rusije da se zemlje u razvoju ubijede da podrže “formulu mira” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenosi Sputnjik.

– Pri tome Moskvu optužuju da ne želi da učestvuje u pregovorima, a odbacuju bilo koji argument o tome da je neophodno uzeti u obzir ključne interese Rusije. Jasno je da takav pristup ne govori o namjeri Zapada da se o nečemu dogovara sa Rusijom – naveo je Lavrov.

Na insistiranje Vašingtona da pregovori treba da se vode isključivo na osnovu uslova Ukrajinaca u Moskvi ističu da je takav pristup besmislen i predstavlja ultimatum jer nije moguće od Rusije zahtijevati da se složi sa ugrožavanjem vitalnih interesa u sferi bezbjednosti i nastavkom tiranije prema Rusima na novim teritorijama i teritorijama pod kontrolom Kijeva, dodao je on.

Lavrov je, takođe, ukazao da interesovanje zapadnih investitora za obnovu Ukrajine poslije sukoba opada kako se sukob produžava.

– Ako se pogleda u budućnost, nema ničeg radosnog za kijevske vlasti i njihove pokrovitelje. Što duže traju sukobi to investitori imaju manje želje da učestvuju u obnovi Ukrajine u postkonfliktnom periodu. Sve je slabija njihova vjera u vojne uspjehe Ukrajine i, generalno, očuvanje države u postojećim granicama i formi. A da ne govorimo o tome da je pod velikim znakom pitanja sposobnost Kijeva da servisira državni dug – istakao je šef ruske diplomatije.

Ukupna strana pomoć režimu Zelenskog za godinu dana od početka specijalne operacije premašila je 160 milijardi dolara, pri čemu na vojnu pomoć otpada 75 milijardi, naveo je Lavrov.

– Prema procjenama vašingtonske nevladine Heritidž fondacije, SAD su već izdvojile oko 113 milijardi dolara za Ukrajinu, odnosno po 900 dolara svako domaćinstvo plus još po 300 dolara na ime kamata za servisiranje dugova. Ogromne sume, posebno imajući u vidu tešku situaciju u svjetskoj privredi – zaključio je Lavrov.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno