Connect with us

Svijet

OGLASIO SE LAVROV “Nema izgleda za pregovore Rusije i Zapada o Ukrajini”

Za sada nema izgleda za pregovore Rusije i Zapada o Ukrajini, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

– Zapadni sponzori neprekidno podstiču kijevski režim da podigne ulog. Na licemjerne pozive sa Zapada na pregovore gledamo kako na taktičku zamku da bi se ponovo dobilo na vremenu i iscrpljenim ukrajinskim snagama obezbijedio predah i dala mogućnost da se pregrupišu, da ih ponovo snabdiju oružjem i municijom. Ali, to je put rata, a ne proces rješavanja situacije mirnim putem. Nama je to potpuno jasno – rekao je Lavrov u intervjuu za časopis Međunarodni život koji se bavi spoljnopolitičkim temama.

On je rekao i da je cilj sastanaka koji se održavaju u različitim gradovima bez prisustva Rusije da se zemlje u razvoju ubijede da podrže “formulu mira” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenosi Sputnjik.

– Pri tome Moskvu optužuju da ne želi da učestvuje u pregovorima, a odbacuju bilo koji argument o tome da je neophodno uzeti u obzir ključne interese Rusije. Jasno je da takav pristup ne govori o namjeri Zapada da se o nečemu dogovara sa Rusijom – naveo je Lavrov.

Na insistiranje Vašingtona da pregovori treba da se vode isključivo na osnovu uslova Ukrajinaca u Moskvi ističu da je takav pristup besmislen i predstavlja ultimatum jer nije moguće od Rusije zahtijevati da se složi sa ugrožavanjem vitalnih interesa u sferi bezbjednosti i nastavkom tiranije prema Rusima na novim teritorijama i teritorijama pod kontrolom Kijeva, dodao je on.

Lavrov je, takođe, ukazao da interesovanje zapadnih investitora za obnovu Ukrajine poslije sukoba opada kako se sukob produžava.

– Ako se pogleda u budućnost, nema ničeg radosnog za kijevske vlasti i njihove pokrovitelje. Što duže traju sukobi to investitori imaju manje želje da učestvuju u obnovi Ukrajine u postkonfliktnom periodu. Sve je slabija njihova vjera u vojne uspjehe Ukrajine i, generalno, očuvanje države u postojećim granicama i formi. A da ne govorimo o tome da je pod velikim znakom pitanja sposobnost Kijeva da servisira državni dug – istakao je šef ruske diplomatije.

Ukupna strana pomoć režimu Zelenskog za godinu dana od početka specijalne operacije premašila je 160 milijardi dolara, pri čemu na vojnu pomoć otpada 75 milijardi, naveo je Lavrov.

– Prema procjenama vašingtonske nevladine Heritidž fondacije, SAD su već izdvojile oko 113 milijardi dolara za Ukrajinu, odnosno po 900 dolara svako domaćinstvo plus još po 300 dolara na ime kamata za servisiranje dugova. Ogromne sume, posebno imajući u vidu tešku situaciju u svjetskoj privredi – zaključio je Lavrov.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno