Connect with us

Politika

NJEMAČKI LIST O KONAKOVIĆU I TITU: “Kriminalni kartel se kroz politiku želio infiltrirati u državu”

Njemački list Der Tagesspiegel pisao je o bosanskohercegovačkom kartelu koji je djelovao na globalnom nivou, navodeći da je pokušao da se umiješa u politiku Bosne i Hercegovine i to, kako su naveli, očigledno sa uspjehom. U tekstu se pominju navodne veze ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića s ovom grupom.

Tekst pod naslovom “Kriminalni kartel želio se infiltrirati u državu: Bosanski ministar vanjskih poslova i narko boss”, počinje s nedavnim obraćanjem Konakovića kada je, kako se navodi, bio vidno uznemiren dok je insistirao na tome da nema veze s uhapšenim članovima kartela.

Specijalne jedinice bosanskohercegovačke policije nedavno su u Sarajevu i drugim dijelovima zemlje uhapsila brojne osumnjičene pod operativnim nazivom “Black Tie”. Sumnja se da pripadaju jednom od najvećih narkokartela na svijetu. Njemački list navodi da je, osim četvorice bosanskohercegovačkih policajaca i načelnika policije, uhapšen i Gordan Memija – blizak prijatelj ministra vanjskih poslova.

Državno tužilaštvo tereti Memiju da je za 320.000 eura iz kartela kupio policijske uniforme za specijalnu jedinicu MUP-a i na taj način prao novac.

“Međutim, ovo je vjerovatno samo vrh otkrivenog ledenog brijega”, piše Der Tagesspiegel.

List piše da je zločinačka organizacija koju je predvodio Edin Gačanin Tito navodno pokušala infiltrirati vlasti u zemlji, te da šefa kartela policija nije uhvatila jer se nalazi u Dubaiju, gdje živi u stanu vrijednom 30 miliona evra u Burj Khalifi, najvišoj zgradi na svijetu.

Godinama su istražne agencije poput FBI-a, američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i evropske policijske agencije Europol radile na razbijanju narko kartela. Prema procenama stručnjaka, Tito od, između ostalog, trgovine kokainom zarađuje oko 50 milijardi eura godišnje.

Da bi oprao svoj profit od droge, osnovao je globalnu mrežu kompanija u koje je uložio ovaj novac. Za generalne direktore ovih kompanija postavljao je neprijatelje i poznanike koji su, naprimjer, prilično neprimjetno radili u izvozno-uvoznoj trgovini voćem. Međutim, Tito je tajno koristio isporuku robe za šverc droge, navodi list.

“Iznova i iznova se dešavaju državni udari visokog profila, kao 2017. godine, kada je jedan od Titovih ljudi uhvaćen sa 1,5 tona kokaina u Peruu. Paketi su imali svoj pečat sa oznakom države BiH, što znači Bosna i Hercegovina. Nadležne vlasti u Holandiji procjenjuju da se više od 20 tona zaplijenjenih opijata širom svijeta može pratiti samo do krijumčarske mreže Gačanina”, piše Der Tagesspiegel.

Europol je razotkrio sistem kriminalne organizacije, između ostalog, tako što su pregledali razgovore i SMS poruke među pripadnicima grupe koje su bile zaštićene pomoću aplikacije Sky ECC.

Navodi se da su razgovori pružili uvid u velike ambicije Tita.

“Tito sebe vidi kao balkanskog Pabla Eskobara koji bi želio da se uključi u politiku. Htio je svojim novcem kupiti stranku i doći u vladu”, izjavio je za Tagesspiegel istraživački novinar Avdo Avdić.

Kako piše ovaj list, čini se da je u toj namjeri stigao prilično daleko, s obzirom na to da je iz razgovora vidljivo da je Tito već uspostavio bliske veze sa raznim vrhunskim političarima iz stranke Narod i pravda – “upravo sa strankom koju je svojevremeno osnovao sadašnji ministar vanjskih poslova Konaković uz obećanje borbe protiv korupcije u zemlji”.

Osim toga, kako se dalje navodi, podaci iz Konakovićevog pasoša, njegove supruge i kćerke pronađeni su u zaplijenjenom mobilnom telefonu Titovog tjelohranitelja Đenisa Kadrića. Avdić sumnja da je ministar vanjskih poslova trebao posjetiti Tita u Dubaiju i razgovarati o njihovoj daljoj saradnji.

Konaković to, s druge strane, negira.

“Politička korupcija u BiH je sistemska. To je sistem u kojem organizovani kriminal napreduje”, rekao je Bodo Veber, stručnjak za Balkan iz Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu, za ovaj list.

Der Tagesspiegel navodi da novi skandal pokazuje koliko duboko seže korupcija u zemlji.

Naime, doznalo se da je prije nekoliko mjeseci bosanskohercegovačko Predsjedništvo imenovalo turskog biznismena Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami. Smatra se da je Kol bio jedan od Titovih perača novca u Južnoj Americi. Nakon otkrića, odmah je izgubio poziciju počasnog konzula, a, kako navodi ovaj list, kako je uspio dospjeti na tu poziciju i dalje je misterija.

Related Topics:

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆ “Ako Stanivuković bude kandidat za predsjednika SRPSKE DESIĆE SE MAĐARSKI SCENARIJ”

“Draško nikada nije izgubio, treba da bude kandidat za predsjednika”, jedna je od njegovih izjava koja je zazvučala opozicioniranju pred izbore i problemima u funkcioniranju sistema koji posebno muče građane.

O kandidatima za predsjednika RS, mogućem kandidovanju Draška Stanivukovića, odnosima u opoziciji RS, Palama za Euronews govori podpredsjednik pokreta Sigurna Srpska i načelnik Pala Dejan Kojić.

Da li će Draško Stanivuković biti kandidat za predsjednika Republike Srpske? 

Kojić: Pa kao što je javnost upoznata, imali smo sastanke stranaka iz opozicije. Pregovaramo, razgovaramo, ali mi u pokretu Sigurna Srpska smo stava da Draško treba da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske iz više razloga. On do sad, gdje god se kandidovao, pobijedio je, ima tu neku energiju, ima znanje, ima timove kvalitetnih ljudi oko sebe koji radi dobro svoj posao.

U Banjaluci je već drugi put pobijedio što pokazuje da i posle četiri godine mandata i pored dva kandidata opozicije da su građani ukazali povjerenje Drašku Stanivukoviću što znači da je dobro radio svoj posao. Pored dva opoziciona kandidata, 51% glasova je osvojio i imao je 15.000 razlike u odnosu na druge kandidate tako da smatramo da je sa njim sigurna pobjeda opozicije. Sve ostalo je rizik.

Duel, debata ili kako već to zovu, pobudio je pažnju. Što je zapravo bio cilj Stanivukovića i koji je rezultat ove, po mnogima predizborne utakmice? 

Kojić: Gospodin Stanivuković je razmišljao da li da ide u duel zbog toga što sva pravila te debate ili duela, kako ćemo to nazvati, je postavila vlada RS, to je u kabinetu gospodina Minića, samo određeni broj televizijskih kuća i novinara je mogao biti akreditovan. Razmišljao je da li da pristupi duelu i donio je odluku i evo vidjeli ste. Pokazao je jednu stabilnost, jednu odgovornost, čvrstinu ideje, tako da mislim da se pokazalo i u ovom dijelu velika razlika između gospodina Stanivukovića i gospodina Minića.

Mislite li da je Minić zaista SNSD-ov kandidat za predsjedništvo? Da li bi to mogao biti neko treći? Da li možemo govoriti o Igoru Dodiku? 

Kojić: Pa ne znam, ono što se priča to je da od mogućih kandidata to su gospođa Željka Cvijanović, gospodin Karan i gospodin Minić. Ima nekih opcija da bude Igor Dodik, mada ja mislim da neće on biti kandidat, a posle ove emisije, to je iz duela, mislim da neće SNSD kandidovati ni gospodina Minića.

Opozicija je uvijek aktualna tema, vruće pitanje. Trivić i Stanivuković osmjehuju se jedno drugom. Da li nam možete pojasniti kako je došlo do pomirenja između profesorice i studenta? 

Kojić: Pa vjerovatno je gospođa Trivić vidjela da je jedini način da opozicija pobijedi je to da budemo složni.

Da li će doći do jedinstva opozicije?

Kojić: Pa ja sam ubijeđen da hoće, možda gospodin Vukanović neće pristati na to jedinstvo.

Kako komentirate njegove izjave i stavove? 

Kojić: Pa na sastanku opozicije on je kritikovao rad gospodina Stanivukovića. Pokazao je da mu ne vjeruje. I opozicija, i ljudi iz SDS-a također su umjeli iskrenost gospodina Stanivukovića.

Zbog čega? 

Kojić: Ali vidite ovo, gospodin Stanivuković i prije izbora 2024. su pričali isti ti ljudi da će on napraviti koaliciju s SNSD-om. Pa šta se desilo? Nije napravljeno. Gospodin Vukanović sumnja u iskrenost Stanivukovića, ali vidite, mi ono što dogovorimo i ono što potpišemo u sporazumu, ako dođe do dogovora, mi ćemo to sigurno ispoštovati.

Sumnjalo su i u mene na Parlamentu, pričalo su da sam kukavičje jaje, da ću napraviti koaliciju s SNSD-om, pa se nije desilo. Nije se to desilo ni u Banjaluci sa gospodinom Stanivukovićem. Mi iskreno želimo da radimo, da srušimo ovaj režim. Da promijenimo vlast u RS, da donesemo promjene na bolje. Da napravimo, da radimo na izgradnju poštenije, pravednije Republike Srpske.

Razlika, zašto je po vama Stanivuković bolji kandidat za Palatu od Blanuše, čak su se i ti navodi pojavili u mediju? 

Kojić: Pa gospodin Blanuša je izuzetno dobar kandidat. Jedan pošten čovjek, profesor, umjeren čovjek. Međutim, bio je kandidat u novembru, pa su bili ponovljeni izbori na nekim biračkim mjestima i u februaru ponovo izbori i malo je falilo da pobijedi.

Mislite da Stanivukoviću možda ne bi falilo? 

Kojić: Ne bi falilo, sigurno. Gospodin Stanivuković, ako bude kandidat, ja vam garantujem da će biti mađarski scenarij. Da će osvojiti dvije trećine glasova, ako bude, jedini kandidat u opoziciji.

Kako gledate na rad vlade Republike Srpske? Da li pomaže dovoljno lokalnim zajednicama, evo na primjer vašom? 

Kojić: Vlada Republike Srpske pomaže svakoj lokalnoj zajednici, ali to je minimalno. Ja smatram da je istok, gdje se nalazi opština gdje sam ja načelnik, zapostavljena za Vladu RS. To pokazuje ova saobraćana infrastruktura. Svake izbore dođu sa velikim obećanjima. Obećaju puno toga, evo ne znam i koliko puta su obećali put Foča Šćepan Polje, aerodrom u Trebinju, mnogo nekih projekata. Na Palama već tri, četiri izborna ciklusa se obećava gondola, koja nikad nije izgrađena. Dođu, obećaju puno, a posle izbora uradi vrlo malo.

Narod na istoku Republike Srpske nasjedni na tu priču i donese pobjedu SNSD-u. Istok svaki put donese pobjedu SNSD-u. A Vlada predvođena SNSD-om ne zna to da cijeni, ne vraća puno istoku Republike Srpske.

Euronews

Nastavi čitati

Aktuelno