Connect with us

Svijet

NOĆNA MORA U GASTARBAJTERSKOM RAJU: Para sve manje, desnica sve jača

Njemačka se 2023. našla ponovo suočena s ogromnim prilivom izbjeglica uz istovremeni, do tada nezamisliv, rast popularnosti desničarskih snaga u zemlji.

Još u novogodišnjoj noći mladići na ulicama berlinske četvrti Neukoelln bez ustezanja su policiju, vatrogasce, radnike hitne pomoći i obične prolaznike napadali petardama, raketama i onim što im se našlo pri ruci. Tako je već na početku godine glavna tema postao odnos prema “građanima s migracionom pozadinom”, prenosi Jutarnji,

Cijela zemlja je ponovo bila u šoku iako se o ovoj berlinskoj četvrti već godinama govori negativno. Ponovo je bilo riječi o paralelnim društvima, o državi koja je zakazala i policiji koja se više ni ne usudi odlaziti u neke dijelove Berlina u kojima glavnu riječ imaju pripadnici arapskih kriminalnih klanova.

Neukoelln je ponovo dospio na naslovnice 7. oktobra, kada se na glavnoj ulici četvrti slavio pokolj Hamasa u Izraelu, a prolaznicima dijelile baklave. Nakon toga zabranjeni su propalestinski protesti i organizacija Samidoun, koja je pomagala palestinskim zatvorenicima u Izraelu, a iza kulisa djelovala i kao pomoć teroristima Hamasa pa ju je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nansi Faezer zabranila.

Događaji nakon 7. oktobra su pokazali koliko dijelovi društva žive u svom paralelnom svijetu, što je voda na mlin onima koji bi zaustavili svaki oblik migracije.

Političko uporište protivnika useljavanja je desna, populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja u anketama drži čvrsto drugo mjesto, iza demohrišćanske Unije CDU/CSU, s 25 odsto glasova na saveznom nivou.

U saveznim pokrajinama nekadašnje Istočne Njemačke, AfD uživa stabilnu podršku preko 30 odsto glasača te se mnogi pribojavaju izbora koji se sljedeće godine održavaju u tri istočne savezne pokrajine.

Da AfD-u neće pomanjkati “štofa” za glavnu političku temu migracija i stranaca svjedoči i rijeka tražilaca azila, čiji je broj 2023. premašio rekordnih 300.000 iz 2015, kada je Angela Merkel otvorila granice izbjeglicama iz Sirije. Sada dolaze i iz drugih zemalja koje ne muče ratovi, poput Gruzije, Turske ili Maroka.

Kada se nakon ljeta pokazalo da će 2023. ostati zapamćena po rekordnom broju “neregularnih migranata” ministrica Faezer počela je na nacionalnoj, ali i na EU nivou raditi pritisak kako bi se broj izbjeglica smanjio.

Tako su uvedene i kontrole na šengenskim kopnenim granicama prema Švajcarskoj, Češkoj i Poljskoj. Njemačke socijaldemokrate zalažu se na nivou EU za provjeravanje prava na azil na njenim spoljnim granicama. Sve su veći izgledi da čitav niz zemalja bude proglašen sigurnim zemljama porijekla, što gotovo isključuje mogućnost prava na azil.

U 2023. su nastavile dolaziti i izbjeglice iz Ukrajine, kojih je već preko milion. I oni sve više postaju meta AfD-a i njegovih pristalica. No političke bodove na njima sakupljaju i drugi pa je predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc tako izjavio kako su ukrajinske izbjeglice turisti koji u Njemačku preko vikenda dolaze besplatno popraviti zube “dok obični građani čekaju”.

Koaliciona vlada ubrzano radi na reformi zakona o useljenicima koji bi omogućio useljavanje stručne radne snage i usporio demografske procese. Tako s jedne strane Njemačka svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu useljenika, a istovremeno privući drugu.

Migracija je posredno ili neposredno uticala i na ostale teme važne građanima Njemačke, poput nedostatka stambenog prostora, posebno onog koji si obični građani mogu priuštiti.

Ulje na vatru bila je objava rezultata ispitivanja nivoa obrazovanja u zemljama OECD-a Pisa, po kojim su njemački srednjoškolci pali još niže nego ranije.

Posebno se ukazuje na slabo poznavanje njemačkog kao maternjeg jezika, što ne čudi s obzirom na to da je u nekim školama procenat učenika kojima nijedan od roditelja ne govori njemački i preko 80 odsto.

Alii ovaj problem, kao i kod nedostatka stambenog prostora, ne proizlazi iz činjenice pristizanja sve većeg broja stranaca, nego je rezultat godina štednje i neulaganja u obrazovanje i stanogradnju.

Za prijeko potrebne projekte u obrazovanju i infrastrukturi ni sljedeće godine neće biti više novca jer je koaliciona vlada Olafa Šolca(SPD) na kraju godine upala u velike probleme. Ustavni sud proglasio je sredinom novembra budžet neustavnim.

To se odnosilo na potez kojim je nepotrošenih 60 milijardi evra odobrenih kredita iz fonda za saniranje posljedica pandemije koaliciona vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala jednostavno prebacila u fond za finansiranje ekološke transformacije privrede, jednog od najvažnijih ciljeva ove vlade.

Vlada je pred sam kraj godine uspjela skrpiti rebalans budžeta, ali je jasno da će na štednju biti prisiljena sva ministarstva. I to u trenutku kada njemačka privreda ulazi u još jednu godinu na rubu recesije.

Privreda i dalje ustrajava na subvencijama na povišene cijene energenata koje su se nakon šoka i početka rata u Ukrajini, djelimično stabilizovale, ali još uvijek spadaju u najviše na svijetu. Čuju se i pozivi za ponovnim aktiviranjem nuklearnih elektrana nakon što su sredinom aprila posljednja tri reaktora ugašena.

Najglasniji u tome bio je bavarski premijer Markus Zeder (Hrišćansko-socijalna unija, CSU), a razlog su bili oktobarski izbori u ovoj najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini, na kojima su, kao i u susjednom Hesenu, uvjerljivo pobijedili demohrišćani.

Gubitnici su bile stranke vladajuće koalicije na čelu sa Šolcovim SPD-om, koji na saveznoj nivou ima svega 14 odsto podrške. Kraj godine označila su i sve češća pitanja o tome hoće li prva socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada u istoriji Njemačke izdržati do kraja izbornog perioda za dvije godine, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Tarife donose bogatstvo, SAD bez inflacije i sa REKORDNOM BEZBJEDNOŠĆU

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da tarife koje je uveo raznim zemljama i sektorima generišu veliko bogatstvo i do sada neviđenu nacionalnu bezbjednost.

“Trgovinski deficit je smanjen za 60 odsto, što je bez presedana 4,3 odsto BDP. Nema inflacije! Ponovo smo poštovani kao zemlja”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je u ranijoj objavi naveo da je stopa kriminala u SAD na najnižoj tački ikada dosad, što je pripisao “najuspješnijoj operaciji na južnoj granici u istoriji”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA IMA PORUKU ZA EVROPU “Krenete li na nas, odmah ponesite BIJELU ZASTAVU”

Vojnici država-članica EU nemaju šta da traže na teritoriji Ukrajine, ali ako ipak krenu tamo onda odmah sa sobom mogu da ponesu bijelu zastavu, rekao je predsednik Koordinacionog savjeta za integraciju novih regiona pri Javnoj komori Rusije Vladimir Rogov.

-Vojnici EU nemaju šta da traže u Ukrajini pošto su svi praktično u NATO-u. Predlažem im da odmah ponesu bijelu zastavu. Moći će odmah da ga podignu i tako se spasu i odu sa istorijski ruskih teritorija koje su trenutno pod vlašću izdajnika i nacista- naveo je on.

Političke elite zapadnoevropskih država koje su agresivno nastrojene prema Rusiji napokon treba da nauče istorijsku lekciju – da je bilo kakva agresija prema Rusiji smrtonosno opasna i da će se uz velike posljedice vratiti onima koji su je osmislili i odlučili se na nju.

Lider Evropske narodne partije i šef poslaničke grupe u Evropskom parlamentu, Manfred Veber, predložio je slanje njemačkih trupa u Ukrajinu pod zastavom Evropske unije, prenose njemački mediji.

Nastavi čitati

Svijet

“O OVE DVIJE STVARI NE PREGOVARAMO”: Zelenski pred sastanak sa Trampom otkrio koje su crvene linije za Kijev

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u nedjelju da su jasne crvene linije koje je postavio – Ukrajina neće da ustupi teritoriju niti nuklearnu elektranu Zaporožje i istovremeno pozvao na snažne bezbjednosne garancije.

elenski, koji je na putu ka Kanadi, koju će posjetiti prije SAD, rekao je na onlajn konferenciji, da će sa kanadskim premijerom Markom Karnijem razgovarati o svim pitanjima, podijeliti detalje o dokumentima koje će pregledati sa Trampom i pokrenuti sva osjetljiva pitanja, prenosi “Kijev post”.

Komentarišući planirani sastanak na Floridi, Zelenski je pojasnio da će se vjerovatno održati u prisustvu medija, odnosno da će biti javan, ne pojašnjavajući da li će pristup medijima biti omogućen na početku ili na kraju sastanka.

Dodao je da će razgovori na nivou lidera poslužiti kao potvrda napretka u pregovorima između ukrajinske i američke strane.

Istovremeno, naglasio je važnost aktuelnih kontakata između ukrajinskog i američkog pregovaračkog tima, posebno s obzirom na to da su američki predstavnici vodili razgovore s Rusijom, uključujući i one u Moskvi.

Ukrajina, rekao je, bila je zainteresovana da osigura da američki zvaničnici steknu dublje razumijevanje stava Kijeva.

– Naši sastanci su pomogli našim partnerima da razumiju mnoge detalje – posebno bezbjednosne garancije, njihov pravni okvir i rizike sporazuma sa Rusijom koji možda više neće da funkcioniše. To se odnosi i na rad nuklearne elektrane Zaporožje i druga teritorijalno osjetljiva pitanja – rekao je Zelenski.

Na pitanje o ukrajinskim “crvenim linijama” u pregovorima i potencijalnim kompromisima, Zelenski je naglasio da o određenim pitanjima ne može da se pregovara.

– Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod… To uključuje naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno gledano, nećemo ništa priznati ni pod kojim uslovima – rekao je on i dodao da će se vlada konsultovati sa ukrajinskim narodom pre donošenja bilo kakvih važnih odluka.

Zelenski je naglasio i važnost kontinuirane evropske podrške Ukrajini.

– Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane, i to je svima jasno. Dobili su sve detalje od nas. Potrebne su nam sistematske isporuke sistema i raketa – više raketa – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa – rekao je on.

Naglasio je i da za održavanje izbora i referenduma prvo moraju da budu osigurani bezbjednosni uslovi.

Rekao je da je od jutros ukrajinska Služba za spoljne poslove saopštila da je Rusija već zadužila svoje agencije da osiguraju da Ukrajinci koji žive u Rusiji, kao i oni na teritorijama koje je okupirala Moskva, mogu da glasaju.

Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim sutra na Floridi
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi u nedjelju, saopštila je Bijela kuća.

Prema rasporedu američkog predsednika, bilateralni razgovori će se održati u 15.00 časova po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.

Bijela kuća nije izdala posebno saopštenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedelju u 15 časova, prenosi “Njujork tajms”.

Više detalja nije saopšteno.

Zelenski je ovaj sastanak najavio na društvenim mrežama u petak.

On je rekao da će tom prilikom doneti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje prijedlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Nastavi čitati

Aktuelno