Svijet
NOVA JEZIVA TRGOVINA! Ljudi prodaju krvnu plazmu
U rđavom pojasu sjeveroistočne Mađarske napreduje nova ekonomija, ona izgrađena na ljudskoj krvi. Privatne kompanije pronašle su način da profitiraju od očaja najmarginalizovanije populacije u regionu, Roma.
Za mnoge je čin doniranja krvne plazme postao spas, mračno sredstvo za preživljavanje u pejzažu hronične nezaposlenosti i oskudice.
Donacija plazme je proces u kome se tečni dio krvi davaoca sakuplja dok se crvena krvna zrnca i trombociti mašinom vraćaju davaocu. U Mađarskoj, donacije plazme su eksplodirale u posljednjih nekoliko godina.
Više od 50 “plazma centara” radi širom zemlje, a kompanije prikupljaju do 2.600 litara plazme nedjeljno u objektima koji rade šest dana u nedjelji, često punim kapacitetom. Po zakonu, donatorima može da se isplati samo 7.500 forinti (oko 17 evra) u gotovini, ali ne postoji propis o dodatnim podsticajima.
Kao rezultat toga, plazma centri su gamifikovali proces, nudeći bodove, bonuse i unose na lutriju kao nagradu za česte donacije. Prilikom svake desete, 20. i 30. posjete, donatori mogu da dobiju vaučere za kupovinu ili učestvuju u izvlačenju nagrada kao što su e-skuteri ili plazma televizori.
Ovi centri su pretežno koncentrisani u istočnoj Mađarskoj, gdje je nezaposlenost visoka, a lokalno stanovništvo, od kojih su mnogi Romi, teško da sastavljaju kraj s krajem. Za najsiromašnije, donacija plazme je postala redovan, iako opasan, oblik prihoda.
“To je kao kockanje. Stalno se vraćate, nadajući se toj nagradi”, rekao je novinarki Gardijana jedan od donora.
Doniraju krvnu plazmu nekoliko puta nedjeljno
Nedostatak regulacije u sistemu je evidentan, što doprinosi stvaranju divljih “pružalaca zdravstvenih usluga” u ovim zaostalim regionima. Iako mađarski zakon dozvoljava donacije plazme samo dva puta nedjeljno, ne postoji efikasan mehanizam za praćenje koliko često pojedinci doniraju.
“Plazma centri” ne dijele informacije o donorima jedni sa drugima, a mnogi donatori posjećuju nekoliko centara u toku iste nedjelje kako bi prevarili sistem i povećali svoj prihod. Neki medicinski radnici su optuženi da zatvaraju oči pred ovom praksom.
“Ljekari vide na mojim rukama da sam donirao u drugom centru dan ranije, ali mi i dalje uzimaju plazmu. Za njih je sve u brojevima”, rekao je jedan donor.
Navodi se da medicinski timovi u plazma centrima često zanemaruju najosnovnije zdravstvene propise prilikom trijaže davalaca, samo da bi povećali broj donora.
Novinarka kaže da je upoznala mladića (18), koji je rekao da je počeo da donira plazmu kada je imao samo 16 godina, dvije godine ispod zakonske starosne granice.
On i njegova majka redovno putuju po dva sata od svog sela Tornanadaska do okružnog grada Miškolca, gdje četiri različita plazma centra rade jedni pored drugih.
“Oboje doniramo. Tako hranimo našu desetočlanu porodicu”, rekla je majka.
Za mnoge u ovom regionu doniranje plazme više nije samo izvor sramote, to je nužno zlo. Ispred centra za doniranje u Miškolcu, čeka Romkinja sa djetetom dok njen muž donira plazmu.
“Dobijamo dovoljno novca da kupimo hranu samo za nekoliko dana. Onda ponovo moram da se vratim”, rekla je ona.
“Donirao sam krvnu plamu više od 300 puta godišnje”
Stigma oko doniranja plazme je očigledna. Mnogi donori nisu bili voljni da se fotografišu, ali su pristajali da novinarki pokažu rane od igli na rukama.
“Upravo sam se onesvijestila tokom doniranja jer nisam popila dovoljno vode prethodno, a moj imuni sistem više nije kao što je bio. Ali kakav izbor imam? Ako nema posla, moram da prehranim svoju porodicu, bukvalno svojom krvlju”, rekla je jedna žena.
Još jedan donator iz velikog grada Debrecina, gdje radi šest plazma centara, ispričao je svoje zapanjujuće iskustvo. Tokom godine, donirao je plazmu više od 300 puta, što je daleko premašilo zakonski limit od 45 donacija godišnje.
“Dao sam 220 litara plazme u jednoj godini, samo u jednom centru. Zakon kaže da čovjek za to vrijeme može dati samo 34 litra. Ali njih to ovdje ne zanima. Sve do čega im je stalo je novac”, rekao je on.
Nedostatak nadzora i regulacije je olakšao ovim kompanijama da iskoriste već ranjivu populaciju. Za mnoge Rome u rđavom pojasu, donacija plazme više nije izbor. To je pitanje opstanka. Za 850 ml plazme, ova osoba je dobila oko 17 evra u kešu, plus vaučer za kupovinu u istom iznosu.
Česti davaoci plazme često su slijepi za danak koji uzimaju njihova tijela. U očajničkoj svakodnevnoj borbi za preživljavanje, briga za lično zdravlje postaje daleka. Mnogi od njih izgledaju blijedo, koža im je tanka, djeluju neuhranjeno, imaju upale obraze.
Ovaj oblik samo-eksploatacije suptilno podstiču kompanije koje često minimiziraju rizike i nemilosrdno reklamiraju spasonosnu prirodu donacije plazme. Istina je da plazma spasava živote, ali šta se dešava kada se zdravlje spasioca žrtvuje u tom procesu?
Svijet
OBEĆANJE IH KOŠTALO LICENCE! Slaviće Trampovu smrt pićem na račun kuće! Država ih ekspresno kaznila, ali oni NE MARE ZA ZABRANU!
Jedna zanatska pivara iz američke savezne države Viskonsin ostala je bez državne dozvole za prodaju alkohola nakon snažne reakcije javnosti i istrage koju su pokrenule vlasti zbog kontroverzne političke objave na društvenim mrežama.
Zvaničnici države Viskonsin saopštili su da će uskoro ukinuti dozvolu za alkohol pivari Minocqua Brewing Company, nakon što je ta kompanija objavila promotivnu poruku u kojoj je obećala gostima besplatno pivo na dan kada predsjednik Donald Tramp premine.
Objava koja je izazvala buru reakcija glasila je: “Besplatno pivo, cijeli dan, na dan kada on umre. Pokažite nam ovu objavu kada se to dogodi za nekoliko mjeseci i ispunićemo obećanje.”
Poruka je ubrzo postala viralna, izazvavši hiljade bijesnih komentara, pozive na bojkot i veliki broj zvaničnih pritužbi koje su građani poslali regulatornim tijelima i lokalnim vlastima.
Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je i druga kontroverzna objava, nakon pokušaja atentata tokom događaja povezanog sa večerom dopisnika Bijele kuće, piše Unilad. U toj poruci je pisalo: “Pa, skoro smo imali #DanBesplatnogPiva. Ili brat ili sestra iz Pokreta otpora moraju da poprave nišan, ili je on ponovo lažirao još jedan pokušaj atentata kako bi dobio pozitivan medijski ciklus. Nikada nećemo znati.” Zašto je dozvola ukinuta
Nakon ubrzanog administrativnog postupka, državni regulatori su zaključili da je promocija prekršila više pravila koja se odnose na poslovanje vlasnika dozvola za prodaju alkohola, posebno ona koja uređuju prihvatljivo oglašavanje i standarde javne bezbjednosti.
Prema zakonima države Viskonsin, objekti koji imaju dozvole za prodaju alkohola podliježu strogim pravilima kada je riječ o reklamiranju, promotivnim kampanjama i ponašanju vlasnika dozvole u javnosti.
Državni zvaničnici naveli su da vlasnici alkoholnih licenci ne smiju da provode marketinške kampanje koje podstiču nasilje, pozivaju na nezakonite radnje ili narušavaju javni red.
Ministarstvo prihoda Viskonsina, koje nadzire sektor alkoholnih pića, saopštilo je: “Odjeljenje za alkoholna pića posvećeno je pravičnoj i dosljednoj primjeni propisa o alkoholnim pićima u Viskonsinu. Odjeljenje je dužno da primjenjuje državne zakone, uključujući obavezu da vlasnici dozvola i licenci poštuju sve važeće propise. Kada se zakoni ne poštuju, odjeljenje preduzima odgovarajuće mjere.”
Pored ukidanja glavne dozvole za prodaju alkohola, regulatorne vlasti su izrekle novčanu kaznu i naredile trenutni prekid proizvodnje i prodaje alkohola u objektu, prenosi B92.
Sloboda govora protiv državne regulacije
Vlasnik pivare, politički aktivista Kirk Bangstad, odbacio je odluku vlasti i tvrdi da je sporna objava predstavljala političku satiru koja je zaštićena Prvim amandmanom američkog Ustava, koji garantuje slobodu govora.
Bangstad je u objavi na platformi Substack napisao: “Kao što možete da zamislite, neću ovo prihvatiti bez borbe. Borićemo se protiv države Viskonsin svim sredstvima, a oni će ponovo morati da me izbace iz mojih pivnica prije nego što prestanem da prodajem pivo žednim progresivcima koji dolaze kod nas.”
On je takođe tvrdio da je pivara postala meta zbog njegovih progresivnih političkih stavova, dok smatra da bi slične poruke sa suprotne političke strane bile drugačije tretirane.
Advokati pivare naveli su da je objava možda bila uvredljiva za dio javnosti, ali da nije direktno pozivala na nasilje niti je prekršila krivične zakone.
Širi kontekst i pravna borba
S obzirom na to da je posljednjih godina bilo više pokušaja atentata na predsjednika Trampa, aktuelne vlasti zauzele su stroži stav prema svemu što bi moglo da se protumači kao podsticanje nasilja.
Pravni stručnjaci ističu da državne administrativne institucije imaju široka ovlaštenja kada odlučuju o poslovnim dozvolama, posebno u industrijama poput prodaje alkohola, koje su tradicionalno pod snažnom regulacijom.
Sudovi su u brojnim slučajevima potvrđivali da državne komisije za alkohol imaju široku slobodu u sprovođenju pravila ponašanja za firme koje posluju na osnovu državnih licenci.
Nakon ukidanja dozvole za alkohol, pivara više nema pravo da legalno proizvodi, služi ili prodaje pivo dok traje žalbeni postupak.
Ishod pravne borbe mogao bi da odluči budućnost ovog poslovanja.
Svijet
DRAMA NA DUNAVU! Vojska minira rijeku dok državi prijeti POTPUNI MRAK! Očajnička trka s vremenom za spas nuklearne elektrane!
Više od 100 rumunskih vojnika učestvuje u kontrolisanim detonacijama stene kako bi preusmjerili vodu Dunava ka nuklearnoj elektrani Černavoda i sprečili gašenje drugog reaktora.
Ministarstvo odbrane objavilo je snimak probne eksplozije u nedjelju popodne, navodeći da je u operaciji učestvovalo više od 100 vojnika. Kasnije je kontraadmiral Marsel Nekulae, zamjenik načelnika štaba rumunske mornarice, objavio da će uklanjanje stene Paržoaja biti nastavljeno u ponedjeljak i da se nadaju da će operacija biti završena u utorak.
Stena Paržoaja na desnoj obali Dunava je granitna formacija, zapravo izbočina zemlje, koja utiče na količinu vode koja ulazi u dva kraka rijeke. Njena eksplozija dijeli javno mnjenje, na primjer, postojala je zabrinutost da intervencija u vanrednim situacijama uopšte ne uzima u obzir stavove mještana.
Novinar Valentin Koman skrenuo je pažnju na činjenicu da vlasti do sada nisu riješile ozbiljne infrastrukturne nedostatke, kao što je činjenica da selo Paržoaja nema vodu za piće, pa su mještani prepušteni na milost i nemilost protoka vode iz bunara i izvora. Koman je takođe izrazio zabrinutost da li će lokalna crkva, koja je dio kulturne baštine Dobrudže, biti pogođena eksplozijom.
Ministarstvo odbrane je u petak saopštilo da je rumunska mornarica počela sa istraživanjem Dunava u pogođenom području kako bi se pripremila za preusmjeravanje vodenog toka. Sljedeća faza intervencije je djelimično zatvaranje kraka Bala, o čemu je takođe bilo riječi u petak. Pro TV je u subotu uveče izvijestio da će četiri barže, dugačke približno 70 metara i visoke 3 metra, biti napunjene kamenom i potopljene kako bi se stvorio podvodni prag koji će smanjiti količinu vode koja ulazi u krak Bala i preusmjeriti vodeni tok ka Starom Dunavu.
Pored toga, Direkcija za donji Dunav radi na produbljivanju korita Starog Dunava za jedan metar, a čisti se i kanal koji vodi do bazena za hlađenje reaktora Černavoda. Vlada je iz rezervnog fonda izdvojila 7 miliona leja za radove. Romeo Soare, predstavnik Direkcije za donji Dunav, rekao je za ProTV da će se efekti radova oko nuklearne elektrane osjetiti najranije sredinom sljedeće nedjelje.
Nivo Dunava opada za 2-3 centimetara dnevno
Sorin Rindašu, zamjenik generalnog direktora Rumunske direkcije za upravljanje vodama, upozorio je u subotu, prema pisanju Agerpresa, da će reaktor 2 nuklearne elektrane, koji je još uvijek u funkciji, trajati oko četiri do pet dana pod trenutnim uslovima, jer nivo vode Dunava u oblasti Černavode opada za oko 2-3 centimetra dnevno. Prema riječima Rindašua, potrebne su vanredne mjere kako bi se zaustavio pad nivoa vode.
Stručnjak je takođe rekao da, iako pada kiša na gornjem Dunavu u Austriji, a padavine su povećale vodostaj pritoka rijeke, a samim tim i Dunava, biće potrebno sedam dana da ova poplava stigne do granice, a još pet dana da stigne do Černavode.
Reaktor 1 nuklearne elektrane Černavaca je isključen iz nacionalnog energetskog sistema u utorak ujutru, a u četvrtak je prvo objavljeno da će biti isključen i reaktor 2, ali je potom odlučeno da se nastavi sa radom. Nuklearna elektrana Černavaca pokriva skoro 20 procenata potrošnje električne energije Rumunije. Instalirani kapacitet bloka 1 je 706,5 MW, a bloka 2 704,8 MW, tako da bi istovremeni kvar dva bloka mogao da znači gubitak proizvodnog kapaciteta od više od 1.400 MW za nacionalnu mrežu.
Proglašena energetska kriza
Vršilac dužnosti premijera Ilie Bolojan objavio je nakon vanredne sjednice kabineta u petak uveče da je u Rumuniji proglašena nacionalna energetska kriza za avgust zbog pada proizvodnje električne energije. Vlada je pozvala sve rumunske elektrane da rade maksimalnim kapacitetom, dok Nacionalna regulatorna agencija za energetiku (ANRE) i Transelektrika hitno priključuju na mrežu solarne elektrane, vjetroelektrane i kapacitete za skladištenje koji su već završeni, ali još uvijek čekaju dozvole.
Pored hitnih mjera, rekao je Bolojan, biće obustavljen i projekat usmjeren na ekološku sanaciju područja ogranka Bala, što bi takođe bilo važno zbog planiranih reaktora 3 i 4 nuklearne elektrane Černovci. Investicija od 150 miliona evra je jednom došla do faze objavljivanja postupka javne nabavke, ali je na kraju otkazana.
Bolojan je u petak pozvao stanovništvo i javne institucije da dobrovoljno smanje potrošnju, posebno u večernjim satima. Rekao je da su najveći industrijski potrošači u Rumuniji već upozoreni na situaciju i da će u ponedjeljak biti konsultovani o planiranim ograničenjima proizvodnje. Kao odgovor na poziv, Jaši je bio prvi veći rumunski grad koji je odlučio da ograniči javnu rasvjetu noću.
Svijet
“SVE SE TRESLO, ČULA SE JEZIVA EKSPLOZIJA!” Snažan zemljotres pogodio Egipat u blizini Sueckog kanala!
Egipat je danas pogodio zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Epicentar zemljotresa bio je blizu Sueckog kanala, na dubini od 10 kilometara i udaljen 38 kilometara od grada Sueca.
Prema izjavama očevidaca, objavljenim na veb-sajtu EMSC-a, potres se snažno osjetio i pratio ga je jak zvuk nalik eksploziji.
Stanovnici Sueca kažu da se sve treslo i da je osjećaj bio zastrašujući.
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Banjaluka3 dana agoPOZNAT PROGRAM: Evo kako će Banjaluka obilježiti Dan sjećanja na žrtve „Oluje“
-
Politika10 sati agoNAROD GINE NA PUTEVIMA, A MINISTAR BROJI RUPE PO BANJALUCI! Otkrivamo pozadinu licemjernog napada režima!
-
Hronika1 dan agoJEZIVI DETALJI TRAGEDIJE: Tužilaštvo saopštilo okolnosti pogibije dvojice mladića
-
Politika2 dana ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo2 dana agoRTRS TRAŽI DUGOVE IZ 2012. GODINE: Građani nakon 14 godina moraju dokazivati da nisu dužni
-
Politika3 dana agoDODIK IZGUBIO PRVU BITKU? Ćorić i Šulić sačuvali Eleka u fotelji!
-
Društvo2 dana agoVRHUNAC LJETA TEK STIŽE: Meteorolozi upozoravaju na temperature do 40 stepeni
