Connect with us

Svijet

NOVA REGRUTACIJA U RUSIJI! Putin potpisao ukaz

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je juče ukaz o jesenjoj regrutaciji 130.000 ljudi, koliko će biti pozvano na služenje vojnog roka 2023. godine.

– Od 1. oktobra do 31. decembra 2023. biće izvršena regrutacija u vojnu službu građana Ruske Federacije uzrasta od 18 do 27 godina koji nisu u rezervnom sastavu i podliježu regrutaciji u vojnu službu u skladu sa saveznim zakonom – navodi se u ukazu, prenosi agencia RIA Novosti.

Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja, odnosno jučerašnjim datumom.

Visoki ruski vojni zvaničnik Vladimir Cimljanski pojasnio je da će svi vojni obveznici biti poslati u formacije i vojne jedinice na teritoriji Rusije, ali da neće ići u pripojene regione DNR, LNR, Hersonsku i Zaporošku oblast.

Tanjug

Svijet

Njemačka će finansirati PAKET AMERIČKOG ORUŽJA za Ukrajinu od 500 miliona dolara

Njemačka će finansirati paket američkog oružja za Ukrajinu u vrijednosti od 500 miliona dolara, izjavio je danas njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na sastanku takozvane Ramštajn grupe, saveznika Kijeva, u Briselu.

Paket će obuhvatiti sisteme protivvazdušne odbrane, rakete Patriot, radarske sisteme, precizno navođene artiljerijske rakete i municiju, rekao je on i dodao da ukupna dodatna njemačka vojna pomoć iznosi više od dvije milijarde evra, prenosi Rojters.

Pistorijus je takođe, najavio isporuku još dva sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T, koji uključuju veliki broj raketa i raketa za protivvazdušnu odbranu koje se ispaljuju sa ramena, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

POLJSKA U STRAHU OD RUSIJE! Evropa nije spremna za novi tip rata

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski upozorio je da Evropa mora da bude pripremljena na mogućnost da Rusija izvede udare duboko u kontinent, ocjenjujući kao neodgovorno odustajanje od inicijative za takozvani zid od dronova duž istočnog krila NATO-a.

Sikorski je, gradeći svoj argument pokazujući u Londonu oboreni dron tipa Shahed-136 koji se koristio u Ukrajini, pozvao i na očuvanje snažne vojne i političke podrške Kijevu, izražavajući nadu da će Sjedinjene Države isporučiti dugodometne rakete “tomahavk” koje bi omogućile udare na ruske infrastrukturne ciljeve.

Inicijativa – iz lokalne u kontinentalnu
Ideja o “zidu od dronova”, koju je Evropska komisija početkom septembra inicirala kao mjeru zaštite istočne granice EU nakon incidenta sa ulaskom dronova u poljski vazdušni prostor, sada se razmatra u širem formatu.

Komisija je predložila moguće proširenja projekta kako bi pokrio veći dio teritorije Evropske unije u okviru takozvane European Drone Defence Initiative. Taj prijedlog biće uključen u predstojeću “mapu puta” za odbranu koju priprema Komisija.

Frontlajn države i zvaničnici iz baltičkih i sjevernih zemalja ranije su iskazali podršku ideji o formiranju višeslojnog sistema detekcije i neutralizacije bespilotnih letjelica duž istočnog pojasa, ali su neke članice upozorile da je koncept još “sirov” i da zahtijeva koordinaciju, tehničku jasnoću i znatna sredstva.

Rokovi i realizacija
Premijerka Letonije Evika Silinja ocijenila je ideju kao još vrlo “sirovu”, ali je istakla da projekat ima prioritetnu važnost i da bi, prema procjenama nekih zvaničnika, mogao da bude realizovan u roku od oko godinu do godinu i po ako se obezbijede politička volja i finansijska podrška.

Stručnjaci i političari upozoravaju da će izgradnja takve platforme – koja podrazumijeva mrežu senzora, sistema za praćenje i automatizovanih kontramjera, uključujući i mogućnosti za presretanje – biti kompleksna i skupa, te da zahtijeva i integraciju sa NATO mehanizmima i nacionalnim odbrambenim kapacitetima. Uporedo, već je započeta trka među kompanijama iz odbrambenog sektora za pozicioniranje u okviru budućih nabavki.

Posljedice po odbranu i politiku
Primjedbe Sikorskog otkrivaju dvije ključne teze u aktuelnoj evropskoj raspravi o bezbjednosti: prvo, da se percepcija prijetnje pomjera sa lokalnih incidenata ka potencijalno većem riziku po unutrašnji dio kontinenta; i drugo, da bez jasne i dosljedne podrške Zapada Ukrajini – uključujući dugoročne zalihe i sposobnost da nanosi ofanzivne udare na daleke ciljeve – neće biti dovoljno odvraćanja koje bi uticalo na računicu Moskve.

Dok rasprava o “zidu od dronova” dobija nove impulse i pretvara se iz regionalne u šire evropsko pitanje, ostalo je još mnogo tehničkih, pravnih i političkih otvorenih pitanja – od budžetskih izvora i podjele odgovornosti do odnosa između EU i NATO-a. Stavovi poput Sikorskog jasno stavljaju akcenat na to da će, po njima, bezbjednosna politika Evrope u narednim godinama morati da bude strateški orijentisana i spremna na dugotrajnu podršku Ukrajini.

Šta je u srži projekta “zida od dronova”
U srži projekta “zida od dronova” nalazi se višeslojni sistem odbrane od dronova pod nazivom “Eirshield”, platforma protiv dronova razvijena kroz zajedničko partnerstvo između “DefSecIntela” i letonske kompanije “Origin Robotics”.

Koristi radare, kamere, detektore radio-frekvencija, smjer kretanja drona i nivo prijetnje kako bi odlučio da li treba ometati ili blokirati signal neprijateljskog drona ili ga treba pogoditi drugim dronom, rekao je Jaanus Tamm, predsjednik i izvršni direktor estonske odbrambene kompanije “DefSecIntel”.

Agris Kipurs, suosnivač i izvršni direktor kompanije “Origin Robotics”, rekao je da je sistem potpuno automatski, što omogućava napade uz pomoć vještačke inteligencije (AI) tako da nije potrebno letenje, što znači da je sve, od detekcije dronova do presretanja, automatizovano.

Kipurs je rekao da je “Eirshield” dizajniran za djelovanje na brzo leteće bespilotne letjelice, ciljeve koji nose bojeve glave koje mogu letjeti brzinom većom od 200 kilometara na sat. Sistem će takođe imati neke prenosive dijelove, dodao je.

Sistem može biti opremljen s nekoliko vrsta dronova, uključujući neke koje je “DefSecIntel” već razvio, a za koje je Tamm rekao da su ključni za odgovaranje na kapacitete različitih vrsta dronova.

Cijena po upotrebi sistema “Eirshield” iznosi desetine hiljada evra, rekao je Kipurs, u poređenju sa nekoliko miliona koje koriste stariji, konvencionalni sistemi za vazdušne napade.

“Sistemi koji su trenutno na snazi dizajnirani su za mnogo skuplje prijetnje, kao što su neutralisanje projektila i avijacije s ljudskom posadom”, rekao je Kipurs i dodao:

“Nisu dizajnirani za presretanje, napadanje dronova… Ta prijetnja je vrlo nova, tako da tek sada radimo na projektovanju za to.”

Tamm je rekao da će vjerovatno biti potrebno napraviti neke promjene u sistemu “Eirshield” koji se koristi u Ukrajini kako bi se ispunili standardi NATO-a i za mirno vrijeme na Baltiku.

Evropska komisija je u avgustu odobrila finansiranje “zida od dronova”, ali je kasnije na zahtjev Estonije i Litvanije odbila da finansira zid sa 12 miliona evra.

Kipurs je implicirao da projekat “zida od dronova” nije u potpunosti odgovarao onome što je Komisija tada namjeravala finansirati.

Ipak, sve tri nacionalne vlade su dio svojih nacionalnih budžeta posvetile “zidu od dronova”.

Nastavi čitati

Svijet

POTVRDIO DRŽAVNI SAVJET! Marin Le Pen zabranjeno da se kandiduje na izborima

Francuski Državni savjet, najviša upravna sudska instanca, potvrdio je danas zabranu učešća Marin Le Pen na izborima, ocjenivši da je mjera opravdana i zakonita čime je potvrđena presuda iz marta kojom joj je zabranjeno da se pet godina kandiduje na izborima bilo kog nivoa. e Pen, parlamentarna liderka desničarske partije Nacionalno okupljanje (RN) trenutno ne može da se kandiduje ni na jednim izborima, nakon što je ranije ove godine osuđena zbog zloupotrebe sredstava Evropskog parlamenta, prenosi francuski BFMTV.

Ona je, zajedno sa još nekoliko članova svoje partije, optužena da je evropskim novcem isplaćivala saradnike koji su zapravo radili za stranku, a ne za poslanike u Evropskom parlamentu, što je sud okvalifikovao kao prevaru i nepropisno korišćenje sredstava EU.

Presudom iz marta, Marin Le Pen je osuđena na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, uz nošenje elektronske narukvice, kao i na novčanu kaznu od 100.000 evra. Takođe joj je izrečena mjera zabrane kandidature u trajanju od pet godina.

Državni savjet je zaključio da mjera zabrane kandidature ne predstavlja povredu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom, čime je spriječena mogućnost preispitivanja pred Ustavnim savjetom.

Odlukom Državnog savjeta iscrpljene su sve mogućnosti žalbe u okviru upravnog postupka u Francuskoj, pa Le Pen više ne može da osporava ovu mjeru pred domaćim upravnim sudovima.

Marin Le Pen najavila je da će se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava, tvrdeći da je riječ o “nepopravljivoj šteti” po njena politička prava

Ipak, kako je najavljeno, u januaru 2026. godine predviđeno je ponovno suđenje u drugom stepenu, u kojem može doći do potvrde, ublažavanja ili poništavanja kazne. Do tada, zabrana kandidature ostaje na snazi.

Nastavi čitati

Aktuelno