Radnici Nove Željezare Zenica u ponedjeljak, 27. aprila, odlaze na kolektivni godišnji odmor, nakon što je danas pokrenuto gašenje čeličane, aglomeracije i visoke peći, potvrdio je za CAPITAL predsjednik Sindikata radnika ove fabrike Rešid Fetić.

Prema njegovim riječima nakon 27. aprila uprava Nove Željezare Zenica preduzeće aktivnosti zbrinjavanja radnika.

„Ko može u penziju ide u penziju, ko ne može dobiće otpremnine, uprava je prihvatila da to isplati. To će biti iznos od šest plata maksimalno, što je nekih 9.000 do 10.000 maraka“, tvrdi Fetić.

Podsjećamo, otpremnine radnicima „Nove Ljubije“ Prijedor, koja je u većinskom vlasništvu „Pavgorda“ i takođe se nalazi pred stečajem, isplatila je Vlada RS.

Fetić kaže da je plan da u Novoj Željezari ostane oko 400 radnika koji bi radili na proizvodnji mašinskih elemenata.

O situaciju u ovom preduzeću danas se na društvenim mrežama oglasila i uprava.

Direktorica proizvodnje u Novoj Željezari Zenica Azra Sivro je kazala da preduzeće kontinuirano bilježi gubitke te da nakon neusvajanja odluke o zaštitnim mjerama nisu mogli sebi priuštiti dalje akumuliranje gubitak.

„Obustava proizvodnje neće se samo odraziti na nas, već i na druge. Ponovno pokretanje je moguće, ali će iziskivati tehničko-tehnološke uslove. Tačnu cifru koliko će ljudi ostati bez posla nemamo. Trudimo se da maksimalno zaštitimo najosjetljivije grupe. Još uvijek se razmatraju opcije šta će trenutno ostati u radu“, kazala je ona.

Kada je riječ o ponudi Vlade Federacije koja podrazumijeva konsolidaciju Nove Željezare Zenice, generalni direktor Ahmet Hamzić kaže da oni nisu bili pozvani na taj sastanak niti da su informisani o bilo čemu.

„Mi smo spremni i sad da pričamo, ne bježimo od toga. Možda je država spremna da pomogne ukoliko bude imala više od osam odsto učešća u ovom preduzeću“, kazao je Hamzić.

O prijedlozima Vlade FBiH kaže čuli su iz medija, drugačije nisu upoznati, niti su pozivani na sastanke u Vladu Federacije kako juče, tako ni danas.

„Mi smo sa strane uprave radili sve transparentno, trudili se, ali nismo uspjeli. Imali smo samo jedan uslov da zaštite proizvodnju, da zaštite to tržište. Trenutno se susrećemo sa nelojalnom konkurencijom na tržištu koja dolazi iz zemalja gdje je proizvodnja zaštićena. Sve smo preduzeli da omogućimo povrat da se nastavi proizvodnja, ali mi nemamo trenutno računice jer ovdje na tržište ulazi sve. Ne možemo da prodamo ni ovo što proizvodimo ovdje“, tvrdi Hamzić.

Podsjećamo iz Vlade FBiH u jučerašnjem saopštenju je kazano da su u protekla dva mjeseca resorno ministarstvo i Vlada FBiH kontinuirano pratili aktivnosti novih vlasnika, te, u okviru svojih nadležnosti, pružali odgovarajuću podršku. Međutim, obaveze kompanije prema javnim preduzećima, uključujući Elektroprivredu BiH, Energoinvest i Željeznice FBiH, nastavile su rasti, bez jasno definisanih planova vlasnika u pogledu opstanka kompanije za koju je već najavljeno pokretanje stečajnog postupka.

S tim u vezi, Vlada je pripremila je set mjera usmjerenih na podršku kompanijama od posebnog značaja za Federaciju, među kojima je i Nova Željezara Zenica, bez obzira na vlasničku strukturu.

„U okviru tih aktivnosti, kao operativni nosilac potencijalnog procesa konsolidacije prepoznat je Energoinvest, imajući u vidu iskustvo kompanije u vođenju složenih industrijskih sistema i nedavne rezultate u stabilizaciji vlastitog poslovanja uz institucionalnu podršku. Na tom osnovu, uprava Energoinvesta dobila je saglasnost Nadzornog odbora za pokretanje procesa strateškog partnerstva i otpočinjanje razgovora sa vlasnicima Nove Željezare Zenica, uz podršku Vlade Federacije BiH za eventualno preuzimanje, pod jasno definisanim i odgovornim uslovima“, navedeno je u saopštenju.

Inače, više od 60 odsto prometa Željeznica Republike Srpske vezano je za Novu Željezaru Zenica, dok je u Federaciji oko 40 odsto prometa željeznica vezano za ovaj kombinat.
Capital

S obzirom na sveprisutne klimatske ekstreme, neophodno je poboljšati ili bar zadržati klimatske uslove kakvi su trenutno, a da bi se to ostvarilo, treba intenzivno raditi na očuvanju prirode i zaštite životne sredine, poručuju naši sagovornici povodom 22. aprila, Dana planete Zemlje

Ove godine se Dan planete Zemlje obilježava pod sloganom “Naša moć, naša Planeta”, a fokus je na obnovljivim izvorima energije i borbi protiv klimatskih promjena.

Građani u fokusu energetske tranzicije
“U središtu je borba zajednice za ubrzavanje tranzicije na obnovljive izvore energije, ali kako je bitno u tome imati i potrebe ljudi i zajednica, važno je istaći da energija treba pripadati građanima i zajednicama, tj. oni trebaju biti u fokusu promjena, a ne krupni kapital i komercijalna proizvodnja energije, kao što je to često slučaj”, poručuje za “Nezavisne novine” Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

On ističe da građani imaju moć, te da se samo trebaju udružiti i braniti prostor u kojem živimo, ali da isto tako “trebamo tražiti promjene koje su nama direktno važne, a ne da budemo posrednici”.

“Na primjer, da mi proizvodimo energiju i koristimo je za svoje potrebe, a ne da koristimo stalno koncepte i kupujemo od posrednika”, dodaje on.

Posljedice klimatskih ekstrema
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu ukazuje na klimatske ekstreme, te pojašnjava da izuzetno visoke temperature i veoma obilne padavine uzrokuju mnoge štete.

“Pritom, to nije voda koja se dugo zadržava i koja je iskoristiva, tako da su klimatske promjene itekako prisutne”, kaže Ivanićeva za “Nezavisne”.

Ona naglašava, u kontekstu očuvanja trenutnog stanja, da je veoma bitno da svako stablo, rijeka i potočić ostanu u izvornom stanju.

“Moramo paziti na koji način koristimo naše prirodne resurse te razmišljati i o budućim generacijama. Svjesni smo činjenice da je u BiH izražen pritisak na prirodna dobra, neplanski se grade hidroelektrane, rudna bogatstva se nemilice iskorištavaju, te se šuma siječe bez plana. Mislim da sve ovo neće ići na dobro”, naglašava ona.

Potreba za revizijom projekata
Njen prijedlog je da se, za početak, uzmu i revidiraju dosadašnji planovi i projekti.

“Treba vidjeti šta je od toga bilo korisno, odnosno ko je imao koristi od projekata obnovljivih izvora energije koji se grade, a tu najviše mislim na hidroelektrane. S tim u vezi, da bismo sačuvali rijeke zdrave i pitke, potrebno je pod hitno zaustaviti gradnju hidroelektrana”, ističe Ivanićeva.

Napominje da je svjesna da je energija potrebna, ali smatra da bi se građani trebali bazirati na neke druge izvore energije, kao što je solarna, no, ne na bilo koji način, već dati mogućnost građanima da budu proizvođači vlastite energije.

“To je kroz neke zakonske regulative moguće, međutim, izostaje sistemska podrška. Građani još uvijek nemaju sve informacije kako da postanu proizvođači vlastite energije iz solarnih panela i koje sve benefite mogu da ostvare. Recimo, u drugim zemljama su sveprisutni podsticaji koje daje država ili lokalna zajednica, i to je podhitno potrebno i kod nas”, pojašnjava ona.

Obilježavanje Dana planete Zemlje u BiH
Danas, u 12 časova, u zaštićenom području “Univerzitetski grad” u Banjaluci, odnosno u botaničkoj bašti, obilježiće se Dan planete Zemlje.

Tom prilikom će, između ostalih, i Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, posaditi sadnice žute bukve sa ciljem unapređenja životne sredine, očuvanja prirodnih resursa i povećanja zelenih površina.

Prethodnih dana je širom BiH počelo obilježavanja ovog dana, pa je, između ostalog, i u Bihaću u okviru inicijative “Blokiraj mržnju.Podijeli ljubav” sprovedena akcija čišćenja Gradske otoke, Vejzovca i Ceravaca.

Da li znate šta je trend “francuske nedjelje”?

U savremenom svijetu gotovo svaki minut života djeluje pomno isplanirano. Nema mjesta za dosadu i obično ljenčarenje. Čak i vikendi sve rjeđe služe za odmor i pretvaraju se u vrijeme za nadoknađivanje zaostalih obaveza. U takvim okolnostima sve češće se govori o trendu “francuske nedjelje”. To je odgovor na umor od brzog tempa života i pritiska produktivnosti.

Vikend u trku – zašto nam je potrebna promjena?
S jedne strane, tokom vikenda “ne priliči” ležati skrštenih ruku. Priče poznanika ili objave na društvenim mrežama jasno pokazuju da svaki slobodan trenutak treba iskoristiti produktivno. Izlet, trening, obilazak srednjovekovnih ruševina van grada, vožnja biciklom s prijateljima ili vikend kurs za usavršavanje vještina.

Slobodno vrijeme je takvo samo po nazivu. U posljednjih nekoliko godina zavladala je moda stalne aktivnosti, zbog koje bismo prije trebalo da govorimo o “zauzetom vremenu”.

S druge strane, poslije intenzivne radne nedjelje mnogi od nas pokušavaju da nadoknade zaostatke u kućnim obavezama. Upadamo u vrtlog čišćenja, kupovine i sastanaka odlaganih danima. Kao rezultat, subota i nedjelja prolaze u žurbi, a nova nedjelja počinje bez prave regeneracije. Ovakav obrazac čini da se stvarni odmor gura daleko u drugi plan.

Šta je “francuska nedjelja”?
Francuzi odavno nedjelju doživljavaju kao dan odmora, a danas njihov pristup inspiriše ostatak svijeta da uspori tempo i povrati ravnotežu. Trend “francuska nedjelja” podrazumijeva promjenu načina razmišljanja, a ne uvođenje krute rutine.

U Francuskoj nedjelja ima poseban karakter. Mnoge prodavnice ostaju zatvorene. Nezamislivo je zakazati termin kod frizera ili kozmetičara, što se kod nas čini sasvim prirodnim. Zahvaljujući tome, lakše je fokusirati se na odnose, odmor i sopstvene potrebe. Nedjelja treba da bude dan izuzet iz pritiska produktivnosti.

Na čemu se zasniva “francuska nedjelja”?
Slobodna nedjelja, prema ovoj životnoj filozofiji, sastoji se od malih rituala koji imaju jedan cilj – regeneraciju i zadovoljstvo. Preporučuje se odustajanje od ustajanja uz zvuk alarma. Organizam sam treba da odluči kada je spreman da se probudi i izađe iz kreveta.

Mirno jutro s laganim doručkom, kafom i nečim slatkim za grickanje sljedeći je prijedlog za ulazak u režim odmora već od ranog jutra. Dan protiče bez detaljnog plana. U opisima fenomena “francuske nedjelje” često se može naići na termin flâner, koji se odnosi na mirnu šetnju bez konkretnog cilja.

Zašto francuski stil života postaje popularan?
Rastuće interesovanje za nedjelju u francuskom stilu nije slučajno. U vremenu stalne žurbe, sve više ljudi traži načine da povrati ravnotežu. French Sunday podsjeća da odmor nije luksuz, već nužnost. Istovremeno postaje način da se napune baterije pred novu nedelju i da se umanji psihičko opterećenje izazvano perspektivom ponedjeljka.