Connect with us

Politika

NOVE TEHNOLOGIJE U IZBORIMA! Opravdana investicija ili prevelik trošak?

Politika i struka podijeljene su po pitanju da li bi plaćanje 112 miliona maraka za uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH bila opravdana investicija.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni budžet za uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije glasača uz prateće softvere, skladišta, obuke, softvere i dodatnu opremu u visini od 112 miliona maraka.

Prethodna studija iz 2017. godine, u čijoj izradi je učestvovao i CIK, za uvođenje skenera za glasačke listiće u jednoj varijanti predvidjela je troškove od oko 25 miliona maraka. Takođe, neka poređenja koja smo uradili s drugim zemljama koje su nedavno uvele nove tehnologije pokazuju da bi troškovi mogli iznositi dvostruko manje.

Miroslav Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je stav njegove stranke o toj temi jasan – nove tehnologije ne mogu garantovati da neće biti manipulacija, a mnogo koštaju.

– Postoji opasnost da neko ko kontroliše taj softver može da utiče na rezultate. A pilot-projekti koji su provođeni na lokalnim izborima su pokazali da nije došlo do odstupanja od rezultata u odnosi na ranije kada nije bilo te opreme – kaže Kojić.

S druge strane, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kaže za “Nezavisne novine” da ne može ocijeniti koliko je predloženi budžet CIK-a realan ili naduvan, ali da čak ni 112 miliona ne bi bilo puno u odnosu na ono što građani dobijaju.

– Pa pogledajte, samo kumova zgrada pokriva taj iznos, a postoji i drugi način kako se može doći do tog novca. Skeneri su prioritet broj jedan. A što se tiče biometrijske identifikacije i video-nadzora na biračkim mjestima koji se takođe spominju, to ne bi trebalo biti toliko skupo jer postoji baza u IDDEEA, to je samo stvar povezivanja. A oprema kad se jednom kupi, ostaje i za sve naredne izbore – smatra Crnadak.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, smatra da ne postoji cijena koju treba platiti da se zaštiti izborna volja građana.

Što se tiče sume koju je iznio CIK, Šehić smatra da će se do konačne cijene doći kada se napravi analiza, i u Savjetu ministara i u nadležnim ministarstvima i tijelima, ali ističe da se uvijek kroz pregovore s dobavljačima može postići bolja cijena.

– Ta analiza treba da pokaže da li su neke stavke previše zaračunate, ali jedno mora biti jasno: Novac za nove tehnologije mora biti predviđen u budžetu. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u svemu treba da budu uključene i javnost i struk – kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Na sjednici od 28. februara predstavnici CIK-a su raspravljali o uvođenju novih tehnologija, a tada je istaknuto da bi u proces obezbjeđivanja novca i nabavku opreme trebalo ući na vrijeme, kako se ne bi desilo da se ovaj proces bude zaustavljen. Takođe su zaključili da, ako novih tehnologija ne bude, to ne smije biti odgovornost CIK-a.

Politika

ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.

Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.

Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.

Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.

Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u ​​Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

RT Balkan

Nastavi čitati

Politika

ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.

Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.

Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.

Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.

Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.

Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine

A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno