Connect with us

Region

Novi detalji njemačko-francuskog prijedloga: Srbija i Kosovo dobri susjedi

Ukoliko Kosovo i Srbija potpišu sporazum na osnovu francusko-njemačkog prijedloga, onda će Srbija pristati da poštuje postojanje Kosova i tretira ga kao zasebnu pravnu realnost, dok Kosovo mora da pristane da sprovede sve prethodne sporazume, uključujući i Zajednicu opština sa srpskom većinom, objavio je Albanian post.

Kako prenosi Kossev, prijedlog – sporazum nosi naziv „Osnovni sporazum o statusu odnosa“, ima ukupno devet tačaka i glavne su zasnovane na povelji Organizacije Ujedinjenih nacija koja reguliše međudržavne odnose. U ovom članku, Albanian Post se poziva na jedan od prvih radnih nacrta.

U nastavku će biti objašnjene neke od dinamika koje su se dogodile ili bi se mogle dogoditi u bliskoj budućnosti.

Važan deo sporazuma, možda i najvažniji dio, je njegova preambula.

Ova preambula objašnjava osnovne principe na kojima je sporazum sačinjen. Osnovni princip je da se ovaj sporazum ne miješa u način na koji se ugovorne strane vide, zatim postoji princip koji podsjeća na njihove obaveze prema miru i bezbjednosti, princip poštovanja granica ili linija podjele i princip da ovaj sporazum ima za cilj stvaranje uslova za saradnju dijve strane, kao nešto od interesa za obične ljude, kako na Kosovu tako i u Srbiji.

Veći dio sporazuma, kako prenosi Albanian Post, zasniva se na modelu dvije Njemačke iz 1972. godine, sporazuma koji se zvao Osnovni sporazum.

Njemački kancelar, Olaf Šolc, smatra da njemačko iskustvo u rješavanju jednog veoma osjetljivog pitanja za Nijemce poslije Drugog svjetskog rata ne može da odbaci nijedna strana.

Od devet članova koji se trenutno nalaze u sporazumu, u prvom članu se navodi da će „Kosovo i Srbija razvijati normalne dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava“.

Ova tačka je veoma važna, ona predstavlja osnovu cjelokupne logike prijedloga. Tačka, koja je preuzeta iz osnovnog sporazuma dvije Njemačke, predstavlja vrijednost, ali i uslov koje su EU, a posebno Njemačka i Francuska, postavile Kosovu i Srbiji.

Stav ove dvije države je čvrst, bez obzira na to kako se vide, Kosovo i Srbija moraju da se uzajamno poštuju i da se ponašaju kao dobri susjedi.

Ove vrijednosti i ovaj uslov su takođe visoko postavljeni u vodećim principima Berlinskog procesa, koji je već evoluirao u ozbiljan i nepremostiv proces za zemlje regiona, kao i u principima Evropske političke zajednice (EPC).

Druga tačka sporazuma je njegova druga suštinska tačka, kojom Srbija prihvata Kosovo i njegovo postojanje kao ravnopravnog aktera u uzajamnim odnosima.

„Kosovo i Srbija će se rukovoditi ciljevima i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, posebno suverenom jednakošću svih država, poštovanjem nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravom na samoopredjeljenje, očuvanjem ljudskih prava i nediskriminacijom“, navodi se u ovom tekstu, na koji se osvrnuo i predsjednik Gljauk Konjufca kada je prije nekoliko dana objasnio neke detalje sporazuma.

Tačka 3 se takođe poziva na povelju UN.

„U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, Kosovo i Srbija će svoje sporove rješavati isključivo mirnim putem i uzdržaće se od prijetnji ili upotrebe sile“, navodi se u ovoj tački i nastavlja sa jednim od najvažnijih dijelova dokumenta – „oni (strane) ponovo potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granice/linije podjele koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati njihov teritorijalni integritet“.

Srbija je sve tri ove tačke ocijenila kao problematične, jer, prema njihovoj ocjeni, te tačke otvaraju put za neposredno članstvo Kosova u UN.

Prema izvorima AP, u tekućem procesu, međunarodni posrednici su izrazili spremnost za izmjene samo u tačkama 2 i 3, gdje se pozivanje na Povelju UN i druge principe koji proizilaze iz ove povelje zamjenjuju pozivanjem na principe za članstvo u EU.

Related Topics:

Region

VUČIĆ POLOŽIO CVIJEĆE u spomen-parku u Malom Orašju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić položio je danas cvijeće u spomen-parku u Malom Orašju na mjestu ubistva Nemanje Stevanovića, Lazara Milovanovića, Marka Mitrovića, Aleksandra Milovanovića, Nikole Milića i Petra Mitrovića.

-Sa najdubljim pijetetom odajem poštu nevinim žrtvama bezumnog pohoda koji je iza sebe ostavio očaj, tugu i pustoš. Kao roditelj, osećam ogroman bol zbog izgubljenih života i delim patnju porodica koje su ostale bez najvrednijeg blaga, bez svoje dece. Kao predsednik, obećavam da država neće dozvoliti zločin bez kazne, pobedu zla nad pravdom i zverstva nad čovečnošću. Neka počivaju u miru – napisao je predsednik Vučić na Instagramu buducnostsrbije.av.

U selima Malo Orašje i Dubona 4. maja prije godinu dana ubijeno je devetoro, a ranjeno 12, uglavnom mladih ljudi.

Narednog dana uhapšen je osumnjičeni za masovno ubistvo Uroš Blažić.

Nastavi čitati

Region

PRAVDA SPORA, ALI DOSTIŽNA! Bivšem pomoćniku ministra određen jednomjesečni pritvor

Zagrebački sud odredio je jednomjesečni pritvor bivšem pomoćniku hrvatskog ministra kulture Davoru Trupkoviću, koji je uhapšen juče zbog korupcije po zahtjevu Kancelarije evropskog javnog tužioca.

Bivši dekan i profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu Almin Đapo i Boško Pribičević, osumnjičeni da su Trupkoviću dali mito od 39.000 evra u vezi sa poslom procjene štete na objektima kulture oštećenim u zemljotresu 2020. godine, pušteni su uz mjere zabrane približavanja i komuniciranja sa svjedocima.
Trupkoviću je određen istražni zatvor zbog opasnosti od uticaja na svjedoke, prenosi HRT.
“Sud je utvrdio postojanje osnovane sumnje u odnosu na svu trojicu okrivljenika”, rekao je
delegirani evropski tužilac Vjekoslav Tolnaj.

Oni su uhapšeni juče u okviru istrage na Geodetskom fakultetu zbog preplaćivanja radova pri procjeni štete nakon zemljotresa i ispitani su u Kancelariji evropskog javnog tužioca, gdje su iznijeli svoju odbranu.

Evropski tužioci sumnjiče Trupkovića da je, kao šef tima za pregled i identifikaciju oštećenih zgrada, primio mito od 39.000 evra i pametni sat “epl voč” kako bi angažovao Geodetski fakultet na poslovima popisa i procjene štete na nepokretnim kulturnim dobrima, što je uključivalo i trodimenzionalno dokumentovanje oštećenja.
On je kao funkcioner u Ministarstvu kulture i medija znao da Geodetski fakultet nema dovoljno osposobljeni kadar ni opreme za obavljanje takvih poslova i da bi za to morao da angažuje jedno trgovačko društvo, prenose hrvatski mediji.

Ministarstvo kulture i medija Hrvatske isplatilo je Geodetskom fakultetu više od 2,5 miliona evra, a iznos od oko 800.000 evra knjižen je na teret Fonda solidarnosti EU.

Smatra se da je preplaćivanjem radova zbog prenaduvanih cijena nanesena šteta budžetu Hrvatske od preko milion evra, a zbog loše obavljenog posla i, u nekim slučajevima, nepostojanja trodimenzionalnih snimaka, te poslove su morale ponovno obavljati druge kompanije, što je dovelo do dodatnih troškova.

Nastavi čitati

Region

GODIŠNJICA MASOVNOG UBISTVA U “RIBNIKARU”: Sjećanje na dan kada je sve stalo

Na današnji dan prije godinu dana u OŠ. “Vladislav Ribnikar” u Beogradu trinaestogodišnji K.K. ubio je deset osoba – devetoro djece i čuvara škole. Ranjeno je nekoliko učenika i nastavnica istorije.

U masovnom ubistvu koje je trinaestogodišnjak započeo 3. maja 2023. godine u 8.41 ubijeni su: Mara Anđelković, Bojana Asović, Angelina Aćimović, Ana Božović, Adriana Dukić, Ema Kobiljski, Katarina Martinović, Sofija Negić, Andrija Čikić i Dragan Vlahović.

Učenik sedmog razreda Osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu K. K. pucao je iz pištolja na obezbjeđenje škole, nastavnicu i učenike. Na licu mjesta ubijeno je osam učenika i radnik obezbjeđenja, dok je još jedna teško ranjena djevojčica kasnije podlegla povredama. Malojletnik je sam pozvao policiju i predao se. Privedeni su njegovi roditelji.

Vijest o pucnjavi na Vračaru, u školi u centru Beograda proširila se brzo i uznemirila sve građane Srbije. Roditelji, prijatelji djece koja idi u ovu školu počeli su da se okupljaju ispred ulaza ne bi li saznali nešto o svojoj djeci. Nažalost, neki od roditelja primili su tog 3. maja tragičnu vijest da im je dijete ubijeno.

Ulaz škole u narednim danima postao je mjesto okupljanja gdje su građani odavali poštu stradalima, palili svijeće, donosili cvijeće, igračke i ostavljali poruke za ubijene.

Mediji u regionu i svijetu prekidali su programe i izvještavali o ovom događaju.

Društvo je bilo u stanju šoka, a onda se naredne noći, između 4. i 5. maja, dogodilo novo masovno ubistvo u Duboni i Malom Orašju, gdje su takođe izgubljeni mladi životi.

Školska godina ranije je završena, a početak nove bio je u znaku sjećanja na ubijenu djecu.

U susret prvoj godišnjici masovnog ubistva O. Š. “Vladislav Ribnikar” objavila je na svom sajtu “In memoriam” posvećen nastradalim učenicima i radniku obezbjeđenja.

“Kada su prvi put došli u Ribnikar, kao prvaci, bili su radoznali i ponosni što kreću u školu. Tada smo im obećali da ćemo ih učiti i naučiti. Obećali smo da ćemo ih iz Ribnikara ispratiti kao tinejdžere, sigurne, slobodne i spremne za ono što ih u nastavku života čeka. Obećali smo da ćemo ih čuvati. I jesmo ih učili. I jesmo ih čuvali. Nismo ih sačuvali. Oprostite nam što nismo uspeli da ispunimo dato obećanje…”, navodi se, između ostalog, na sajtu škole.

Povodom godišnjice masovnog ubistva organizovan je program “Buđenje”, koji treba da označi početak višeslojnog procesa memorizacije u znak sjećanja na žrtve.

U svim školama u Srbiji od 7. do 10. maja biće organizovana Nedelja sećanja, podsjeća RTS.

Nastavi čitati

Aktuelno