Connect with us

Svijet

NOVI POMAK NA KLIMATSKOM SAMITU: SAD predstavile plan suzbijanja ispuštanja metana

Na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija u Dubaiju COP28 došlo je do novog pomaka, nakon što su SAD predstavile plan usmjeren na suzbijanje ispuštanja metana iz industrije nafte i plina u SAD, u sklopu globalnog plana za obuzdavanje emisija koje doprinose klimatskim promjenama.

Pravila, koja su u pripremi dvije godine, objavili su američki zvaničnici na konferenciji. Očekuje se da će SAD i druge nacije koje prisustvuju samitu detaljno objasniti kako će postići obećanje koje je dalo 150 zemalja prije dvije godine o smanjenju emisije metana za 30 odsto u odnosu na nivoe iz 2020. do 2030. godine.

Metan ima tendenciju da iz bušotina, gasovoda i druge opreme za naftu i gas curi u atmosferu, što je višestruko štetnije za klimu od ugljičnog dioksida, tako da obuzdavanje emisija metana može imati neposredniji utjicaj na klimatske promjene.

“Ovi novi standardi pomoći će nam da ispunimo naše međunarodne obaveze da se agresivno borimo protiv klimatskih promjena, uz poboljšanje kvaliteta vazduha za zajednice širom zemlje”, rekao je administrator američke Agencije za zaštitu okoliša Majkl Regan na konferenciji za novinare u Dubaiju.

Već prvog dana samita su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Sjedinjene Države i EU obećale 475 miliona dolara Fondu za gubitke i štete koji je osnovan prošle godine u Egiptu. Na taj način oživljava fond za pomoć siromašnijim zemljama koje se suočavaju s štetama usljed ekstremnih vremenskih prilika.

Prošle godine, na istoj konferenciji, zemlje su se složile da je takav fond potreban i procijenili su da bi trebalo prikupiti oko 400 milijardi dolara. Iako su se mnogi naučnici i aktivisti u COP-u složili da je to bio korak u pravom smjeru, oni kažu da je izazov za implementaciju tek počeo.

Kamala Haris, potpredsjednica SAD-a, najavila je još tri milijarde dolara klimatskom fondu. SAD su ranije uplatile dvije milijarde dolara ovom fondu.

“Sat više ne otkucava on već lupa. A mi moramo nadoknaditi izgubljeno vrijeme i ne možemo priuštiti postepene korake”, rekla je ona na samitu.

Sada će se reflektori okrenuti zemljama poput Kine, druge po veličini svjetske ekonomije, te Saudijske Arabije i Katara, dvije male, ali bogate zemlje. Sve tri se i dalje smatraju zemljama u razvoju prema klimatskom okviru UN-a uprkos tome što su značajno povećale svoje bogatstvo u posljednjim generacijama.

“Gradimo mostove između tradicionalnih zemalja donatora i novih, netradicionalnih donatora”, rekla je njemačka ministrica razvoja Svenja Šulce, koja je na plenarnoj sjednici najavila doprinos Berlina od sto miliona dolara.

Na samitu je inaugurisan prvi vjerski paviljon, kroz koji će glavne vjerske zajednice svijeta svojim aktivnostima doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Papa Franjo poslao je poruku za inauguraciju prvog paviljona vjere na klimatskom događaju Ujedinjenih naroda, poručivši da on pokazuje da su sva autentična vjerska uvjerenja izvor djelovanja protiv klimatskih promjena.

Pozivajući prisutne na akciju, papa Franjo je rekao čovječanstvo promijeniti svoj način života. Papa je trebao prisustvovati klimatskom samitu ali ju je morao otkazati nakon što su mu to savjetovali doktori zbog infektivnog bronhitisa.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno