Connect with us

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno