Connect with us

Zdravlje

NOVO ISTRAŽIVANJE! Da li lijekovi za mršavljenje izazivaju samoubilačke misli?

Nedavno je Evropsko regulatorno tijelo za lijekove upozorilo da postoji mogućnost da će se kod korisnika tri lijeka za mršavljenje pojaviti sklonost ka samoubilačkim mislima i samopovređivanju.

Evropska agencija za lijekove ovo istražuje i o svemu će obavijestiti javnost. O kakvim lekovima se radi objašnjava gost RTS-a, prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog.

Evropska agencija i Britanska agencija za lekove ispituju da li postoji povezanost između primjene lijekova za liječenje gojaznosti i samoubilačkih ideja i ponašanja i treba će par mjeseci da se pogledaju izvještaji i da se to ispita prije nego što se donese konačni zaključak, napominje porf. dr Radan Stojanović.

„Uopšte kada pričamo o lijekovima za gojaznost, mi možemo pričati o njihovoj pravilnoj upotrebi, a možemo pričati i o zloupotrebi. Upravo je taj čuveni lek semaglutid, pod zaštićenim nazivom ozempik, doneo je na globalnom nivou, prvo nadu pacijentima oboljelim od šećerne bolesti, a druga stvar, donio i veliku iluziju gojaznima“, ističe profesor.

Kod dijabetičara je ta nada prerasla u zadovoljstvo i lijek je ispoljio svoju efikasnost, dodaje farmakolog, a iluzija kod gojaznih da će korišćenjem ovog leka smršati i dostići željenu liniju, je podgrijavana prije svega zahvaljujući društvenim mrežama. One su bile čuvari te iluzije kod gojaznih.

„U Srbiji za liječenje gojaznosti trenutno imamo samo dva leka. Imamo saksendu i imamo drugu lek, kombinaciju naltraksona i bupropiona, neke dve aktivne supstance pod nazivom misimba. E sad vidite, signal je primjećen kao što ste rekli. Prema mojim nekim informacijama imamo preko 150 slučajeva. To je još uvijek vrlo nizak broj, ali broj koji zahtjeva opreznost i koji zahtjeva dodatno istraživanje“, napominje farmakolog.

Određeni broj neželjenih posljedica se desio u Americi i u Evropi. Međutim kada se govori o liječenju gojaznosti, treba imati u vidu da je to kompleksna bolest i ne može se svesti samo na puki gubitak kilograma.

„Mnoge mentalne bolesti, recimo depresija je povezana sa gojaznošću. Pa zato dovoditi u vezu suicidne ideje, namjere i ponašanja, samopovređivanje, sa primenom ovih lekova je vrlo opasno pre nego što se to detaljno ispita. Znači, ne treba ići u preuranjene zaključke. A sigurno će za oko dva-tri mjeseca Evropska agencija za lekove, kao i Britanska, izaći sa nekim jasnijim podacima da li postoji povezanost između primene ovih lekova i ovih neželjenih efekata“, navodi profesor Stojanović.

S obzirom na to da veliki broj ljudi koriste ove lijekove, izuzetno je niska frekventnost javljanja ovih neželjenih efekata, ali regulatorne agencije su to registrovale i žele da ispitaju slučaj do kraja.

Zloupotreba lijekova

Ovi lijekovi se dobijaju isključivo na recept, ali se ipak dešava da se nađu u slobodnoj prodaji i na crnom tržištu. Prof. dr Radan Stojanović naominje da se zloupotreba lijekova uvijek odvija u trouglu – pacijent, ljekar i farmaceut.

„Ako je ljekar propisao lijek ozempik za lečenje gojaznosti, a ne za liječenje šećerne bolesti tipa dva, on je onaj koji krši propis i izaziva zloupotrebu lekova. Ako pacijent po svaku cenu želi da nabavi lijek, ali ako mu to lekar ne propiše ili mu ne da apotekar, farmaceut u apoteci, on do njega neće doći. On se okreće možda onda crnom tržištu, a tu su rizici od nabavke lekova na taj način izuzetno veliki.“

Prije svega, kada kupimo lek na taj način mi ne znamo šta smo u stvari kupili. Da li je to aktivna supstanca, da li je lek kontaminiran nekim drugim supstancama i tako dalje. To najbolje znaju sportisti koji posebno strahuju od nabavke različitih suplemenata ili lekova koje im neko nudi putem društvenih mreža i klone se toga. U takvim suplementima su često otkriveni tragovi nedozvoljenih supstanci, dodaje profesor.

Neželjene posljedice

Širenje informacija na društvenim mrežama o pomenutim lijekovima u kombinaciji sa niskim obrazovanjem ili odsutstvom obrazovanja naših građana i građana širom sveta, doveli su do ozbiljnih posljedica, napominje profesor.

Najpre, došlo je do nestašice tih lekova, tako da pacijenti kojima su ti lijekovi prije svega namijenjeni nisu mogli da dođu do njih.

Drugo, dovelo je do posljedica i na individualnom planu, jer su oni koji su ih koristili samo da bi smršali, lijek koristili u kratkom vremenskom periodu i pritom sebe nepotrebno izlagali ozbiljnim neželjenim dejstvima.

„Neželjena dejstva su najčešće blaga – mučnina, povraćanje i slično, što se prevazilazi postepenim povećavanjem doze tokom terapije. Ali ozbiljna neželjena dejstva, kao što je akutni pankreatitis, upala gušterače ili upala žučne kese, poremećaj rada ritma srca i ovi novi bezbednosni signali vezano za suicidno ponašanje i namere, su nešto što je potpuno nepotrebno i ljudi koji su gojazni ne treba da se izlažu nepotrebnim rizicima. To je ono što se najmanje može reći“, naglašava gost RTS-a.

Ljekar je jedina kompetentna, kvalifikovana osoba koja može propisati lijek i odrediti koji liek pacijent treba da uzima. Da li će uzimati saksendu ili misimbu zavisi od različitog statusa pacijenta i od toga da li uzima neke druge lijekove.

Nedostaje nam edukacija

Pojedini lijekovi koji se koriste za liječenje gojaznosti prošli su dug put od ushićenja, nade, sve do razočarenja. Dijelom je uzrok tome upravo bilo i ispoljavanje suicidnih misli i ponašanja i ti lekovi su odmah, pošto su registrovani, bivali povučeni sa tržišta.

„Tako da mi, generalno, moramo raditi mnogo na edukaciji građana. Nama to mnogo, mnogo nedostaje. Edukacija je u svim mogućim oblastima, pa i u ovoj oblasti. Širenje dezinformacija u kombinaciji sa osiromašenim obrazovanjem, upravo dovodi do velikih problema“, napominje profesor.

Značajno raste rezistencija na antibiotike, pre svega zbog neracionalnog korišćenja, tako da nam se može dogoditi da 21. vek postane vijek bakterija. Takođe, sve više ljudi izbegava vakcinaciju što otvara vrata pojavi davno zaboravljenih bolesti.

„Sljedeća stvar, suplementi. Sad, svako misli da treba da uzima neke suplemente, vitamin C, D, E… Onda se diže taj stepen neodgovornosti na viši nivo i primaju se infuzije po stanovima, kućama i tako dalje. Infuzije jesu jedan ozbiljan način davanja lekova, ali to ne može svako da radi. Treba odrediti sastav infuzije za svakog pacijenta posebno. Treba odrediti brzinu infuzije, volumen, koliko dati, ne opteretiti taj organizam, dovesti do hipertenzije kod nekih i tako dalje i tako dalje. Mnogo tu imamo problema“, naglašava farmakolog.

„Krajnje vrijeme da se dozovemo u pamet, da edukujemo naše građane. Ovo o čemu danas pričamo je samo jedan segment edukacija, a nama je potrebna edukacija u svim oblastima“, zaključuje prof. dr Radan Stojanović, na kraju gostovanja u Jutarnjem programu RTS-a.

Related Topics:

Zdravlje

BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?

Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.

Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije

Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.

Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.

Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.

Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.

Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.

Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?

Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.

U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.

S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.

Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.

Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.

Nastavi čitati

Zdravlje

UMORNI STE ČIM OTVORITE OČI: Doktorka upozorila, ovo može biti znak OZBILJNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA

Mnogi se ovih dana žale na osjećaj umora koji ih prati od trenutka kada otvore oči.

Iako bi se moglo pomisliti da su krive vremenske prilike, ljekari ističu da to ovoga puta nije slučaj. Umor koji traje, upozoravaju, može biti posljedica iscrpljenosti, ali i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema riječima dr Ivane Stefanović, portparola Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, najčešći uzrok umora jeste – sam umor.

– Pretpostavljam da imate naporne radne nedjelje, prerano ustajete, kasno liježete, mnogo vremena provodite za računarom i telefonom. To dovodi do poremećaja sna i iscrpljenosti. Kod većine zdravih osoba, razlog za umor je upravo to – preopterećenost i nedostatak odmora – objašnjava doktorka za Blic TV.

Kada umor nije bezazlen
Iako se u većini slučajeva radi o običnom iscrpljivanju organizma, dr Stefanović upozorava da umor ne treba olako shvatati.

Kod žena, on može biti jedini znak infarkta miokarda ili drugog srčanog oboljenja.

– Umor koji dugo traje mora da se ispita. Kod žena on često bude jedini simptom srčanog problema, a ponekad i znak nekog onkološkog oboljenja. Ne bih da plašim, ali hronični umor nikada ne treba zanemariti – naglašava doktorka.

Umor kao nagovještaj virusne infekcije
Osim fizičke iscrpljenosti, uzrok umora može biti i početak virusne infekcije.

– Često čujemo da se neko osjeća loše, da mu je sve teško, a da ne može da definiše zašto. Poslije dva-tri dana pojavi se temperatura. Dakle, umor može biti prodromalni simptom bolesti, ali i znak da smo prerano počeli da radimo nakon preležane infekcije. Virusne bolesti često preležimo „na nogama“, što dodatno opterećuje srce i cijeli organizam – objašnjava dr Stefanović.

Vrijeme nije krivac za iscrpljenost
Za razliku od perioda velikih vremenskih oscilacija, trenutno stabilne temperature ne bi trebalo da budu uzrok umora.

– Vrijeme je sada prilično stabilno, nema ekstremnih promjena. Ako se adekvatno obučemo, organizmu nije potrebna dodatna energija da bi se prilagodio. Zato sadašnje iscrpljenje ne treba pripisivati vremenskim prilikama – navodi doktorka.

Kako da se oporavimo – savjeti ljekara
Doktorka Stefanović podseća da odmor nije luksuz, već potreba. Koliko radimo – toliko bi trebalo i da se odmaramo.

– Ako cijele nedjelje radimo bez predaha, moramo sjedeće da odmorimo. U suprotnom, razbolićemo se. Odmor ne podrazumjeva samo spavanje – to je i boravak u prirodi, šetnja, udisanje svježeg vazduha, kontakt sa zelenim površinama. Parkovi, rijeke, jezera – sve to dokazano umanjuje stres i pomaže oporavku organizma – kaže dr Stefanović.

Takođe, preporučuje da se dva sata prije spavanja izbjegava gledanje u ekran, jer plavo svjetlo ometa prirodni ritam sna.

– Nemojte pretjerivati sa kafama, izbjegavajte jutarnje napore dok je najhladnije, naročito ako imate srčano oboljenje. Šetajte po ravnom, a ne uzbrdo, i odmarajte kada osjećate potrebu. To nije ljenost, već briga o sebi – zaključuje doktorka.

Nastavi čitati

Zdravlje

KORONA OPET ODNOSI ŽIVOTE: U Srpskoj zaražen svaki 2. testirani, ove simptome ne ignorišite NI ZA ŽIVU GLAVU

U Srpskoj je za 7 dana na SARS-CoV-2 virus testirano 28 pacijenta, a novi korona virus potvrđen je kod 12 osoba.

Kako su saopštili iz Instituta za javno zdravstvo Srpske, riječ je o tri žene i devet muškaraca, od kojih su četiri osobe mlađe, dvije srednje i šest starije životne dobi.

Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u ovom periodu nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

U Srpskoj je u oktobru od posljedica korona virusa preminuo jedan pacijent.

– U bolnicama u Republici Srpskoj trenutno nema hospitalizovanih pacijenata sa posljedicama korona virusa – saopštili su iz IJZ.

Do sada je u Srpskoj potvrđeno 122.270 slučajeva korona virusa, a preminulo je ukupno 6.727 osoba kod kojih je potvrđen test na ovaj virus. Testirano je ukupno 466.660 osoba.

Iz IJZ ističu da SARS‑CoV‑2 nastavlja da cirkuliše u regionu.

– Indikatori njegove aktivnost su u opadanju, sa varijacijama između zemalja. XFG ostaje dominanatna SARS-CoV-2 varijanta u regionu, a stopa smrtnosti od kovida je niska – saopštili su iz ovog instituta.

Svjetska zdravstvena organizacija klasifikovala je ovu varijantu korona virusa kao „varijantu pod praćenjem“…

U pojedinim zemljama regiona i Evrope već početkom septembra je uočen porast broja oboljelih od kovida.

Ovaj soj, poznat i kao “Stratus“, širi se brzo i uzrokuje različite kliničke slike. Riječ je o hibridu 2 postojeća omikron soja, što omogućava virusu da se lakše veže za ljudske ćelije i da se brže širi od prethodnih varijanti korone.

Iako je vrlo zarazan, stručnjaci naglašavaju da XFG, zasad, ne uzrokuje teže forme bolesti.

Simptomi XFG soja vrlo su slični simptomima ranijih omikron varijanti, a to su:

– upala grla i promuklost,

– kašalj,

– začepljen nos ili curenje iz nosa,

– groznica ili drhtavica,

– kratkoća daha,

– gubitak čula okusa ili mirisa,

– umor,

– glavobolja,

– bolovi u mišićima,

– mučnina, povraćanje ili dijareja.

Dok su 2020. gubitak čula ukusa i mirisa bili prepoznatljivi znakovi korona virusa, danas se češće javljaju simptomi slični prehladi – curenje nosa, bol u grlu, začepljeni sinusi, promuklost, ali i temperatura, uporan kašalj, umor, glavobolja, kratak dah, te stomačne tegobe poput mučnine i dijareje. Promuklo grlo postalo je jedan od karakterističnih znakova novijih varijanti.

Nastavi čitati

Aktuelno