Connect with us

Društvo

NUKLEARNI OTPAD IPAK NA GRANICI BIH! Odluka Hrvatske zvanična, TREBA LI KRAJINA DA SE ISELI?

Nuklerani otpad iz Hrvatske i Slovenije, odlagaće se na granici sa Republikom Srpskom i BiH. Nusprodukti iz nuklearne termoelektrane u Krškom, tako će završiti pred našim vratima, na Trgovskoj gori, svega 850 metara daleko od granice.
Iako je ovo pitanje otvoreno više od deceniju, iz institucija vlasti BiH, Hrvati, naše prve “komšije” nikada nisu dobili jasno “NE” ili tužbu nekom od nadležnih sudova i vijeća Evropske unije i Evropske komisije ili Savjeta Evrope.
Iako je još prošle godine najavljena tužba, odluka Hrvatske je sada zvanična.

Oni “negdje” moraju ostaviti tri hiljade kvadratnih metara, kako kažu, “nisko radioaktivnog otpada” na godinu. Onoliko koliko su se obavezali potpisujući ugovor sa Slovenijom.
Iako je, tvrde oni, otpad “niske radioaktivnosti”, nisu ga stavili kod sebe, već u Čerkezovac, bivšu vojnu kasarnu. Ni kilometar od granice. Za mnogo manje, dim iz Rafinerije nafte u Brodu, koja je ipak dalje od 850 metara vazdušne linije, prijavljivali su BiH, Republiku Srpsku, za ekološku katastrofu.
No, ko je zakazao? Hrvati regularno imaju pravo da skladište otpad gdje hoće, ali imaju li pravo da šute institucije vlasti u Sarajevu? Republika Srpska je završila svoj dio posla. Dio zemlje koja potpada pod RS, a koja bi mogla eventualno potpasti pod zračenje ili radioaktivnost, pretvorena je u nacionalni park. Ali, to ne zaustavlja namjere Republike Hrvatske.
Ako uzmemo u obzir da se ekološke saglasnosti za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” sakupljaju više od najave za Trgovsku goru i da Crna Gora nije dala saglasnost za izgradnju dok nije skupljen i najmanji papir, jer je “ekološka država”, reklo bi se da na šutnju pravo nemaju.
O tome šta će ovo značiti za pojas zahvaćen “niskom radioaktivnošću”, pojašnjenje je dao Neđo Đurić, član komisije i doktor tehnoloških nauka.

– Dešava nam se nešto što se ne dešava nigdje u svijetu. To se ne može desiti bez prethodnog dogovora dvije strane. I nikako samo od sebe. Hrvatska gradi skladište/odlagalište radioaktivnog otpada sa
sa pretenzijom da se gradi deponija nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Ukoliko bi se gradila deponija, podzemni radovi bi se mogli približiti uz samu granicu BiH.
Danas u svijetu ne postoji bilo koji nuklearni objekat tako blizu uz granicu bez saglasnosti susjedne države. Očito da Hrvatskoj nije potrebna saglasnost, jer se usmeno može dogovoriti sa predstavnicima BiH, ističe Đurić.
Sagovornik našeg portala pojašnjava da je vrijeme za žalbe isteklo.
– Kada se izgradi objekat tada će biti sve završeno. Izgradnja deponije radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, u kasarni “Čerkezovac” na samoj granici BiH i Hrvatske, ugrozila bi živote i zdravlje 250 hiljada ljudi koji žive u blizini, kao i biljni i životinjski svijet
uz rijeku Unu. Oko 2/3 teritorije u krugu od pet i 20 kilometara zahvaćena je teritorija RS i FBiH. To područje će biti „područje sa lošim geografskim porijeklom“. Proizvodi se neće moći prodavati izvan tog područja a
stanovništvo će se iseljavati, naglašava Đurić.
Nuklearna centrala “Krško” radiće sigurno još 20 godina. Na toliko su dobili odobrenje i potpisali sve saglasnosti.
To je još 20 sigurnih godina. Zemlja ispod Trgovske gore još nije prekopana. Koliko vremena je ostalo vlastima BiH, da se konačno sjete da postoje institucije iznad njih i Hrvatske? Nerad ili nemar?

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno