Connect with us

Svijet

OBRT U SAD-a?: Za sada vode republikanci

Neposredno pred američke izbore na kojim su ulog kontrola nad oba doma Kongresa i mnogih važnih službi na nivou saveznih država, čini se da se trenutak okreće u korist Republikanske partije, javlja Glas Amerike (VOA).

Tokom nekoliko mjeseci sredinom 2022. demokrate su sebi dozvoljavale da se nadaju da bi ove godine mogle izbjeći uobičajenu sudbinu predsjednikove stranke tokom kongresnih izbora – skoro neizbježan gubitak mjesta u Kongresu.

Činilo se da su presuda Vrhovnog suda koja je ukinula ustavno pravo na abortus i serija kongresnih pretresa koji su osvjetljavali ulogu bivšeg predsjednika Donalda Trampa u napadu na američki Kapitol 6. januara 2021, ohrabrili demokratske birače, koji su se pojavili u rekordnom broju na primarnim izborima tokom ljeta.

Međutim, s obzirom na to da se zemlja bori sa nivoom inflacije koji nije viđen više generacija i rejtingom demokratskog predsjednika Džoa Bajdena znatno ispod 50 odsto, ankete javnog mnjenja pokazuju da republikanci ostvaruju dobitke u više izbornih trka.

U Predstavničkom domu kontrolu ima stranka koja ima većinu od 435 mjesta. Trenutno, demokrate imaju 220 mjesta, samo dva više od 218 koliko je potrebno za prostu većinu.

Zbog ionako tijesne granice za kontrolu u Predstavničkom domu, čak i mali dobitak republikanaca bio bi dovoljan da im omogući kontrolu nad donjim domom, rezultat koji većina izbornih posmatrača sa priličnom sigurnošću predviđa već mjesecima.

Na izborima za 435 mesta koja čine Predstavnički dom, velika većina izbornih trka se uopšte ne smatra konkurentnim. Tokom mnogo godina, kroz proces poznat kao „džerimendering“, izborni okruzi su bili formirani na takav način da najviše favorizuju članove jedne ili druge stranke.

Na primjer, u svojoj najnovijoj analizi, “Cook Political Report” ocjenjuje ukupno 347 mjesta u Predstavničkom domu kao “solidne” za jednu ili drugu stranku, pri čemu republikanci održavaju prednost od 188 prema 159.

Među preostalima, “Cook Political” ocjenjuje 13 kao „vjerovatnu” pobjedu demokrata i 11 kao vjerovatnu pobjedu republikanaca, dok još 16 mjesta „naginju” demokratama, a 13 ka republikancima.

Pod pretpostavkom da sve izborne trke prođu kako se očekivalo, republikancima će da pripadne 212 mjesta, a demokratama 188.

To ostavlja ukupno 35 izbornih trka u kojima je ishod neizvjestan. Republikanci bi trebalo da osvoje samo šest od tog broja da bi preuzeli kontrolu, ali se očekuje da će osvojiti znatno više od toga.

Stotinu mjesta u Senatu trenutno je ravnomjerno podijeljeno između republikanaca na jednoj strani i demokrata i nezavisnih, na drugoj strani. Demokrate drže kontrolu nad Senatom samo zato što potpredsjednica Kamala Haris ima ovlašćenje da glasa kada je rezultat glasanja neriješen.

Na svim federalnim izborima, izbori za Senat se sprovode samo za oko jednu trećinu mjesta jer senatori služe šestogodišnji mandat. Ove godine ima 35 mjesta na glasačkom listiću, 14 trenutno imaju demokrate, a 21 republikanci.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno