Da političari u većini slučajeva privatni interes stavljaju ispred javnog pokazuje i primjer iz Istočnog Sarajeva.Gradonačelnik ovog grada Ljubiša Ćosić sa svojim prijateljima pokrenuo je firmu za proizvodnju električne energije dok sa druge strane gradsko preduzeće DIGIS, godinama čeka neophodne dozvole za izgradnju solarne elektrane u Sokocu.

Javno preduzeće DIGIS, koje je prije četiri godine osnovala Skupštinska većina u gradu Istočno Sarajevo predvođena SNSD-om i koalicionim partnerima, imalo je između ostalog i plan da pokrene izgradnju solarne elektrane u Sokocu. Obećavano je da će se iz kredita od milion i po maraka izgraditI solarni paneli nakon čega bi se u budžet grada godišnje slivalo od 500 do 700 hiljada maraka.

Ideja je predstavljena prije više od dvije godine, ali do danas nije realizovana. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić priznaje da projekat kasni.

„To je proces gdje imamo dogovor sa bankama koje trebaju da prate DIGIS, ali nije još završen, mislim da će se završiti u narednih pola godine do godinu, kaže Ćosić.

I dok je projekat izgradnje solarne elektrane na Sokocu i dalje mrtvo slovo na papiru, gradonačelnik Ljubiša Ćosić sa svojim prijateljima osniva privatnu firmu za proizvodnju električne energije.

„To je firma koja se bavi proizvodnjom električne energije. Firmu je osnovao gradonačelnik sa vlasnikom još jedne firme koja zarađuje, odnosno dobije tendere od grada i opštine Istočno Novo Sarajevo“, kaže Vasković.

Gradonačelnik Ćosić priznaje da je imao ideju o pokretanju privatnog biznisa, ali je zbog velike medijske pompe, vlasnički udio prenio na oca.

„To je 33,3 posto. Moj otac ima vlasništvo, čovjek koji ima 69 godina, nikada nije radio u javnom sektoru. Čitav svoj život se bavio privatnim biznisom, držao neku malu radnju, ostvario ušteđevinu i valjda kao građanin ima pravo da digne kredit i uđe u neku vrstu posla što kada se pretvori u prihod koji moj otac treba da ostvari na mjesečnom nivou iznosi 1.500 maraka“, navodi Ćosić.

Novinar Sanja Vasković tvrdi da je Ćosić u ovom slučaju privatni interes stavio ispred javnog, te da je prioritet trebalo da bude izgradnja solarne elektrane preko gradskog preduzeća.

„S obzirom da on predstavlja sve građane, mi ga plaćamo i on radi za nas. Ona se postavlja pitanje kako je moguće da su ti procesi dugoročni. Mi već dvije tri godine čekamo, ali kada je u pitanju privatna firma vrlo lako dolaze do dozvola.

Osnivanje firmi za proizvodnju električne energije posljednjih godina postaje sve unosniji posao među političarima vladajuće stranke i ljudima bliskim vlasti. Razlog su višestruko veće garantovane otkupne cijele struje u odnosu na tržišne, te dugoročni ugovori o otkupi energenta na periodu od 12 do 15 godine.

Vaskovićeva kaže da su u prethodnom periodu radili tri priče koje su povezane sa gradonačelnikom Ljubišom Ćosićem, sa kabinetom Staše Košarca i firma u vlasništvu porodice Ace Stanišića. Tržište električne energije je toliko komplikovano i nije odrađeno na način da se izlazi u susret građanima kao proizvođačima električne energije, ističe ona.

Dok projekti javnih preduzeća ostaju zarobljeni u najavama, privatni biznisi političara ubrzano rastu.

Na primjeru DIGIS-a jasno se vidi razlika između onoga što se obećava građanima i onoga što se ostvaruje, te koliko vladajuća struktura brine o javnim preduzećima, odnosno privatnim džepovima.
(BN) Foto: BN

Aplikacija “Moj karton” u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema Republike Srpske IZIS, koja je trebalo da omogući građanima uvid u sopstvene zdravstvene kartone i zakazivanje termina kod doktora, nakon nekoliko godina mučenja je ugašena. Kako je potvrđeno CAPITAL-u iz Fonda zdravstvenog osiguranja, ova aplikacija je povučena zbog problema koji su nastali sa hakerskim napadom krajem decembra 2023. godine.

Kažu da se trenutno radi na izradi nove, koja će biti predstavljena javnosti onda kada bude završena. Za aplikaciju koja je “stradala” u hakerskom napadu prije skoro dvije godine kažu da je svakako bila u testnoj fazi.

“Aplikacija je povučena zbog bezbjednosti i sigurnosti ličnih podataka. To je bilo prioritetno nakon hakerskog napada i da IZIS ponovo počne da funkcioniše. Postepeno smo vraćali sve njegove funkcionalnosti.

Trenutno radimo na izradi nove aplikacije „Moj karton“ i javnosti ćemo prezentovati njenu funkcionalnost kada bude završena. Poseban akcenat stavljamo na bezbjednost ličnih podataka i primjenu svih relevantnih protokola zaštite“, naveli su iz FZO RS.

Imajući u vidu da tehnološki razvoj donosi i nove izazove u oblasti sajber bezbjednosti, kažu u FZO, proces izrade aplikacije zahtijeva dodatnu pažnju i oprez, kako bi korisnicima bilo obezbijeđeno sigurno i pouzdano korišćenje.

“Svakako će i ova aplikacija pratiti tehnološke promjene, budući da je IZIS veoma složen i ogroman informacioni sistem koji integriše sve zdravstvene ustanove i institucije u zdravstvu. Aplikacija će imati razne mogućnosti i pogodnosti za osiguranike“, najavljuju iz FZO RS i dodaju da još uvijek rade na nadogradnji i daljem razvoju IZIS-a.

Inače, aplikacija “Moj karton” kao dio projekta IZIS, kako su rekli, njena testna varijanta, puštena je u rad polovinom septembra 2021. godine.

Prema najavama trebala je da omogući osiguranicima pregled recepata, uputnica, bolovanja, te zakazivanje termina kod ljekara, pružajući im uvid u svoje zdravstvene podatke i centralizovani pristup zdravstvenoj dokumentaciji.

Ono što je bilo glavno obilježje ove nesrećne aplikacije bilo je često pucanje i nemogućnost zakazivanja pregleda, ali su pacijenti barem neko vrijeme mogli da sagledaju svoje zdravstvene kartone.

Od prvog dana, razvojni put IZIS-a pratili su problemi, od previsoke cijene, preko sumnjivih nabavki, do očajne realizacije koja ni do danas nije postala dobra da opravda svoju cijenu, što može da potvrdi svako ko “ganja uputnice”.

Ovaj složeni sistem, koji su i doktori i građani dočekali „na nož“ zbog usporavanja rada i protoka pacijenata, plaćen je prvobitno 26 miliona maraka kompanijama MMSCode i Lanaco koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Dodatnim izdvajanjima za održavanje i popravke, za IZIS je iz džepova građana izvučeno još 3,75 miliona maraka, zbog čega se operiše ciframa koje su prešle 30 miliona maraka za sistem koji baš i ne radi kako treba.

Doktori su mjesecima nakon puštanja u rad negodovali zbog komplikacija i neuvezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama. Simptomatično je da su do danas van IZIS-a ostali i UKC RS i Institut za javno zdravstvo RS.

Inače, IZIS je zaključan od 31. decembra 2023. godine kada su hakeri u “ransomware” napadu preuzeli bazu podataka i onemogućili priustup našim administratorima.

Nakon toga, IZIS je više od 15 dana bio potpuno nedostupan, a podaci o korisnicima našli su se na “dark webu” u prodaji, čemu je portal CAPITAL više puta pisao.

(Capital)

Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je za osam mjeseci ove godine iznosio 20,84 milijarde KM, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”.

U podacima stoji da je u osam mjeseci prošle godine uvoz bio 20,22 milijarde KM. Ovo znači da je uvoz za godinu dana povećan za oko 620 miliona KM.

Sa druge strane, tokom osam mjeseci ove godine izvezeno je proizvoda u iznosu od 11,5 milijardi KM.

U osam mjeseci prošle godine u inostranstvo je plasirano naših proizvoda za 10,95 milijardi KM, što znači da je i izvoz povećan za oko 550 miliona KM.

Kada su u pitanju države, najviše robe je izvezeno u Hrvatsku za oko 2,05 milijardi KM, ali i iz ove zemlje je u BiH došlo najviše proizvoda, i to skoro duplo više, za 3,89 milijardi KM.

Nakon Hrvatske, u Njemačku smo izvezli najviše proizvoda i to za 1,65 milijardi KM, pa u Srbiju za 1,23 milijarde KM.

Kada je u pitanju uvoz, nakon Hrvatske, najviše proizvoda smo uvezli iz Srbije, za 2,8 milijardi KM, pa Slovenije za 1,73 milijarde KM.

U podacima UIO BiH stoji da, kada su u pitanju carinske tarife, za osam mjeseci ove godine je najviše došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova za iznos od 2,46 milijardi KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,83 milijarde KM, zatim vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora za 1,76 milijardi KM.

Izvezeno je najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka, kao i dijelova i pribora za te proizvode za 1,05 milijardi KM.

Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je “otišlo” za oko 916 miliona KM, a namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi) i drugog za oko 770 miliona KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da je ovakav omjer izvoza i uvoza, vrijednosno gledano, neodrživ i ekonomski poguban, jer iscrpljuje ekonomiju i znači konstantan enorman odliv novca.

“Međutim, veliki dio uvoza se odnosi na proizvode koje sami ne proizvodimo (naftni derivati, prirodni plin, motorna vozila, elektronika, razna oprema, pa i južno voće) i od kojih samo za neke bismo u budućnosti mogli razviti domaću proizvodnju. Na primjer, imamo zalihe nafte i plina koje ne istražujemo i ne koristimo, imamo rafineriju nafte koja ne radi, imamo potencijal za razvoj proizvodnje opreme i elektronike, motorna vozila smo proizvodili ranije, pa se i ta proizvodnja može razviti”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

On ističe da nema nikakvih konkretnih planova za tako nešto, pa je vrlo upitno hoćemo li na ovaj način ikada ili bar u doglednoj budućnosti zamijeniti uvoz.

“S druge strane, jako veliki dio uvoza se odnosi na ono sto nam apsolutno nije potrebno jer i sami proizvodimo ili lako i brzo možemo povećati proizvodnju (prije svega poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, namještaj, građevinski materijal i slično) i to bismo mogli relativno brzo smanjiti na minimum ili potpuno okončati. Prije svega bi domaći potrošači kupovinom domaćih i izbjegavanjem uvoznih proizvoda mogli napraviti najveću razliku. Ipak, naša najveća prilika za promjenu stanja i smanjenje deficita, a idealno i prelazak u zonu suficita je povećanje izvoza. Naš izvoz je i obimom i strukturom daleko ispod naših potencijala i u velikom broju sektora imamo realnog osnova za ulaganja i povećanje proizvodnje i izvoza. Inflacija također igra ulogu, ali i činjenica da su naše izvozne cijene uglavnom jako niske, pa čak i kada imamo značajan izvoz određene robe prodajemo je jeftino, a takvu istu robu u uvozu skupo plaćamo”, zaključio je Gavran.