Connect with us

Društvo

EVO KOJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE u Srpskoj su prestale da rade

Od 2015. godine pet visokoškolskih ustanova u Republici Srpskoj ostalo je bez akreditacije i prestale su s radom.

To je navedeno u odgovoru Agencije za visoko obrazovanje RS na pitanje narodnog poslanika Milanka Mihajilice.

On se interesovao za ishod poznate tužilačke istrage „Klaster“, a potom je pitao kojim visokoškolskim ustanovama je oduzeta akreditacija od 2015. godine do danas i šta je razlog oduzimanja.

Prva od njih je Visoka škola Primus Gradiška. Ona je brisana iz Registra visokoškolskih ustanova Rješenjem Ministarstva od 18.11.2020. godine. U obrazloženju se navodi da je Visoka škola Primus dopisom od 30.10.2018. godine obavijestila Ministarstvo da obustavlja nastavni proces i da je prestala sa obrazovanjem studenata na svim studijskim programima koje izvodi zaključno sa 01.10.2018. godine, da su studente prepisali na Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banjaluka, da škola i dalje egzistira zbog pripremanja dokumentacije neophodne za obavljanje likvidacionog postupka.

–Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci je brisana iz registra visokoškolskih ustanova 04.08.2021. godine. Visoka škola je 25. avgusta 2020. godine donijela odluku da u školskoj 2020/2021. godini ne upisuje nove studente, odnosno da prestaje s akademskim radom po završetku postupka zatvaranja ustanove, a zbog dužeg perioda smanjenog interesovanja i nedovoljnog broja upisanih studenata koji bi omogućavao optimalan rad ustanove. Privredni sud u Banjaluci je donio odluku o prestanku rada Visoke škole 20. aprila 2021. godine – navodi se u odgovoru koga potpisuje direktorka Agencije Biljana Vojvodić.

–Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor je u postupku akreditacije dobila Rješenje o odbijanju akreditacije 17.3.2023. godine i Rješenje o odbijanju akreditacije studijskog programa Javna uprava 17.3.2023. godine.

Dana 05.4.2023. godine Visoka škola je uputila žalbu Upravnom odboru Agencije, kojom su obuhvaćena oba gore navedena rješenja Agencije. Rješavajući po žalbi Visoke škole, Upravni odbor Agencije je na sjednici održanoj 10.5.2023. godine donio jednoglasnu odluku o odbijanju žalbe, nakon čega je Visoka škola pokrenula upravni spor. Dopisom od 26.9.2023. godine Republička uprava za inspekcijske poslove, Sektor prosvjetne inspekcije – Odjeljenje Banjaluka, je obavijestila Agenciju da je 26.9.2023. godine izdala Rješenje kojim se Visokoj školi izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja u RS – piše u odgovoru Agencije.

Zatim, Visoka škola za informacione tehnologije, ekonomiju i preduzetništvo, Trn Laktaši (ITEP) je dopisom od 25.2.2022. godine, obavijestila Agenciju da pokreću postupak zatvaranja visokoškolske ustanove te da nisu upisivali studente ni na jednom licenciranom studijskom programu u upisnim rokovima za akademsku 2021/22. Godinu. Kao i da Visoka škola ITEP neće izvoditi nastavu ni na jednom licenciranom studijskom programu za akademsku 2021/22. godinu.

–Visokoj školi „Koledž kozmetologije i estetike“ i studijskom programu Kozmetologija i estetika (240 ECTS) je od 1.12.2023. odbijen zahtjev za akreditaciju zbog neispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.

Naime, Ministarstvo je dopisom od 8.11.2023. godine obavijestilo Agenciju da je Visoka škola uputila Ministarstvu zahtjev za licenciranje novog poslovnog prostora, što se u skladu Zakonom o visokom obrazovanju tumači kao zahtjev za izdavanje dozvole za rad na novoj adresi/sjedištu, koji je Ministarstvo zaključkom odbacilo jer Visoka škola nije dostavila dokaz o vlasništvu poslovnog prostora.

U dopisu Ministarstva je takođe navedeno da je Prosvjetna inspekcija donijela Rješenje 27.9.2023. godine o zabrani obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja Visokoj školi koja je stupila na snagu danom donošenja i traje do pribavljanja dozvole za rad na novoj adresi – podaci su Agencije za visoko obrazovanje RS.

Kada je riječ o ishodu akcije Tužilaštvu BiH i SIPA pod nazivom „Klaster“, a koje se odnose na kupovinu i falsifikovanje diploma na više visokoškolskih ustanova u RS, Agencija je u martu 2023. bila prekinula postupke akreditacije do donošenja konačne odluke nadležnih pravosudnih organa, i to za privatne visokoškolske ustanove koje su u tom trenutku bile u postupku akreditacije: Panevropski univerzitet Apeiron, Visoku školu za primijenjene i pravne nauke „Prometej“ i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment, piše Srpska info.

(Srpskainfo) Foto:Arhiv

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno