Connect with us

Društvo

OD EU NEMA NIŠTA! Dvije i po godine kasnije, BiH je nefunkcionalnija nego ikad!

Nakon što je formiran aktuelni saziv Savjeta ministara BiH, činilo se da je BiH upalila sve motore za što brže približavanje EU, dok danas imamo sve – samo ne napredak.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u januaru 2023. godine, izglasan je novi Savjet ministara, sa Borjanom Krišto na čelu, a mjeseci koji su uslijedili ulivali su veliki optimizam. Danas, dvije i po godine kasnije, imamo potpuno drugačiju političku klimu, koja je naš evropski put prekrila maglom.

“Kada je tek formirano Vijeće ministara, imali smo tu retoriku da, ako se već ne slažu oko ostalih stvari, po pitanju evropskog puta su manje-više sve političke stranke na istim političkim pozicijama i da BiH treba krenuti ka evropskim integracijama”, ocjenjuje Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva.

U jednom trenutku se, dodaje, zaista činilo da bi Savjet ministara BiH, nakon više godina zastoja i blokada, mogao konačno otvoriti ovaj proces i početi usvajati evropske zakone, te sprovoditi reforme. Međutim…

“Onda se po dobro poznatoj matrici u BiH desio sukob između političkih aktera u vezi sa nekim drugim pitanjima, što je sada kulminiralo presudom Miloradu Dodiku i odlukom Centralne izborne komisije (CIK). Zatim je zbog tih drugih pitanja fokus potpuno preusmjeren sa evropskih integracija, a počeli su se prepucavati o državnom uređenju, nadležnostima i tako dalje. A država tapka u mjestu”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

I novinar iz Banjaluke Dejan Šajinović podsjeća da je na početku mandata vladao optimizam da će ovaj saziv biti drugačiji od prethodnih i da će sprovesti sve reforme na evropskom putu.

“Vidjeli smo više evropskih zvaničnika koji su dolazili u Sarajevo i hvalili vlasti za ono što su obećali da će sprovesti. Međutim, na kraju se pokazalo da se ništa značajno nije desilo. BiH iz ovog mandata izlazi nefunkcionalnija nego što je u njega ušla, a čak se ne zna ni ko je dio većine, a ko je u opoziciji”, ističe Šajinović.

Prema njegovim riječima, BiH je imala veliku šansu jer su se međunarodne okolnosti posložile na način da je u Briselu postojala iskrena želja da se pomogne evropskim integracijama zapadnog Balkana i BiH.

“Nažalost, mi tu šansu nismo iskoristili, i teško je da će se ovakva prilika ponovo otvoriti”, smatra Šajinović.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, podsjeća da je BiH u decembru 2022. dobila status kandidata.

“To je bilo priznanje staroj vlasti i novoj vjetar u leđa. I to je funkcionisalo ispočetka, do februara prošle godine, kada iz nekih razloga nisu postignuti dogovori ni o Sudu ni o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. U međuvremenu se politička klima promijenila, a odnosi među političkim partnerima se zakomplikovali, te time i naš evropski put. Koliko mogu vidjeti, ne očekuje niko ništa do novih izbora. Još mnogo je posla ostalo do ispunjavanja 14 prioriteta. Nažalost, to je naša realnost, korak naprijed, dva nazad”, ocijenio je Denis Hadžović za “Nezavisne novine”.

Pored političke klime u BiH, promijenila se, treba naglasiti, i klima među stanovništvom. Interesovanje građana za ulazak BiH u EU je nikad manje.

U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

Najnovije istraživanje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine, na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

“U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto, te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije, pišu Nezavisne novine.

 

Related Topics:

Društvo

TIHA AGONIJA SELA! Mljekari ne mogu prodati mlijeko dok tržište preplavljuje JEFTIN UVOZ

Iz zemalja Evropske unije dolaze velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda, često po nižim cijenama. Razlog za to je što su proizvođači u EU značajno subvencionisani, pa mogu sebi priuštiti da prodaju robu jeftinije nego domaći farmeri. Taj višak proizvoda završava upravo na tržištima poput našeg. Za domaće poljoprivrednike to znači jednu jednostavnu stvar – njihovo mlijeko se teže prodaje. U Republiku Srpsku uvoze se ogromne količine mlijeka i mliječnih proizvoda, a pojedini proizvodi dolaze po cijenama nižima od proizvođačkih. Pritom se zaobilaze zaštitne mjere za domaću proizvodnju, što domaćim mljekarama praktično onemogućuje plasman proizvoda na tržište, navode mljekari.

“Svakog dana sve je veća katastrofa. Moramo da kupujemo sijeno, silažu, hranu, muzemo krave i bacamo mlijeko. Od ove godine je krenulo snižavanje cijena, svaki mjesec nam snižavaju od 5-7 feninga. Ako se ovaj trend ovakav nastavi, za par mjeseci uopšte neće biti nikakvih cijeni mlijeka, dolaziće možda da voze, al neće nam ništa plaćati”, navodi Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske kod Bijeljine.
Mljekari navode da je jako teško doći do sastanka sa resornim ministarstvom, uglavnom samo kada prijete nekim protestima.

“Na kraju će se morat smanjiti proizvodnja jer trenutno imamo prevelike viškove, ne u našoj državi nego izvan. I to diktira nama cijenu tako i količine jer nama dolazi mlijeko koje je dosta jeftinije iz inostranstva i to nas guši u neku ruku”, navodi Milorad Simić, člank Upravnog odbora Udljuženja mljekara Republike Srpske.

Arsenović smatra da država treba da ih zaštiti, ali mu izgleda kao da je krajnji cilj da se uguši mljekarstvo u Srpskoj kako bi se u potpunosti oslonili na uvoz, a da neko od čitave situacije sigurno uzima novac.

“Uzrok je poznat. Izdavanje prekomjernih uvoznih dozvola. vidimo da se naša država, naša ministarstva, pogotovo Savjet ministara, da se oni dobro bore da ne bi ti proizvođači iz Evropske unije bacali mlijeko. Oni njima prave da oni mogu da žive, a nas ovdje izgleda treba uništiti. Oni mogu svoje mlijeko da prodaju kod nas, a mi naše moramo da bacamo”, navodi Arsenović.

Mljekari kažu da su im tek nedavno isplaćeni poljoprivredni podsticaji za prošlu godinu, a tek prije nekoliko dana premija mlijeka za januar mjesec. Podsticaji su došli, ali tek kad je sve poskupilo.

“Uhvatio nas je rat, nismo dobili podsticaje. Zbog rata negdje u svijeti ii zbog tih dešavanja, repromaterijal je poskupljao preko 40%. Mi smo tu više izgubili. Da su bar nešto isplatili na vrijeme, mi bismo mogli da kupimo repromaterijal, gorivo, đubrivo po jeftinijim cijenama, međutim sad je već kasno”, navodi Simić.

Simić dodaje da zbog ovih ograničenja postepeno prelazi na proizvodnju sireva jer mlijeko mora negdje da iskoristi. Ako se uskoro ne pronađe rješenje, mnogi strahuju da bi mljekarstvo, kao jedna od ključnih grana poljoprivrede u Republici Srpskoj, moglo doći u još težu situaciju.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Aktuelno