Connect with us

Uncategorized

Od pozamašnih bakšiša do luksuznog života: Srpski pjevači žive kao kraljevi – bukvalno

Poznato je da pjevači odlično zarađuju, a pozamašni bakšiši omogućili su im luksuzan život.

Oni najiskusniji novac zarađen od pjevanja uložili su u nekretnine, a sudeći po slikama njihovih vila, može se reći da srpski pjevači nimalo ne zaostaju za svjetskim zvijezdama i da za velelepne kuće daju i po nekoliko miliona evra.

Osim preskupih antikviteta, Vera Matović posjeduje kuću koja, po pričama mnogih, vrijedi čak 4.000.000 evra, piše Kurir.

Nadomak stadiona Partizana Vera Matović pazarila je vilu koja po navodima mnogih vrijedi skoro četiri miliona evra. Ova narodna pjevačica, bez koje se do prije petnaestak godina nije moglo zamisliti srpsko veselje, velike sume novca ulagala je i u kupovinu umjetničkih djela, pa je danas jedan od najozbiljnijih kolekcionara preskupih slika.

Poznato je da Goran Bregović ulaže u nekretnine, te nije za džabe dobio nadimak kralj nekretnina.

Goran Bregović prema pisanju medija u svom posjedu ima preko 30 kuća, vila, stanova i garsonjera u vrijednosti od preko 35 miliona evra. Posljednja u nizu je nekretnina na Senjaku koju je gradio posljednje tri godine. Radovi su napokon završeni, a Bregović je po ugledu na druge nekretnine odlučio i ovu da izdaje. Svaka vila Gorana Bregovića procjenjena je na barem milion evra. Na Jahorini ima nekretninu od 450 kvadrata, u Perastu dvije kuće i starački dom, u koji je uložio nešto više od milion evra, zatim vile u Parizu, Istanbulu…

Bregović je i sam jednom prilikom priznao zbog čega je opterećen time da ima što više stanova, kuća i poslovnih prostora.

Cijelog života imam strah od siromaštva. Nije to kao kod nas, kad si na ulici, nemate tetku da odete na ručak, nemate ujaka da pozajmite novac. Rat je, i u ratu ste u jednom danu izgubili sve što ste imali. Dugo me je držao strah od siromaštva. Ako pogledamo unazad, ja sam zbog tog straha kupovao previše stvari. Prije rata imao sam kuće, stanove, brodove, automobile. To je sirotinja koja od straha kupuje. Sada više ne brinem o sebi, imam djecu, pa isti taj strah imam i za njih – ispričao je Bregović svojevremeno.
Miloš Bojanić osim dvorca, posjeduje i hotel.

Miloš Bojanić je vlasnik dvorca od 1.500.000 evra, a ima i hotel na moru.

Pjevač je vlasnik nekoliko preskupih nekretnina, a na vrhu spiska su njegova luksuzna kuća sa bazenom nadomak Sremske Kamenice, kao i kuća u Baošićima, koju ima skoro tri decenije, a koju je maltene pretvorio u hotel. Bojanićeva prelijepa kuća sa zelenim krovom u Vojvodini čak je oglašavana na prodaju po cijeni od milion i po evra, a pjevač je rekao da uživa u sređivanju kuća i da sebe vidi kao ozbiljnog trgovca nekretninama.

Ipak, kuće na Crnogorskom primorju nikad nije želio da se odrekne jer mu je posebno prijatno da ljeta provodi uz more, a njegova supruga Branka se bavi izdavanjem smještaja i ishranom turista, koji se zadovoljni iz godine u godinu vraćaju da opet budu pjevačevi gosti.

Prijina kuća vrijedi pola miliona, ali ima jednu manu.

Aleksandra Prijović živi u kući skupljoj od pola miliona. Iz novoosnovanog beogradskog naselja na obroncima Voždovca, gdje je živjela na posljednjem spratu jedne zgrade koju je sama kupila, Aleksandra Prijović se trudna poslije vjenčanja sa Filipom Živojinovićem s njim preselila u komšiluk Filipovog oca, bivšeg teniskog asa Bobe Živojinovića i njegove supruge Lepe Brene, koji su kao svadbeni dar mladencima poklonili tu kuću, čija vrijednost se procjenjuje na oko 600.000 evra.

Međutim, mana ove skupe nekretnine je što pjevačica zid dijeli sa komšijama i što nema veliko dvorište u kojem bi njen nasljednik imao svoj kutak za igru.

U vili Vuka Moba snimali se spotovi.

Reper Vuk Mob živi u luksuznoj vili u naselju Žarkovo, čija su izgradnja i opremanje koštali oko milion evra. U sređivanje doma uložio je ogromnu sumu novca, a svaki detalj urađen je po njegovom ukusu. U pitanju je trospratna nekretnina od 740 kvadrata u kojoj se nalazi šest spavaćih soba, tri kupatila, dva toaleta, a u ogromnom dvorištu nalaze se bazen i ljetnjikovac. U dvorištu se nalazi veliki bazen u kojem se Vuk opušta poslije nastupa, a s obzirom na to da se voda u njemu grije, bazen se može koristiti i do kasne jeseni.

Pjevač Mile Kitić poznat je po tome što voli luksuzan život. U istom tom maniru, njegova supruga Marta Savić i on opremali su vilu. Da bude upečatljiva, da ima drekavih, ali i luksuznih detalja.

Folk zvijezda Dragana Mirković ne posjeduje ni vilu ni kuću, već ogroman dvorac.

Velelepni zamak Ebenfurt vrijedi čitavo bogatstvo, a pjevačica je sa velikom ljubavlju i pažnjom vodila računa o svakom detalju.

Tu su i ogromne sale koje zauzimaju čitavo krilo, a neke čak i dva. Na drugom spratu, u dijelu zamka u kojem planiramo da živimo, nalazi se velika balska dvorana. Dijo prvog sprata želimo da pretvorimo u muzej i otvorimo za posjetioce i školske ekskurzije, ali ne namjeravamo da naplaćujemo ulaz. Neophodna je i restaulacija slike na plafonu, što zahtijeva vrijeme, za šta će biti zaduženi pravi umjetnici – govorila je Dragana svojevremeno.

Related Topics:

Region

UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.

Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.

Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.

Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.

“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.

Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.

“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.

Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.

“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.

Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno