Connect with us

Svijet

Od svih zemalja iz regije, BiH poslala najviše spasilaca u Tursku

Brojne države poslale su timove za potragu i spašavanje u Tursku koja je pogođena razornim zemljotresima u ponedjeljak rano ujutro

Spasilački timovi iz brojnih zemalja su raspoređeni u deset gradova na jugu Turske, u područjima pogođenim zemljotresima.

Azerbejdžan je prvi poslao tim za potragu i spašavanje, odmah nakon aktiviranja alarma četvrtog nivoa, kojim se traži međunarodna pomoć u području pogođenom zemljotresom.

U Tursku je do sada stiglo 420 pripadnika timova za potragu i spašavanje Azerbejdžana koji učestvuju u akcijama spašavanja.

Sjedinjene Američke Države su takođe poslale tim spasilaca od 161 osobe, a iz Meksika je u Tursku stigao tim za potragu i spašavanje kojeg čini 145 ljudi.

Evropska komisija je objavila da je do sada 30 timova za traganje i spašavanje kao i medicinskih timova poslano ili će biti poslano u Tursku u okviru Mehanizma civilne zaštite Evropske unije (EU). U akcijama spašavanja učestvuje 1.200 pripadnika timova za potragu i spašavanje iz 21 evropske zemlje, uključujući Crnu Goru i Albaniju, te 79 pasa tragača.

Velika Britanija je poslala 77 stručnjaka za traganje i spašavanje, najsavremeniju opremu i pse tragače.

Grčka je, između ostalih zemalja, poslala 26 ljudi, Španija profesionalni tim od 90 ljudi, Francuska 139, Austrija 105, Švicarska 80, Mađarska 101 i Bugarska 59 spasilaca.

Od zemalja iz regije Balkana, Bosna i Hercegovina je do sada poslala ukupno 140 ljudi, Albanija 53, Srbija 45, Hrvatska 40, Kosovo 30 i Crna Gora 15.

NATO je objavio da je više od 1.400 pripadnika osoblja za hitne slučajeve iz više od 20 zemalja saveznika i partnera NATO-a, uključujući Švedsku i Finsku, raspoređeno u Tursku.

U Tursku su takođe poslani timovi od 147 ljudi iz Rusije, 55 iz Moldavije, 76 iz Poljske, 68 iz Češke i 60 iz Gruzije, a iz Ukrajine je krenula ekipa od 87 spasilaca.

Kina je do sada poslala tima od 82 osobe koji se sastoji od stručnjaka za potragu i spašavanje kao i zdravstvene radnike.

Iran je poslao 10 ljudi, Japan 18, Malezija 75, Indija i Pakistan po 50, a Južna Koreja je objavila da šalje 110 ljudi iz timova za potragu i spašavanje.

Republika Sjeverni Kipar poslala je tim od 200 ljudi u turske gradove pogođene zemljotresima.

Pored osoblja iz mnogih zemalja su angažovani i psi tragači.

U Tursku još uvijek pristižu dodatne spasilačke jedinice iz mnogih zemalja.

(Anadolija)

Related Topics:

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski opet mijenja priču “TREBA POOŠTRITI SANKCIJE RUSIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da se slaže sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.

“Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti”, objavio je Zelenski na svom X nalogu.

On je dodao da je sa fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.

“Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine”, navodi se u X objavi Zelenskog.

Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJA USVOJILA ISTORIJSKI ZAKON: Zvanično će femicid kažnjavati doživotnim zatvorom

Italijanska premijerka Đorđa Meloni podržala je zakon kojim se femicid kažnjava doživotnim zatvorom.

Italijanski parlament zvanično je uvrstio femicid, odnosno namjerno ubistvo žena i djevojčica zbog njihovog pola, u Krivični zakonik, uz kaznu doživotnog zatvora.

Prijedlog zakona usvojen je jednoglasno, što je, prema riječima premijerke Đorđe Meloni, “pokazatelj političkog jedinstva protiv varvarske prirode nasilja nad ženama”, prenosi italijanski javni servis RAI.

Vlada Meloni od početka je podržavala ovaj zakon, kao i druge propise koji jačaju zaštitu žena, uključujući i mjere protiv uhođenja. U Parlamentu je trenutno u proceduri i nacrt zakona koji jasno propisuje da je svaki seksualni odnos bez “slobodne i stvarne saglasnosti” zabranjen.

“Udvostručili smo sredstva za centre za podršku žrtvama i sigurne kuće, obezbijedili hitnu telefonsku liniju i pokrenuli nove obrazovne i preventivne aktivnosti. To su konkretni pomaci, ali nećemo stati. Moramo da radimo još više, svakoga dana”, rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.

Glasanje je održano istog dana kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u organizaciji Ujedinjenih nacija.

Italija je prošle godine prijavila 106 femicida, od čega je 62 izvršio sadašnji ili bivši partner, navodi AP pozivajući se na podatke italijanskog zavoda za statistiku.

Ovi podaci prate globalne trendove: gotovo dvije trećine ubistava žena širom svijeta počine partneri ili članovi porodice, prema analizi UN Women.

Problem nasilja nad ženama u Italiji posebno je dospio u fokus u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čečetin nasmrt izbo njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Ipak, organizacije za ženska prava, poput pokreta “Non Una di Meno” (“Ni jedna manje”), upozoravaju da se vlada previše oslanja na oštrije kazne, umjesto na prevenciju.

Italija je, podsjećaju, jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u školama, a mnogi postojeći programi zahtijevaju saglasnost roditelja.

Pokret “Non Una di Meno” poručio je ove nedjelje da država mora više da uloži u “seksualno i emocionalno obrazovanje”, kao i u “ekonomsku sigurnost žena”.

Nastavi čitati

Aktuelno