Connect with us

Politika

TAJNI PAKT VAŠINGTONA I BANJALUKE? Da li su Amerikanci obećali Dodiku rušenje Šmitovih odluka?!

Zvaničnici entiteta Republike Srpske sve učestalije iznose teze o mogućnosti vraćanja Milorada Dodika u institucije, odnosno opciju kandidovanja na izborima u oktobru, uprkos presudi Suda Bosne i Hercegovine koji mu to brani.

Je li to politička realnost ili ne, u ovom trenutku je teško tvrditi, ali sve učestalije dešavaju se određeni koraci koji bi mogli voditi u tom pravcu. Mjesecima je poznato da je nova američka administracija “spustila lopticu” u odnosu prema Dodiku, prvo ukidanjem sankcija, ali i drugim potezima kojima ovaj predsjednik SNSD-a ostaje u političkoj igri.

Prije svega, Dodik nikada nije izbrisan iz registra predsjednika stranke, iako prema tumačenju sudije Suda BiH Sene Uzunović on prema presudi ne može voditi ni stranku.

Ali, Dodik je potpisao prijavu SNSD-a za učešće na izborima i Centralna izborna komisija je to prihvatila. Sada se nameće pitanje narednih poteza.

U diplomatskim krugovima u BiH odavno se komentariše mogućnost da Dodik ipak bude kandidat ili za predsjednika Republike Srpske ili za člana Predsjedništva BiH. A da bi se to dogodilo, postoje političke indikacije i tumačenja da bi novi visoki predstavnik (koji bi trebao biti imenovan krajem juna, poslije ostavke Kristijana Šmita) mogao poništiti izmjene Krivičnog zakona BiH, po kojem je Dodik i osuđen, te bi se u tom slučaju otvorio prostor preispitivanja statusa Milorada Dodika.

A kao korak u tom smjeru prije nekoliko dana povukao je Ustavni sud Republike Srpske, kojeg u potpunosti kontroliše politika SNSD-a.

Ustavni sud Republike Srpske žestoko kritikovao OHR i Kristijana Šmita.

Naime, spomenuti sud je objavio nešto što je nazvano obavijest i to u Službenom glasniku Republike Srpske.

U tom dokumentu Ustavni sud Republike Srpske osporava legitimitet i ustavnost djelovanja visokog predstavnika u BiH, posebno korištenje bonskih ovlasti, te kritikuje odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH koje su takvo djelovanje prihvatile kao zakonito.

Ustavni sud Republike Srpske tvrdi da je institucija visokog predstavnika vremenom prerasla ovlaštenja koje su joj date Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma te navodi da je visoki predstavnik postao institucija koja faktički učestvuje u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u BiH.

Ustavni sud Republike Srpske posebno problematizuje status Kristijana Šmita, navodeći da nije imenovan potvrdom Savjeta bezbjednosti UN-a. Kao primjer navodi Šmitove izmjene Krivičnog zakona BiH iz jula 2023. godine kojima je uvedeno krivično djelo nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Dokument se direktno referiše na presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, tvrdeći da je Sud BiH prihvatio stav da Šmit može nametati zakone i da se oni smatraju zakonima BiH, što smatra spornim.

Zatim, Ustavni sud Republike Srpske optužuje Ustavni sud BiH da je svojim odlukama dao legalitet aktima visokog predstavnika te da Ustavni sud BiH odbija preispitivati da li visoki predstavnik uopšte ima ovlaštenja da nameće zakone, nego ocjenjuje samo njihov sadržaj.

U objavljenom dokumentu Ustavni sud Republike Srpske smatra da djelovanje visokog predstavnika narušava vladavinu prava, ustavnost i demokratiju te poziva da se što prije prekine praksa nametanja zakona i odluka od strane OHR-a.

Ovo je zapravo jedna od najoštrijih institucionalnih kritika OHR-a i Šmita koju je neka institucija Republike Srpske objavila u službenom dokumentu posljednjih godina. Upravo ovakva kritika može poslužiti kao uvod u naredne korake i konačni obračun, ne samo sa Šmitom, već i njegovim odlukama.

A da bi se to dogodilo, Dodik mora imati podršku međunarodne zajednice. Nedelje pred nama će otkriti šta je pozadina ovakvog pristupa.

(Klix)

Politika

DOBOJSKA SJEČA ŠAMAČKOG KNEZA! Obren Petrović kontra Save Minića

Dok se vrh SNSD-a priprema za odlučujuću bitku za predsjednika Republike Srpske, iz Doboja stiže hladan tuš koji jasno pokazuje da unutarstranačka lojalnost gubi bitku pred lokalnim interesima i ličnim kalkulacijama. Najnoviji potez Obrena Petrovića, šefa dobojskog SNSD-a, više nije stvar spekulacija – to je otvoreno puštanje niz vodu zvaničnog kandidata stranke, Save Minića.

Kandidovanjem Marka Jorgića za predsjednika Republike Srpske, Petrović je povukao potez koji direktno ide na štetu vlastitoj partiji. Formula je politički jednostavna, ali po Minića pogubna: Jorgić se javnosti predstavlja kao “nezavisni” kandidat, što je klasičan paravan za odvlačenje glasova. Svaki glas koji u Doboju i regiji ode Jorgiću, zapravo je glas otkinut od Save Minića. Petrović, kao iskusni politički vuk, odlično zna da u ovako gustoj trci svaki procenat odlučuje o pobjedniku.

Matematika izdaje: Strategija “nezavisnih” kandidata pod kontrolom lokalnih moćnika služi samo jednom cilju – zbunjivanju biračkog tijela i disperziji glasova unutar patriotskog i vladajućeg bloka.

Ovakvim unutarstranačkim sabotažama Petrović širom otvara vrata palate predsjednika kandidatu SDS-a, Branku Blanuši. Dok se Minić bori na terenu protiv konsolidovane opozicije, u leđa mu puca niko drugi do predsjednik jednog od najvećih i istorijski najvažnijih odbora SNSD-a.

Pitanje koje se postavlja nije šta Petrović radi, jer su njegove metode političke trgovine opštepoznate, već zašto to radi i koja je cijena ovog dogovora iza kulisa. Da li je u pitanju osiguranje sopstvene pozicije bez obzira na to ko pobijedi na vrhu, ili Doboj ponovo postaje autonomna teritorija koja trguje sa opozicijom mimo znanja Banjaluke? Jedno je sigurno: Savo Minić je u Doboju ostavljen na cjedilu, a Branko Blanuša može početi da trlja ruke, zahvaljujući logistici Obrena Petrovića.

Nastavi čitati

Politika

PALJANI ODLUČILI: Idemo na protest protiv policijske bahatosti

Paljani su odlučili da sledeće sedmice organizuju protest zbog prebijanja nevinih mladića u nedavnoj raciji MUP RS, koja je izvedena u nelegalnom objektu diskoteke u Palama.

Protest je najavljen za 22. juli u 19 časova na Trgu kod fontane, a organizatori navode da protest organizuju zbog, kako kažu, prebijanja paljanske omladine od strane MUP-a Republike Srpske.

“Pravda za paljansku omladinu”, “Nećemo ćutati” i “Dosta je nasilja”, poruke su kojima organizatori pozivaju građane da u što većem broju odgovore na policijsko nasilje i negiranje prekomjerne sile.

“Dođi. Podrži. Ne ćuti. Paljani ustaju za svoju djecu”, navodi se na plakatu, koji se Paljani pozivaju da dođu na protest.

Podsjetimo da je tokom prošlog vikenda u policijskoj akciji “privedeno i prebijeno” oko tridesetak paljanskih mladića, koji su se našli u diskoteci kada je specijala MUP RS upala unutra.

Vrh MUP-a je demanotovao da su bilo koga povrijedili, navodeći da je akcija bila usmjerena protiv nelegalnog obezbjeđenja i narkodilera.

Međutim, ubrzo su ih demantovali roditelji i prebijeni mladići, koji nisu bili pripadnici nelegalnog obezbjeđenja, a ni narko dileri…

Policijska akcija na Palama dovela je do uzavrele situacije u toj opštini, a u MUP-u su naknadno priznali da su pokrenuli unutrašnju kontrolu koja će utvrditi da li je policija prekoračila ovlaštenja i prekomjerno upotrijebila silu.

Zbog tih dešavanja povećano je prisustvo policije na području Pala i Istočnog Sarajeva.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

GOJKOVIĆ “Suština nije u dozvoli lokala, već u BEZBJEDNOSTI GRAĐANA PALA”

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Boris Gojković reagovao je na javne istupe gradonačelnika Istočnog Sarajeva povodom događaja na Palama, poručivši da se pažnja javnosti ne smije skretati sa pitanja bezbjednosti građana na administrativne procedure i dokumentaciju ugostiteljskog objekta.

Gojković je istakao da je pitanje postojanja ili nepostojanja upotrebne dozvole za objekat nadležnost inspekcijskih organa, ali da to nije tema koja najviše zabrinjava građane nakon nedavnih dešavanja.

„Suština nije u dozvoli za rad ugostiteljskog objekta, niti je bila tog ‘crnog’ petka. Objekat ima ili nema upotrebnu dozvolu i to je pitanje za inspekciju. Stiče se utisak da se tema preusmjerava sa prekomjerne upotrebe sile na papirologiju, a javnost ima pravo da zna zašto“, rekao je Gojković.

On naglašava da je najveći problem osjećaj nesigurnosti među građanima, kao i poruka koja se šalje roditeljima čija djeca studiraju na Palama, ali i turistima koji posjećuju ovu opštinu.

Posebno je ukazao na kontradiktorne informacije koje su se pojavile u javnosti nakon incidenta.

„Dovoljno govori činjenica da MUP tvrdi da sredstva prinude nisu korišćena, dok je načelnik Dejan Kojić to javno nazvao notornom laži. Kada nadležna institucija demantuje ono što desetine građana tvrde da su doživjeli, teško je govoriti samo o ispitivanju navoda“, poručio je Gojković.

On je pružio podršku načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću zbog, kako kaže, stavljanja interesa građana ispred političkih kalkulacija.

„Čestitam načelniku Kojiću koji je uradio ono što sam očekivao – stao je uz svoje sugrađane. Ovo ne govorim kao njegov stranački istomišljenik, već kao stanovnik Pala i Istočnog Sarajeva kojem je dosta politike koja bira stranu prije nego što izabere istinu“, naveo je Gojković.

Dodao je da se ovakve situacije ne smiju relativizovati, jer danas pogađaju jedne građane, a sutra mogu pogoditi bilo koga.

„Ne tražimo rutinske fraze da sve treba ispitati. Tražimo jasan odgovor da li je prihvatljivo da se više od 40 ljudi, koji nisu dovedeni u vezu sa kriminalom, nađe na udaru policijske sile. Ako odgovor nije, onda to treba jasno reći, umjesto vraćanja priče na dozvole i administrativna pitanja“, istakao je Gojković.

Na kraju je poručio da infrastrukturni projekti jesu važni, ali da bezbjednost građana mora biti prioritet svake lokalne i republičke vlasti.

„Gondole i tuneli mogu biti razvojni projekti o kojima ćemo razgovarati, ali bezbjednost građana nije usluga na kojoj treba zahvaljivati. To je osnovna obaveza institucija i jedan od ključnih kriterijuma po kojem će građani ocjenjivati svoje izabrane predstavnike“, zaključio je Gojković.

Nastavi čitati

Aktuelno