Connect with us

Politika

Odustajanje od 9. januara predstavlja KAPITULACIJU PRED STRANCIMA

Član Predsjedništva Srpske demokratske stranke Aleksandra Pandurević oštro je kritikovala Milorada Dodika zbog najava da se Dan Republike neće slaviti 9. januara. Ironično je primjetila da smo “dobro prošli” jer Dodik nije predložio svoj rođendan, 12. mart, za Dan Republike.

“Odustajanje od 9. januara predstavlja povlačenje pred strancima. Možda je to njegov znak zahvalnosti što su zajedno s njim udarili na Srpsku demokratsku stranku,” izjavila je Pandurevićeva.

Ona smatra da “iza Milorada Dodika ništa neće ostati” i optužuje ga za prekrajanje istorije kako bi izgledalo da Republika Srpska postoji tek od njegovog dolaska na vlast. Pandurevićeva navodi da su “ukinuti grb, zastava i himna Republike Srpske, a Dodik je to prihvatio i sproveo.”

“Kao što Bošnjaci mašu svojim zastavama sa ljiljanima, koje je Ustavni sud BiH osporio, ni nama niko nije mogao zabraniti da zadržimo dvoglavog orla na zidovima institucija i u kabinetima, i da intoniramo himnu ‘Bože pravde’, koja se danas čuje samo na skupovima Srpske demokratske stranke koju takođe pokušavaju zabraniti. Dodik je sve to prihvatio, a sada se odriče i 9. januara. Dan Republike nije pitanje volje i odluke jednog čovjeka, makar to bio i Dodik. Dan Republike je volja naroda, a ovo što on radi je izdaja,” zaključila je Pandurevićeva, navodi se u saopštenju za javnost.

Politika

ČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović istakao je da samo kroz ravnotežu između tri entiteta, BiH će moći napredovati i pružiti jednakost svim narodima.

– Pregovarački proces za Evropsku uniju mogao bi biti platforma za ostvarenje tih promjena, ali to zahtijeva našu političku odgovornost i pragmatizam. Ako to ne uspijemo dogovoriti, bićemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera – poručio je Čović, prenosi Jutarnji list.

Naglasio je da je odlazak OHR-a trebao biti davno realizovan.

Čović je zaključio da će BiH, uz odgovornu političku volju, moći uspješno odgovoriti na izazove.

Nastavi čitati

Politika

SNSD-ova vlast ZAROBILA INSTITUCIJE I RAZORILA PRIVREDU

Juče se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj? Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada je rat zaustavljen. Umjesto stabilnosti, napetost i neizvjesnost, javna preduzeća u očajnom stanju, mnoga u gorem nego u ratnom periodu.

Na vlasti zvaničnici koji sada na sto stavljaju i prirodna bogatstva Republike Srpske, koja su nekada bila svetinja u koju se ne dira.

“Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod sankcijama i ograničenjima i pritiscima, ali je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih političkih lidera koji ponižavaju i nipodaštavaju njene najviše institucije vlasti kao i što uslijed nestručnosti urušavaju i ono malo privrede i prirodnih resursa koji su preostali”, smatra diplomata i publicista Branko T. Nešković.

“Zemlja iako je imala jednu veliku nadu iako se jako puno međunarodne podrške i novca slilo u zemlju, danas spadamo u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi i to je ona strašna stvar. Druga strašna stvar koja se desila je odlazak stanovništva iz BiH, ako ćemo gledati samo prostor Republike Srpske, od završetka rata do danas računa se i procjenjuju demografi da smo izgubili polovinu stanovništva”, smara politikolog Tanja Topić.

Nakon potpisivanja sporazuma u Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga prihvatili.

Politički predstavnici u BiH, kao i vlast u Republici Srpskoj, takođe je Dejton tumačila po potrebi odnosno kako njima odgovara. Tako su pravili zaokrete od secesionističkih priča i negiranja institucija BiH, do prihvatanja istih i nedavnog povlačenja svih zakona koji su bili protiv Bosne i Hercegovine.

“Nažalost svi učesnici u BiH nisu istinski prihvatili Dejton i svako s jedne strane pokušava da prevari onog drugog. Jedni bi da postoji BiH bez entiteta, drugi bi da postoji nezavisna Republika Srpska, a treći da formiraju treći entitet. Svako svakoga ovdje laže i zato i mamo tu jednu nestabilnost umjesto da iskreno prihvatimo pravila i onda se počnemo ponašati kako se zemlje slične nama kao Belgija ponaša”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Gotovo da nije bilo godine, a o izbornim godinama da i ne pričamo, a da neko prije svega iz vrha HDZ-a BiH i SNSD-a nije potezao pitanje raspakivanja Dejtona i uspostavljanje trećeg hrvatskog entiteta – bez razmišljanja o tome da li bi to moglo da ugrozi Republiku Srpsku i izazove novo krvoproliće?

“Republika Srpska mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona, nama to ne odgovara. Republika Srpska ima praktično državu u državi gdje odlučujemo sami o sebi. Imamo dobre zaštitne mehanizme prilikom glasanja i nema nikakvog scenarija raspakivanja Dejtona koji za nas može biti pozitivan. To uključuje i treći entitet. On nije interes Republike Srpske. Nama jeste interes da Bošnjaci i Hrvati riješe svoje odnose, ali ne preko naših leđa”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

“Raspakivanje Dejtona ne treba ni pominjati, a o terminu trećeg entiteta taj termin je moram priznati nepotreban i potpuno besmislen kao i što je besmislen referendum o otcjepljenju Republike Srpske. I jedno i drugo se koriste za dnevnopolitičke potrebe i podizanje tenzija”, smatra Branko T. Nešković

Prve godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obilježio je prekid sukoba, ali i snažan međunarodni intervencionizam u kojem je Republika Srpska ostala bez brojnih nadležnosti, a visoki predstavnik je zvaninčike, posebno Srpske demokratske stranke ostavljao bez osnovnih političkih i ljudskih prava, mnogi tvrde uz amin ljudi iz SNSD-a koji su kumovali prenosu brojnih nadležnosti sa RS na BiH.

U narednim decenijama SNSD je često optuživao Srpsku demokratsku stranku da sarađuju sa strancima, međutim sada imamo paradoks da je SDS skoro 20 godina pod američkim sankcijama, a iste su brzo ukinute vrhu SNSD-a i njihovom okruženju, a oni su se zauzvrat pod velom tajne ponovo obavezali na kooperativnost Amerikancima.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SVEJEDNO NEĆEMO SAZNATI KOLIKO IH IMA! Spreman registar državnih službenika u BiH

Nakon godina najava i odgađanja, Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine izradila je Registar zaposlenih u institucijama BiH i uputila ga na javne konsultacije.

Zaposleni će imati svoj elektronski karton odnosno dosije u kojem će pored podataka o instituciji u kojoj rade i vrsti posla biti i informacije o njihovom obrazovanju, stažu, radnom iskustvu ali i njihove ocjene i eventualni disciplinski postupci.

Sve institucije će od Agencije dobiti korisničke naloge i pristup registru a svaka obrada podataka brisanje ili pregled će se evidentirati kako bi prostor za zloupotrebe bio sveden na minimum.

Pristup će imati i zaposleni, ali samo u onom dijelu koji se na njih odnosi.

Iz Agencije poručuju da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine prošle godine stvoren okvir za uspostavljanje registra.

“Zakonom je predviđeno da će  Registar zaposlenih biti uspostavljen najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. U skladu sa navedenim članom, Agencija je u ostavljenom roku pripremila predmetni Prijedlog odluke”, navode oni.

Ističu da  se Registrom uspostavlja kvalitetan i učinkovit sistem upravljanja ljudskim potencijalima.

Inače, registar neće obuhvatiti policijske službenike, profesionalna vojna lica i zaposlene u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno