Connect with us

Politika

OGROMNE AMBICIJE Vlade RS u 2023, izazovi još veći

Reforma javne uprave i javnih preduzeća, ekonomija, digitalizacija, zdravstvo i demografska obnova ključni su prioriteti djelovanja Vlade RS u naredne četiri godine, a koje je u ekspozeu predstavio premijer Radovan Višković.

Stručnjaci iz ovih oblasti kažu za “Nezavisne novine” da su ciljevi izvršne vlasti ambiciozni, te da će njihovo ostvarenje zavisiti od sposobnosti Vlade da se suoči sa problemima poput globalne energetske krize, ali i onim internim, kao što su vraćanje duga i dalji rad na povećanju plata i penzija.

Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS (SWOT) ističe da je program Vlade projektovan za četiri godine te da je teško reći da li će izvršna vlast ostati na okupu zbog mandata od dvije godine. Ipak, sigurno je, kaže, da slijedi izazovan period.

– Da li će se u tom roku ovako ambiciozne reforme i svi zacrtani ciljevi ostvariti zavisi naravno kako od Vlade, njihove efikasnosti i njihovih mogućnosti. Zavisi takođe i od eksternih faktora – ističe Grabovac i dodaje:

– Imaćemo i jedno veliko finansijsko opterećenje u smislu anuiteta koji će Republika Srpska morati da plati. Tako je sigurno da je naredna godina jedna od izazovnijih u poslijeratnom periodu. Ostaje da se nadamo da će Vlada uspjeti realizovati sve ono što je u svom programu zacrtala.

Reforma javne uprave i njenih preduzeća je tema o kojoj su “Nezavisne” već pisale. Podsjećanja radi, socijalni partneri (sindikat, poslodavci) te penzioneri i borci očekuju da Vlada osim “češljanja” svog dvorišta radi na povećanju svih plata, penzija, boračkih dodataka.

Demografija je, nažalost, u redu stvari za koje se puno obećava, a malo radi, poručuju stručnjaci iz ove oblasti. Na tom planu, kaže demograf Aleksandar Čavić, nije urađeno gotovo ništa.

– Mi nemamo demografsku politiku, niti strategiju demografskog razvoja RS. Ono što je poseban problem jeste da se značajna budžetska sredstva kako na nivou Republike Srpske, tako i na nivou lokalnih zajednica troše na te namjene, a efekat izostaje – ističe Čavić za “Nezavisne novine” i naglašava da se ovdje ide manje-više samo prema jednoj komponenti demografije, a to je prema natalitetu.

– Nemamo politiku baziranu na snižavanju specifičnih stopa mortaliteta, niti prema migracijama, ali ni prema starijim licima, ni reproduktivnom zdravlju – kaže Čavić.

– Ljudi se zato često hvataju u zamku raspravljajući koja je mjera najbitnija, ali u stvari ne postoji univerzalna mjera ni na jednom polju demografskih kretanja, već se radi o sistemu mjera koji mora biti zaokružen u jedan strateški dokument. Konkretno, jedina lokalna zajednica u BiH koja to radi i koja je pri kraju izrade te strategije je Banjaluka. Po uzoru na Banjaluku tako treba da radi i RS u cjelini – zaključuje Čavić.

Stručnjaci smatraju da neće biti lako ni na polju društvenopolitičkih odnosa. Podvlače da tek treba da se vidi šta će donijeti najavljena “čistka” u javnoj upravi po pitanju neradnika, kako je to naveo premijer Višković.

– Ako se po najavama jutro poznaje onda je najbolje od ove vlade ništa ne očekivati. Ako se šta pozitivno kojim slučajem dogodi, iskreno svi zajedno ćemo se iznenaditi. O demografskoj obnovi tek ne vrijedi govoriti jer tu trebaju sistemska rješenja, finansijski jaki projekti za mlade, te značajna sredstva ili poreske olakšice za one koji bi se vratili u BiH. Realno mi za to nemamo ni vremena ni novca, a očito je ni jasnih ideja – izričit je Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Po njegovom mišljenju, na političkom planu naredni period bi moglo obilježiti prestrojavanje unutar opozicije, ali i unutar vladajuće koalicije.

– Iskreno, ne očekujem neke tektonske poremećaje, ali je evidentno (ne)skriveno nezadovoljstvo dijela stranaka pozicije na raspodjelu postizbornog plijena – kazao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Nezavisne

Politika

ODLAZE KADROVI SNSD: Poslanici u parlamentu BiH IZGLASALI SMJENU zamjenika ministara u Savjetu ministara

Smijenjeni su zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane Ognjen Janjić, zamjenik ministra komunikacija i prometa i Marijana Mojić, zamjenica ministarke civilnih poslova.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je održana danas imala je samo jednu tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost BiH i region.”

Naredna sjednica bit će održana 15. aprila, piše Bosnainfo.

Nastavi čitati

Politika

SAMO 1 TAČKA DNEVNOG REDA: Predstavnički dom PSBiH danas o inicijativi ZA SMJENU KADROVA SNSD

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je Inicijativa za glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Riječ je o inicijativi za smjene zamjenika ministara u Savjetu ministara BiH Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra odbrane, Ognjena Janjića, zamjenika ministra komunikacija i prometa i Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova.

Predlagači inicijative za smjenu kadrova SNSD u Savjetu ministara BiH su: predsjedavajući Klubova poslanika SDP BiH Saša Magazinović, NiP Nihad Omerović, NS – BHI KF Sabina Ćudić, te poslanici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

U obrazloženju inicijative su naveli da im posljednja politička dešavanja daju za pravo tvrdnju da „koalicija okupljena oko SNSD, na čelu sa Miloradom Dodikom, neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regiona“.

Dodaju da “su i prije posljednjih događaja svjedočili pokušajima blokade evropskog puta od predstavnika SNSD i njihovih koalicionih partnera, čime je prekršen dogovor koji je podrazumijevao usvajanje evropskih zakona i niza odluka Savjeta ministara BiH koji osiguravaju krupan iskorak na evropskom putu, a u interesu svih građana države”.

Savjet ministara BiH informiralo je Predstavnički dom da se na sjednici polovinom marta upoznalo sa Zahtjevom za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.

Klub poslanika SNSD obavijestio je Kolegijum Predstavničkog doma da nije u mogućnosti da se odazove hitnoj sjednici zakazanoj za petak, 4. aprila, kada se, kako su naveli, obilježava Dan policije Republike Srpske.

Naveli su da je neshvatljivo da srpski član Kolegijuma nije imao u vidu da se 4. april obilježava kao Dan policije Republike Srpske.

Na inicijativu grupe poslanika koji su predložili smjenu zamjenika ministara iz SNSD u Savjetu ministara BiH, Predstavnički dom državnog parlamenta je 25. februara donio odluku o smjeni ministara iz te stranke u Savjetu ministara BiH – Staše Košarca sa pozicije ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Srđana Amidžića sa pozicije ministra finansija i trezora BiH.

Prijedlog odluke o smjeni ministara Košarca i Amidžića bio je na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održane u srijedu, ali je prije razmatranja te tačke sjednica prekinuta jer su je napustila tri delegata iz Kluba srpskog naroda, iz SNSD, i time ‘srušili’ kvorum za rad.

U Sarajevu je u srijedu održan sastanak predstavnika HDZ BiH, Trojke (SDPBiH, Naša stranka i Narod i pravda) i opozicije iz Srpske (PDP, SDS i Lista za pravdu i red) na kojem je bilo riječi o formiranju nove koalicije na državnom nivou iz koje bi bio isključen SNSD.

Kako je rečeno nakon sastanka, razgovori će biti nastavljeni 10. aprila u Banjaluci, gdje će domaćin biti predsjednik PDP Draško Stanivuković, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

VRIJEME TAKTIZIRANJA ISTEKLO: Izborni zakon prvi test, hoće li NOVA VEĆINA opstati do sastanka u Banjaluci?

Nova koalicija koja se u srijedu okupila u Sarajevu, a koju čine HDZ, stranke “trojke” (SDP, NiP i Naša stranka) te SDS, PDP i Lista za pravdu i red, nije postigla nikakav konkretan dogovor, a sudeći po izjavama, njena budućnost zavisiće od današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio HDZ.

“Vrijeme taktiziranja je isteklo, i to se odnosi na Izborni zakon i na sve druge ključne reforme”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona.

Ovu Čovićevu izjavu mnogi su protumačili kao ultimatum, međutim Elmedin Konaković, lider NiP-a, kaže da nije bilo uslovljavanja oko Izbornog zakona te da je spreman na razgovore o tom zakonu, ali prvo treba riješiti ostala pitanja sprovođenja presuda međunarodnih sudova.

I u SDP-u već su nagovijestili da neće podržati izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ, a ako uzmemo u obzir da to neće učiniti ni SDA ni DF gotovo je izvjesno da od konačnog usvajanja neće biti ništa, što bi svakako moglo zakomplikovati odnose među novim “potencijalnim partnerima” u BiH.

“Imate li osjećaj da je Dragan Čović iskren kada kaže da bi izbacio Dodika i ubacio opoziciju iz Republike Srpske? Ili samo igra igru da kasnije kaže: ‘Ja sam htio, ali niste vi htjeli podržati Izborni zakon’, rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, dodajući da više neće učestvovati u daljim razgovorima te ako žele dogovor može se potpisati sporazum, a ako ne – neka snose odgovornost.

Inače, i uoči sastanka nove većine na nivou BiH bilo je dogovora da će se potpisati novi koalicioni sporazum, međutim na kraju je dogovoreno da se o tome još razgovara, a novi sastanak je zakazan za 10. april u Banjaluci, mada već danas u nezvaničnim razgovorima se postavlja pitanje da li će ga uopšte i biti.

Kako nezvanično saznajemo, a što je djelimično potvrdio i Vukanović, na sastanku koji je održan u srijedu u Sarajevu svi su insistirali na tome da se krene u formiranje novog Savjeta ministara BiH, međutim HDZ je bio protiv toga, a mimo dogovora sa bilo kim u međuvremenu je preko Marine Pendeš, delegata HDZ-a, u proceduru uputio izmjene Izbornog zakona BiH.

Kako stvari sada stoje, iako je na prethodnom sastanku HDZ-a i opozicionih partija iz Republike Srpske, koji je održan na Kupresu, bilo dogovoreno da Vukanović bude imenovan za ministra bezbjednosti – ni od toga još neće biti ništa.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da Vukanović neće biti izabran za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

“Znam, neće biti izabran, džaba se znoji”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu, od čijeg usvajanja ili neusvajanja će zavisiti dosta toga, posebno u odnosima u “novoj koaliciji”, suština izmjena koje predlaže HDZ je da se njime osigura da Hrvati sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je to sada slučaj da Bošnjaci biraju hrvatskog člana.

Kako bi to sproveli u djelo, HDZ predlaže da sa liste hrvatskih kandidata za člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji osvoji najveći broj glasova, s tim što u tim glasovima mora biti i većina glasova u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u HDZ-ovom Prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH.

Dalje, ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa gore navedenom odredbom, onda izabrani kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH da bi bio izabran mora osvojiti najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”, piše u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Ukoliko na kraju ni na gore navedene načine ne bude izabran član Predsjedništva iz reda Hrvata, neophodno je da hrvatski kandidat ispuni uslov da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Hercegbosanski i Posavski).

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prijedlog HDZ-a je da člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u centralni birački spisak u Republici Srpskoj, a izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. U suštini, kod izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa, a kada je riječ o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH pobijedio je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Osim toga, HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH. Ukoliko izmjene i dopune Izbornog zakona dobiju podršku, članove CIK-a birala bi komisija koja bi bila sastavljena od šest članova Kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko kojim slučajem prijedlog HDZ-a o izmjeni Izbornog zakona i dobije podršku sutra u Domu naroda, što je malo vjerovatno, te izmjene moraju proći i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno