Connect with us

Društvo

OGROMNO INTERESOVANJE! Otvorena škola za pastire

Kad im je dosta stresa, buke, gužve i asfalta, mnogi često kažu da će “otići da čuvaju ovce”. Međutim, statistički gledano, gotovo niko to zapravo ne uradi.

Nezainteresovanost za tradicionalno zanimanje stočarstva nije samo problem na našim prostorima, već se sa njim suočava cio svijet. Zato je u Bugarskoj nedavno pokrenuta prva zvanična škola u kojoj se uči da se bude pastir.

Prva pastirska akademija otvorena je u živopisnom okruženju planine Pirin i već je izazvala veliko interesovanje.
Čobanska akademija nosi naziv “Todorovi košari”, po refrenu poznate bugarske narodne pjesme, a osnovana je sa ciljem očuvanja autohtonih rasa ovaca i koza, kao i starog zanata. Škola se nalazi na planini Pirin, u blizini sela Vlahi u jugozapadnoj Bugarskoj. Okruženje u kojem se nalazi je gotovo idilično, mirno, daleko od civilizacije i stoga savršeno za izučavanje profesije u kojoj radno mjesto izgleda upravo tako. Prvi polaznici škole za buduće čobane upisali su se jesenas, a među njima je bilo 20 odraslih i osmoro djece.

Stočarstvo i ovčarstvo su nekada bili izuzetno važni u Bugarskoj, zemlji čija je privreda u prošlosti bila pretežno zasnovana na poljoprivredi. Iako se to danas mijenja, tradicije kao što su uzgoj voća i povrća i briga o stoci i dalje se poštuju. Nekada su se pastirske vještine prenosile sa oca na sina, ali danas većina ljudi nema od koga da ih nauči. Upravo to je praznina koju Akademija za pastire želi da popuni. Obuka će imati četiri nivoa i pomoći će studentima da nauče o istoriji autohtonih rasa u zemlji, izgradnji obora, ispaši i mužnji životinja, krčenju pašnjaka i učenju tradicionalnih stočarskih praksi.

Osnivači Akademije se nadaju da će uspjeti da obezbijede opstanak autohtonih rasa ovaca i koza. Najvažnije su karakačanske ovce i planinske dugodlake koze. Ove dvije rase igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosistema u planinskim predjelima ove balkanske zemlje.

A tradicionalne rase domaćih životinja obezbjeđuju biodiverzitet i vrijedan lokalni genetski fond, ističu osnivači Akademije, piše putnikofer.hr.

Društvo

U NAREDNA TRI DANA NESTABILNO! Hladno vrijeme, a kišobran obavezno nosite

U Republici Srpskoj će i u naredna tri dana biti hladno vrijeme, povremeno sa kišom, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Srpske.
Sutra će biti oblačno i hladnije uz ponegdje slabe padavine na istoku i sjeveru, a u ostalim predjelima suvo. Tokom dana biće pretežno suvo uz djelimično razvedravanje i sunčane periode.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 10 do 16, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

U utorak, 23. aprila, u prvom dijelu dana biće suvo uz sunčane periode i malo toplije. Poslije podne očekuje se kiša povremeno i pljuskovi na jugu i zapadu, a u noći na srijedu, 24. april, padavine će zahvatiti većinu predjela.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva do šest, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 10 na zapadu do 18 na istoku, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

U srijedu će biti oblačno i hladnije sa kišom, ponegdje i uz jače pljuskove sa grmljavinom. Na istoku će biti malo toplije uz slabije padavine.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva do osam, a maksimalna od osam na zapadu do 16 na istoku, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI NAGLO ZAHLAĐENJE i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

Posljednje padavine i naglo zahlađenje negativno utiču na pčelarstvo i sigurno će smanjiti ovogodišnje medobranje.

Pčelar iz Poveliča kod Srpca Željko Ignjatić kaže da ne pamti da je bagrem ikada ovako rano počeo da cvjeta. Visoke dnevne temperature proteklih dana pojačale su unos polena, i do tri kilograma dnevno.

Međutim, naglo zahlađenje i pored odličnog početka sezone, ipak donosi neizvjesnost.

– Što znači da će one to što su donijele da pokupe, odnosno da pojedu, da bi se prehranile tako da mi sa sigurnošću ne možemo reći da je ova godina krenula dobro i da će biti dobra, loša ili srednja dok ne podvučemo crtu na kraju sezone – naveo je Ignjatić.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

OVO SU neobični VASKRŠNJI OBIČAJI širom svijeta

Kod brojnih naroda ostalo je mnogo čudnih običaja za najradosniji hrišćanski praznik.

Kada kod nas spomenete Vaskrs, gotovo svakome će prve asocijacije biti porodično okupljanje, farbanje jaja, bogata trpeza, vaskršnje korpice i dekoracija i sl. Ali, mnogi narodi širom svijeta, praktikuju mnogo čudne običaje kada je u pitanju najradosniji hrišćanski praznik.

Francuzi se okupljaju na glavnom trgu u svom gradu i prave džinovski omlet od po nekoliko hiljada jaja! Najčešće se upotrijebi preko 4 hiljade jaja, a veliki broj ljudi se hrani ovim omletom.

U Finskoj na Vaskrs običaj je da se odrasli međusobno šibaju po leđima brezovim grančicama, a djeca svom snagom i svim sredstvima prave buku na ulicama kako bi najavila kraj posta.

Kod Holanđana postoji čudna tradicija da se dječacima simbolično “ispraši tur”, odnosno dobiju batine, jer se smatra da se tako iz njih “istjeruje” đavo. Ovaj običaj postoji i kod Škota, pa se kod njih ustalila i izreka “istučen kao za Vaskrs”.

Grci sa Krfa, moglo bi se reći, imaju jedan od najčudnijih običaja: naime, oni na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Bugarskoj tradicija nalaže da najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom prinese licu svakom djetetu u porodici, za zdravlje i sreću, a vjernici poslije liturgije lupaju šarena jaja o zid crkve.

Iako je zeka najpopularniji i najčešći simbom uskršnjim praznika, u Australiji je to – kengur! Tamošnji vjernici tada odlaze na obližnji potok ili rijeku da zahvate malo vode, koju čuvaju do vjenčanja, kad će se njom međusobno poprskati za sreću u braku.

U Norveškoj postoji, možda, najbizarnija tradicija: naime, na dan Vaskrsa kod nje se održao običaj rješavanja ubistava! Na njihovoj televiziji se na Veliku subotu emituju kriminalistički i detektivski filmovi, a časopisi objavljuju priče o misterioznim i neriješenim ubistvima.

U Americi ustalila se zanimljiva tradicija:”lov” na farbana jaja. Ukućani tada sakrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći uskršnji zeka tu ostavio zajedno sa slatkišima i drugim poklonima.

U dalekoj Polineziji se za Vaskrs krste školjke! Razlog zašto se praktikuje ovo jeste taj što se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. One se nakon utvrđenog obreda vraćaju u more.

Nastavi čitati

Aktuelno