Connect with us

Društvo

OLAKŠANJE ILI OMČA OKO VRATA: Šta je razlog za veću zaduženost stanovništva?

Građani Bosne i Hercegovine imaju kredite u bankama u visini od 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke za januar ove godine.

U ovim podacima se navodi da je poredeći januar ove sa januarom prethodne godine u sektoru stanovništva zabilježen rast kredita za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto.

“Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%)”, stoji u podacima Centralne banke BiH.

Ovo znači da od ukupnih kredita u Bosni i Hercegovinu polovinu čine krediti stanovništvu.

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%)”, piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da ključni razlog za veću zaduženost stanovništva leži u raskoraku između potrošačke korpe i dohotka građana.

“Stoga, svako povećanje zarada vodi rastu kreditne sposobnosti i većem zaduživanju. Sa druge strane, banke radije odobravaju kredite stanovništvu sa dobrim kolateralom u vidu plata zaposlenih u javnom sektoru ili hipoteka za kupovinu nekretnina. Zato je i procenat nenaplaćenih kredita stanovništvu nizak. Iz tih razloga banke radije kreditiraju stanovništvo nego privredu jer nisu skloni preuzimanju rizika”, naglasio je Mlinarević.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik iz Travnika, naveo je da se nastavlja trend rasta cijena na tržištu Bosne i Hercegovine koji ne prati rast i prosječnih primanja, što sve više i više predstavlja ozbiljan problem za većinu građana BiH. “Nažalost, kreditna zaduženja predstavljaju jedno od najčešćih rješenja ovog problema. Ekstreman rast cijena nekretnina uslovio je i potrebu da stambeni krediti budu sve viši i na duži rok, čak i za male stanove. Rast cijena života prisiljava građane na sve češće dizanje nenamjenskih kratkoročnih kredita”, istakao je Arnautović.

On je dodao da se preživljava od plate do plate sve češće i korištenjem kreditnih kartica.

Prema njegovim riječima, ovo sve zajedno vodi građane BiH u još nepovoljniji položaj, jer često bankarski troškovi i kamate prelaze i 10% mjesečnih primanja.

“O tome malo potrošača vodi računa prilikom zaduženja, ali je to često omča oko vrata koje se jako teško riješiti. I, nažalost, predstavlja iz godine u godinu sve veći problem za veliku većinu građana”, dodao je on.

Društvo

ZEMLJOTRES KOD TREBINJA uznemirio Hercegovinu, Dalmaciju i Crnu Goru

Zemljotres jačine 3,6 stepeni Rihtera, sa epicentrom 17 kilometara jugoistočno od Trebinja, osjetio se protekle noći na širem području Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Potres je registrovan 52 minuta nakon ponoći.

Osim uznemirenja stanovništva, nije izazvao druge posljedice, naveo je EMSC.

Iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore saopšteno je da je epicentar bio dva kilometra jugozapadno od Ćilipa kod Dubrovnika u Hrvatskoj i da je žarište potresa locirano na dubini od šest kilometara.

Nastavi čitati

Društvo

ŠOK OTKRIĆE ZABRINULO REGION! Ovim gradom u BiH hara ozbiljna zaraza koju prenose glodari

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, u 21. vijeku, suočava se sa zarazom leptospiroze – bolesti koju prenose zaraženi glodari, najčešće putem urina.

Da je leptospiroza dijagnostifikovana, potvrđeno je za Raport.ba iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, nakon njihovog upita.

Iako je ova informacija poznata od sredine ovog mjeseca, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo nije se obraćao javnosti, niti je upozorio građane na oprez. Sve ovo ukazuje na ozbiljne sistemske propuste u oblasti javnog zdravlja, higijene javnih površina i na kraju odgovornosti institucija prema onima zbog kojih postoje, a to su građani, piše Raport.
Šta je ‘dobrinjska bolest’
Zaraza je krenula iz sarajevske opšine Novi Grad, odnosno iz naselja Dobrinja, gdje se veći broj ljudi javljao ljekarima sa istim simptomima – izrazito visokom tjelesnom temperaturom, neobjašnjivim umorom, a laboratorijske pretrage krvi pokazivale su visoke upalne parametre kao i visoke parametre jetre. Kolokvijalno, bolest je nazvana ‘dobrinjska bolest’.

Međutim, da ona ima svoje ime – leptospiroza – nisu znali, nisu im to kazali ni ljekari opšte prakse, ali ni epidemiolozi iz Kantona Sarajevo, čija je obaveza iskomunicirati ovako ozbiljan rizik po zdravlje ljudi.

“Prvo telefonsko obavještavanje Zavoda od strane ljekara Doma zdravlja o obolijevanju pacijenata sa područja općine Novi Grad je bilo 29. aprila 2025. godine, ali bez konkretne dijagnoze ili prijave bolesti, odnosno samo usmeno navođenje da pacijenti imaju povišenu temperaturu nepoznatog porijekla, te da im nije urađena nikakva bakteriološka dijagnostika. Dana 29. aprila 2025. Zavod za javno zdravstvo KS je obavijestio Infektivnu kliniku KCUS-a, sve direktore devet domova zdravlja KS i Federalni zavod za javno zdravstvo da postoji grupisanje pacijenata sa Aerodromskog naselja i sa Dobrinje sa simptomima visoke temperature, malaksalosti uz visoke vrijednosti upalnih parametara, te povišenih jetrenih transaminaza bez izražene druge simptomatologije”, kazala je za Raport prim.dr. Anisa Bajramović, rukovodilac RJ za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo KS.
Zatim je Zavod, opet daleko od očiju javnosti, navedenim ustanovama dao upustva da obrate pažnju, te da izvrše prijavljivanje kada otkriju uzročnika.

“Uz stalnu komunikaciju sa ljekarima Infektivne klinike, došlo se do dijagnoze leptospiroze koju je prijavila Klinička mikrobiologija KCUS-a i Infektivna klinika KCUS-a. To se desilo 15. maja 2025. godine. Ti pacijenti, prema navodima ljekara, nisu imali simptome respiratornih i stomačnih infekcija”, kaže Bajramović.

Ona pojašnjava kako je leptospiroza zoonoza koja se prenosi najčešće urinom glodara. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka.

Iz Zavoda su za Raport potvrdili kako tokom 2022., zatim 2023. godine te do jeseni 2024. godine nije rađena obavezna preventivna sistematska deratizacija.
Iz Zavoda kažu kako ne treba zaboraviti obavezu svih stambenih zgrada i kuća, te poslovnih i drugih vrsta objekata da vrše dva puta godišnje navedenu deratizaciju, ali tvrde kako se ona u najvećem broju slučajeva ne vrši od strane upravitelja objekata, na području cijelog Kantona Sarajevo.

“Sve je to stvorilo uslove za širenje ove zoonoze. Bolest se prenosi putem povrijeđene kože, boravkom u vodi zaraženoj urinom i udisanjem u urbanim sredinama u kojima nije dugo urađena deratizacija. Zavod je obavijestio KUIP sa preporukama da se izvrši kontrola svih pijaca, uličnih prodavača voća i povrća, te piljara na području Novog Grada KS, te svih upravitelja stambenih i privatnih objekata u svim zgradama na području Novog Grada KS, da se utvrdi da li su radili obaveznu sistematsku preventivnu deratizaciju. Također je Zavod uputio KUIP-u preporuku da obavi pranje ulica i trotoara na području općina Novi Grad, Centar i Ilidža, pojačanu higijenu svih zelenih površina i svakodnevni odvoz smeća, te da javnom gradskom prijevozu naloži da obavi dezinfekciju i vanredna pranja svih vozila na području ove tri općine, uključujući i tramvaje u narednom periodu”, kaže Bajramović u svom odgovoru.

Ona napominje kako je Zavod je na osnovu svega navedenog izvršio prijavljivanje epidemije svim relevantnim insitucijama u skladu sa zakonskim propisima.

U toku preventivna deratizacija
Iz Zavoda za javno zdravstvo KS potvrdili su za ovaj portal da je u toku proljetna faza obavezne sistematske preventivne deratizacije koja se privodi kraju uz dodatne korekcije na području opština Novi Grad, Centar i Ilidža.

Na kraju, iz Zavoda navode kako žele naglasiti i značaj društvene odgovornosti prema prevenciji širenja zaraznih bolesti, a u smislu održavanja higijene zajedničkih prostorija, zelenih površina, prostora za odlaganje smeća i obaveze obavljanja deratizacije dva puta godišnje, a i češće, prema zakonskoj regulativi.

“Zavod redovno objavljuje na web stranici i Facebook stranici, za građane sve informacije o širenju zaraznih bolesti, a ovih dana smo objavili i posebnu objavu o proljetnom čišćenju prostorija i pravilno pranje voća i povrća. Higijena ruku i higijena stanovanja je vrlo bitan faktor u prevenciji ovog oboljenja”, kažu iz Zavoda.

Raport objavljuje LINK članka sa njihove web-stranice koji može biti koristan građanima, ali kako navode, indikativno je kako ne postoji pojašnjenje zašto je ovaj članak objavljen baš 20. maja.

Nastavi čitati

Društvo

RAJANER DIŽE CIJENE! Otkrili koliko su zarađivali po putniku

Rajaner je najavio da će cijene avio karata ponovo da porastu ovog ljeta za oko pet do šest procenata, nakon što su prošlogodišnje niže cijene dovele do pada profita za 16 odsto.

Ovo je objavio Majkl O’Liri, glavni izvršni direktor Rajanera, podsjećajući da su im prošle godine, u godini koja je bila veoma izazovna za kompaniju, cijene pale u prosjeku za sedam odsto zbog kašnjenja u isporuci aviona, ali je ostvario rekordan saobraćaj kada je u pitanju broj putnika. Njihov profit po putniku bio je osam evra.

Ova niskobudžetna kompanija je već podigla cijene ovog Uskrsa, za čak 15 odsto, ali se akcije na koje su potrošači navikli očekuju i u budućnosti.
Rajaner je ostvario neto profit od 1,61 milijarde evra u fiskalnoj godini koja se završila 31. marta, što je pad od 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Njegovi prihodi su porasli na 13,95 milijardi evra, što je povećanje od četiri procenta na godišnjem nivou.

Prosječna cijena karte pala je za sedam odsto, djelimično zbog niza sporova sa onlajn turističkim agencijama posljednjih godina, pošto ih je Rajaner optuživao da preprodaju njegove karte bez ovlašćenja, naplaćujući dodatne naknade za usluge kao što su prioritetno ukrcavanje, rezervacije sjedišta ili predati prtljag, često po cijenama i do 125 odsto višim od onih na zvaničnom veb-sajtu Rajanera.

Rekordan broj putnika

Nakon niza presuda u korist kompanije, Rajaner je prošle godine počeo da sklapa partnerstva sa odabranim onlajn agencijama koje pristaju na uslove transparentnosti i direktne komunikacije sa putnicima. Sve je to doprinijelo padu profita, iako je prošle godine prevezeno rekordnih 200,2 miliona putnika, što je povećanje od 9 procenata i što ih čini prvom avio-kompanijom u EU koja je prevezla više od 200 miliona putnika u jednoj godini.

Još jedan veliki problem sa kojim se suočava irski prevoznik jesu kašnjenja u isporuci aviona. Boing nije isporučio planiranih 29 aviona, što je dovelo do smanjenja kapaciteta. Očekuje se da će preostali avioni biti isporučeni do ljeta 2026. godine, a dugoročni cilj kompanije je da do 2034. godine preveze 300 miliona putnika godišnje.

Priča sa američkim carinama

Čitava priča sa američkom carinom takođe bi mogla da utiče na situaciju, pa je Oliri rekao da bi i oni mogli da preusmjere predstojeće isporuke Boinga u Veliku Britaniju ako bude potrebno. Rajaner je najveći kupac kompanije Boing u Evropi i imaju ugovore sa fiksnom cijenom za ovu kupovinu, tako da bi nove tarife predstavljale veći problem za proizvođača.
Da bi povećala saobraćaj, kompanija je u martu uvela program članstva u Rajanair prajm u 12 evropskih zemalja, čiji su programi putnog osiguranja kompatibilni sa uslovima pokrića putnog osiguranja, a Hrvatska još uvijek nije uključena. Članstvo košta 79 funti godišnje i obećava pogodnosti poput besplatnih rezervisanih mjesta i jeftinih letova, ali ispostavlja se da morate pažljivo pročitati sitna slova, piše Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno