Connect with us

Društvo

OPSADNO STANJE PRED SUDOM BIH! Na ulicama veliki broj “kornjača”!

Iznošenje završnih riječi u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i Miloša Lukića, v.d direktora Službenog glasnika Republike Srpske, pred Sudom BiH počeće u 11 časova, a za razliku od prethodnih ročišta primjetne su veće mjere bezbjednosti.

Na ulicama oko Suda BiH primjetan je veliki broj policajaca tzv. “kornjača”, a kao i ranije građani su počeli da se okupljaju ispred Suda BiH kako bi pružili podršku Dodiku i Lukiću.

Kada je riječ o završnim riječima, tužilaštvo je zatražilo sat vremena, Dodik i njegov advokat Goran Bubić po dva sata, dok je Miljkan Pucar, advokat Lukića zatražio sat i po vremena. Ukoliko se svi budu pridržavali ovih satnica gotovo je izvjesno da će iznošenje završnih riječi biti nastavljeno i sljedeću srijedu 26. februara.

Nakon iznošenja završnih riječi, Sud BiH bi presudu trebao donijeti u roku od tri dana, ali u ovom trenutku to niko ne očekuje, i ranija praksa, u pojedinim slučajevima pokazala je da presuda, pogotovo u složenim predmetima rijetko kad bude u tom roku, prenose Nezavisne novine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost

U nedjelju, 7. septembra 2025. godine, u većem dijelu zemlje očekuje se pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom jutarnjih sati po kotlinama Bosne moguća je pojava magle, dok će vjetar u južnim i jugozapadnim krajevima puhati slab zapadni i jugozapadni, a u ostalim dijelovima zemlje slab sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura zraka iznosiće od 12 do 18 stepeni, na jugu do 22, dok će najviša dnevna temperatura biti između 23 i 29, a na jugu zemlje do 32 °C.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI BROJ UGROŽENIH ZAJEDNICA: Od mina još nije očišćeno 1,57 odsto teritorije BiH

Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) Enis Horozović izjavio je da BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

Horozović je dodao da se minska opasnost trenutno procjenjuje na 802,57 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,57 odsto ukupne njene površine.

“To u suštini znači da u BiH postoji veliki broj ugroženih zajednica koje su suočene sa problemom zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava”, naveo je Horozović za Srnu.

Horozović je rekao da u 1.261 ugroženoj zajednici u BiH živi više od 93.000 stanovnika, a u operativnoj bazi podataka BHMAK-a nalaze se 8.544 aktivna minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja očišćeno 10.560 takvih područja.

Prema njegovim riječima, zapisnici često ne sadrže dovoljno precizne podatke o lokaciji, obliku i rasporedu mina, a dodatne poteškoće predstavlja i promijenjena konfiguracija terena.

“Nedostupni zapisi, teška identifikacija preostalih minskih polja koja se nalaze u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, znatno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja”, naveo je Horozović.

On je ukazao da su od 1996. do kraja juna 2025. godine demineri vratili na bezbjedno korištenje ukupno 3.379 kilometara kvadratnih površine, pri čemu je pronađeno i uništeno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

“U protekloj godini stanovništvu su vraćena 15,42 kilometra kvadratna površine, a u prvih šest mjeseci ove godine 20 kilometara kvadratnih”, naveo je Horozović i dodao da se trenutno aktivnosti deminiranja sprovode na 43 sumnjiva područja ukupne površine od oko 72 kilometra kvadratna.

Odgovarajući na pitanje o donošnju nove strategije deminiranja, s obzirom na to da postojeća ističe ove godine, Horozović je rekao da je BiH na 18. sastanku zemalja potpisnica Konvencije o zabrani mina dobila odobrenje za produženje roka za ispunjenje obaveza do marta 2027. godine, ali da će biti podnesen novi zahtjev za produženje, budući da nije realno očekivati da će preostalih 802,57 kilometara kvadratnih biti očišćeno u tom roku.

Prema Horozovićevim riječima, okončanje procesa deminiranja zavisi od više faktora – finansija, zakonske regulative, ljudskih resursa i materijalno-tehničkih kapaciteta.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.

“Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina je evidentna smanjena zainteresovanost donatora zbog globalne ekonomske situacije i prusmjeravanja sredstava na ratna žarišta”, konstatovao je Horozović.

On je naglasio da je zbog toga neophodno intenzivirati saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima, kao i raditi na povećanju povjerenja i svijesti o problemu mina u BiH.

“Važno je da se deminiranje oslanja i na domaće izvore finansiranja, te da sve institucije, uključujući i lokalne zajednice, imaju veći stepen angažmana. Iz budžeta BiH se finansira rad BHMAK-a i Oružanih snaga BiH, dok entitetske vlade izdvajaju sredstva za aktivnosti civilne zaštite”, pojasnio je Horozović.

On je podsjetio i da je na sjednici Savjeta ministara 17. decembra 2024. godine odobren višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja u periodu od 2025. do 2027. godine.

“Ovo je prvi put da se iz budžeta institucija BiH izdvajaju značajnija sredstva za proces deminiranja, što pokazuje odlučnost da se ubrza čišćenje minskih područja”, rekao je Horozović.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025–2027, koja je usvojena u aprilu, planirano je da se svake godine vrati po 75 kilometara kvadratnih sigurne površine.

Cilj je zemlja bez mina, u kojoj će cjelokupno stanovništvo moći da obavlja sve životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu bezbjednost.

Ukupna sumnjiva površina u BiH iznosi 802,57 kilometara kvadratnih, od čega se 650,28 nalazi u Federaciji BiH, a 152,29 u Republici Srpskoj, dok na teritoriji Brčko distrikta nema sumnjivih područja.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

DOKLE VIŠE!? Najavljena nova poskupljenja, stižu SKUPLJI RAČUNI za struju!

Vlast u Republici Srpskoj ponovo pokušava teret lošeg upravljanja javnim preduzećima da prebaci na građane. Tako su zavisna preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske zatražila još veće povećanje cijene mrežarina. Da li građane očekuje novo drastično povećanje računa za struju?

Operatori distributivnih sistema povećali su svoj zahtjev za poskupljenje mrežarine. Tako umjesto poskupljenja od 40 odsto, sada traže povećanje od 46 procenata. Zahtjev je već stigao u Regulatornu komisiju za energetiku Republike Srpske.

“Istovremeno obavještavamo javnost da je u ovom tarifnom postupku došlo do izmjene zahtjeva od strane Operatera distributivnih preduzeća, kojima se traži dodatno povećanje cijene mrežarine zbog zahtijevanog rasta troška za pokrivanje distributivnih gubitaka”, navodi se u saopštenju RERS-a.

Da li će im biti udovoljeno biće poznato do kraja sljedeće sedmice, nakon što Regulatorna komisija za energetiku provede tarifni postupak. Sve pravdaju povećanjem cijene struje za pokrivanje distributivnih gubitaka.

“Mi smo imali ovih mjeseci silna obećanja da struja neće da poskupi, ali evo poskupjeće mrežarina što to na kraju znači da će građani Republike Srpske na kraju plaćati skuplje račune. Opet plaćaju građani kaznu lošeg upravljanja i možda bi to bilo i opravdano da građani imaju kvalitet. Mi i dalje u Republici Srpskoj imamo mnoge opštine i gradove, pogotovo sela gdje sa prvim vjetrom, kišom, snijegom nestane struje i nemaju električnu energiju, a evo dočekaće zimu sa skupljim računima i bez struje”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović.

Nove cijene bi se primjenjivale od početka sljedeće godine, a ukoliko regulator udovolji zahtjevima za poslkupljenje, račun bi bio veći za preko 20 odsto.

“Navodi se da su u pitanju porast distributivnih gubitaka, povećavanje troškova održavanja mreže, amortizacija, nedostatak novca za nove investicije i povećanje troškova radne snage. Sve su to faktori koji ukazuju na interne probleme u radu i poslovanju preduzeća. Time se demantuje ona konstantna tvrdnja koju smo imali posljednjih godina od Vlade da je rast cijena eksternog karaktera i da se radi o uvoznoj inflaciji. Ovo je rezultat internih i subjektivnih slabosti”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Da li ovaj udar na građane može da pomogne Elektroprivredi koja se guši u sumnjivim koncesijama i sve većim zaduženjima?

“Da smo samo u prethodnih mjesec i po dana imali 2 nevjerovatna kreditna zaduženje Elektroprivrede koja kažu da ćemo za jedan kredit od 15 miliona vratiti 7 i po miliona kamate, a za drugi kredit od 25 miliona maraka vraćamo 6,9 miliona kamate što je jedan nevjerovatan podatak o poslovanju elektroprivrede i računi da poskupe za 700% ne bi oporavili pohlepnu vlast u Elektroprivredi Republike Srpske”, kaže Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u NSRS.

Ove zahtjeve, nedavno je podržao i novi stari ministar energetike i rudarstva Petar Đokić. Sve ukazuje da će do novog udara na građane doći, u kojem obimu, za sada je nepoznato. Porast iznosa na računima za struju imaće i dodatne posljedice jer će da dovede do povećanja cijena svih drugih roba i usluga.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno