Prijedlog uredbe EU o postupnom odustajanju od uvoza ruskog gasa ne odnosi se na treće zemlje, što znači da će Srbija moći uvoziti ruski gas preko Bugarske, ali ne smije završiti u Mađarskoj, izjavila je portparolka Komisije Ana-Kaisa Itkonen.

– I kada kažemo da se uredba, na primjer, ne odnosi na Srbiju, to znači da Srbija može uvoziti ruski gas za svoje potrebe, ali ako taj gas nastavi put prema Mađarskoj, tada je to pokriveno uredbom i mađarske carinske vlasti moraju provjeriti je li taj gas ruskog porijekla ili nije”, dodala je.

Komisija je u utorak predložila uredbu prema kojoj bi uvoz ruskog gasa na osnovu novih ugovora bio zabranjen od 1. januara 2026. godine. Gas koji se uvozi na osnovu kratkoročnih ugovora bio bi zaustavljen do 17. juna 2026. godine, osim gasa koji se transportuje gasovodom za zemlje koje nemaju izlaz na more.

Predložena uredba predviđa postupno ukidanje gasa iz cjevovoda i tekućeg prirodnog gasa (LNG) koji potiču iz Ruske Federacije ili se direktno ili nedirektno izvoze iz Ruske Federacije.

Stručnjaci za bezbjednost upravo su potvrdili najmasovnije hakovanje u istoriji interneta.

Ukradeno je nevjerovatnih 16 milijardi korisničkih lozinki, a među njima su podaci za pristup Apple, Google, Facebook i stotinama drugih servisa koje svakodnevno koristimo.

Ovo nije obična vijest o hakovanju. Riječ je o napadu koji direktno ugrožava bezbjednost milijardi ljudi širom planete. Istraživači kompanije Cybernews, koji prate ovaj slučaj mjesecima, otkrili su 30 ogromnih baza podataka sa kompromitovanim nalozima.

Viliuz Petkauskas iz Cybernews-a objašnjava da se radi o potpuno svježim podacima.

“Ovo nije samo curenje podataka – ovo je pravi arsenal za masovne napade”, upozorava on. Hakeri sada imaju pristup podacima koji im omogućavaju da provale u praktično bilo koji online servis.

Posebno je zabrinjavajuće što se radi o novim podacima, a ne starim hakovanjima koji se ponovo objavljuju. Jedini izuzetak je baza od 184 miliona lozinki koja je ranije otkrivena u maju ove godine.

Koje aplikacije i servisi su pogođeni
Procureli podaci sadrže lozinke za sve popularne platforme – od društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram, preko Google servisa, pa sve do Apple ID naloga. Tu su i pristupni podaci za GitHub, Telegram, različite VPN servise, pa čak i državne portale.

Hakeri su podatke organizovali veoma sistematično. Svaki zapis sadrži web adresu, korisničko ime i lozinku, što im omogućava da odmah pokušaju da se uloguju na vaš nalog. Ovo znači da mogu da pristupe vašoj elektronskoj pošti, fotografijama, finansijskim podacima i svemu ostalom što čuvate online.

Džavad Malik, stručnjak za bezbjednost iz kompanije KnowBe4, ističe da je cyber bezbjednost zajednička odgovornost.

“Kompanije moraju bolje da zaštite korisnike, ali i mi sami moramo biti oprezniji”, kaže on.

Šta odmah morate da uradite
– Ne čekajte da vaša lozinka završi u sljedećem hakovanju. Ovo su konkretni koraci koje treba odmah da preduzmete:

– Promjenite lozinke za sve važne naloge, posebno za email, bankarstvo i društvene mreže. Koristite različite lozinke za svaki servis – nikad ne stavljajte istu lozinku na više mjesta.

– Uključite dvofaktorsku autentifikaciju gdje god možete. Ovo znači da će haker, čak i ako ukrade vašu lozinku, trebati i vaš telefon da bi ušao u nalog.

– Razmislite o korišćenu menadžera lozinki koji će generisati sigurne lozinke i zapamtiti ih umjesto vas. Besplatne opcije kao što su Google Password Manager ili Bitwarden su dobar početak.

– Gdje god je moguće, prebacite se na passkey sisteme koje Google i Apple sve više forsiraju. Ovi sistemi su značajno sigurniji od klasičnih lozinki.

Ovaj napad potvrđuje ono što stručnjaci godinama govore – lozinke su najslabija karika u našoj digitalnoj bezbjednosti. Vrijeme je da ih shvatimo ozbiljno, prenosi Telegraf.

Situacija u Ukrajini mogla bi da se pogorša ukoliko Kijev ne bude želio sporazum, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“Hajde da sjednemo i pokušamo da postignemo sporazum. Predložili smo uslove sporazuma u Istanbulu 2022. godine, a sada su oni mnogo blaži, jer se situacija promijenila”, rekao je Putin u obraćanju šefovima novinskih agencija na marginama Međunarodnog foruma u Sankt Peterburgu.

On je istakao da je Rusija spremna da nastavi da donosi odluke zasnovane na principima iz Istanbula.

“Ako oni ne pokušaju da postignu sporazum, situacija bi mogla da se promijeni i bude gora za njih”, upozorio je Putin.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je naglasio da Rusija ne gađa naseljena područja, već isključivo vojne mete.

Putin je naveo da ruske snage napreduju duž cijele linije kontakta u području specijalne vojne operacije.

On je dodao da gubici Ukrajine na ratištu prevazilaze nivo mobilizacije u toj zemlji.