Ovo pitanje je u žiži javnosti nakon što je predsjednik Opštinskog odbora PSS Rogatica Dragan Nerić saopštio da je početkom godine podnio krivičnu prijavu protiv Siniše Jankovića zbog sumnje da je koristio falsifikovanu diplomu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Nerić navodi da je 4. januara 2026. godine podnio prijavu nakon saznanja da Janković, prema informacijama kojima je raspolagao, nije završio studije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, te da diploma kojom se predstavlja navodno nije evidentirana u zvaničnim knjigama fakulteta.

„Prijavu sam podnio u dobroj vjeri, radi zaštite zakonitosti, javnog interesa i povjerenja u obrazovni sistem i institucije. Nisam nadležan da utvrđujem autentičnost diplome, ali sam smatrao da postoje osnovi sumnje koje treba da provjere nadležni organi“, ističe Nerić.

On tvrdi da je u međuvremenu dobio informacije od pripadnika Uprave kriminalističke policije u Beogradu i Banjaluci da je izvršenim provjerama utvrđeno kako Siniša Janković nije zaveden u zvaničnim evidencijama fakulteta čijom se diplomom predstavlja, te da navedena diploma nije validna.

Prema Nerićevim navodima, Uprava kriminalističke policije Banjaluka o tome je službenom depešom obavijestila Policijsku upravu Istočno Sarajevo, koja bi trebalo da preduzme dalje korake u skladu sa svojim nadležnostima, te da o tome obavijesti OJT u Istočnom Sarajevu.

“Da li je PU Istočno Sarajevo obavjestila OJT u Istočnom Sarajevu o izvrsenim provjerama, da imenovani nije zaveden u zvanicne evidencije fakulteta te o preduzimanju daljih mjera i radnji prema istom?”, pita Nerić i dodaje:

„Očekujem da nadležne institucije do kraja ispitaju sve okolnosti ovog slučaja i utvrde da li je došlo do nezakonitog pribavljanja i korišćenja diplome, kao i da li postoji odgovornost drugih lica koja su eventualno učestvovala u tom procesu“, poručio je Nerić.

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.