Svijet

Otac, majka i kćerka počinili samoubistvo

Bili su zaluđeni Trampom, govorili o Bogu i Antihristu, pa sklopili krvavi pakt.

Porodica iz Pensilvanije pronađena je mrtva u svom dvorištu prošle nedjelje zbog, kako policija kaže, pakta o samoubistvu.

Među tijelima bile su i majka i kćerka koje su voljele kuglanje i bile su pobožni hrišćanski konzervativci, navode ljudi koji su ih poznavali.

Morgan Daub (26) i njeni roditelji Džejms Daub (62) i Debora Daub (59) pronađeni su mrtvi na zemlji u dvorištu svoje kuće u okrugu Jork u Pensilvaniji, ujutro 25. januara, nakon što je policija reagovala na poziv jednog zabrinutog komšije.

Policijska uprava Zapadnog Mančestera je od tada saopštila da bilješke ostavljene u kući ukazuju na to da je porodica nedavno donijela “zajedničku odluku” da okonča svoje živote.

Policija veruje da je Debora Daub pucala i ubila svog muža, a zatim ju je ubila Morgan, koja je izvršila samoubistvo.

Policija je saopštila da nema znakova nasilnog ulaska ili borbe, kao ni dokaza da je neko drugi bio prisutan.

Ljudi koji su poznavali porodicu kažu da su u šoku i da im je srce slomljeno.

Morgan su opisali članovi lokalne kuglaške zajednice kao stidljivu, tihu mladu ženu koja je bila bliska sa svojom majkom i takođe talentovanu i strastvenu kuglašicu sve dok ona i njena majka iznenada nisu prestale da posjećuju prodavnice i staze za kuglanje u tom kraju prije nekoliko godina, oko početka pandemije.

– Morgan nije mnogo pričala – rekao je Bret Stejbli, koji vodi profesionalnu prodavnicu u Boulers Suplaj u Jorku, u Pensilvaniji, gdje su majka i kćerka bile dugogodišnje mušterije. Stejbli je rekao da vjeruje da je Morgan, koju je opisao kao “veoma krotka i tiha”, ali i “veoma bistra”, školovana kod kuće i da je njena majka često govorila u njeno ime.

Stejbli je rekao da je Morgan tokom godina držala časove kuglanja, a postala je društvenija kako je starila. Takođe je bila “prilično dobra kuglašica”, rekao je.

Stejbli je rekao da se hrišćanska porodica koja ide u crkvu “nikada nije stidjela da nikome kaže šta su njihova vjerovanja” kada su u pitanju religija i politika. Morgan i Debora su bile “veoma, veoma velike” pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trampa, rekao je Stejbli.

– Bile su pakleno zaluđene Trampovom pobedom, kao da bi bio kraj ukoliko se to ne desi – rekao je Stejbli, misleći na vrijeme kada ih je vidio neposredno prije izbora 2020. godine, a nakon toga je prestao da ih viđa.

Komšija, koji je tražio da ostane anoniman iz straha od lične ili profesionalne odmazde u svom gradu, rekao je da je porodica bila “preokupirana religijom, posebno sa očeve strane”.

Prednje dvorište porodice je takođe bilo “pretrpano” pro-Trampovim političkim natpisima tokom izbora i natpisima protiv abortusa kada je Roe protiv Vejda oboren, rekao je komšija.

Teri Miler, vlasnik Suburban Boulerama, rekao je da su Morgan i Debora dolazili u njegov centar za kuglanje nekoliko puta nedjeljno. On je dodao da je Morgan odrasla na tom mjestu.

– Za mene, samo gledajući njihov odnos, jednostavno su uživali, činilo se da provode mnogo vremena zajedno – rekao je on.

Ali Morgan i Debora su iznenada prestale da dolaze u toku 2019. godine, rekao je Miler.

Osvrćući se unazad, rekao je, bilo je “definitivno, definitivno čudno” što su njih dvije prestale da dolaze.

Stejbli je rekao da je bio uznemiren kada je vidio nedavne video snimke koji prikazuju Morgan na Jutjubu.

Na video snimcima, za koje je policijska uprava Zapadnog Mančestera takođe rekla da izgledaju kao da prikazuju Morgan, mlada žena govori o Bogu, Antihristu i zavjerama o Trampu i izborima 2020.

Stejbli je rekao da ga proganja Morganin smijeh na snimcima.

– Nikad, nikada, nikada nisam vidio Morgan u tom stanju – rekao je.

Detektiv Timoti Fink rekao je u izjavi za NBC Njuz u petak da je Debora Daub ostavila pisani dokument, potpisan 19. januara, u kojem govori o zajedničkoj odluci nje i Morgan da okončaju svoje živote.

Odnosi se na “zlo koje se podiglo protiv Morgana”, ali ne ulazi u dalje detalje, rekao je Fink.

Morgan i njen otac su takođe ostavili poruke u kojima su naveli kako je porodica planirala da izvrši pucnjavu i izvršila druge pripreme, uključujući i plan za porodičnog psa i imovinu.

Te poruke nastale su 24. januara, dan prije nego što su tijela porodice pronađena, prenosi Telegraf.

Policija je saopštila da pozicioniranje tijela, dva pištolja pronađena na licu mjesta, čaure i drugi dokazi potkrepljuju tvrdnju iznesenu u pisanim dokumentima koje je ostavila porodica, da su sva tri člana porodice odlučila da okončaju živote dana 24.1.2023. godine.

U međuvremenu, komšija je rekla da su u “šoku i nevjerici” da bi tako nešto mogli da učine u blizini kuće, prenosi Blic.

– Kada sam lično razgovarao sa njima, oni o tome nisu pričali – rekao je komšija.

Svijet

Benzinci i dizelaši podijelili Evropu

Savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem predvođen Njemačkom zaoštrio je spor oko evropskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u okviru istorisjkih nastojanja da se smanji zagađenje.

Nakon sastanka u Strazburu ključni ministri iz te grupe zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035, što je već prihvatio Evropski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

“Ne postoji prijedlog (Evropske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar saobraćaja Volker Vising nakon sastanka. Ipak, Francuska se ne planira predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Evropi, svrstale uz grupu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz privatnih vozila.

“Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila greška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska greška”, rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire.

U suprotnom uglu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.

Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar saobraćaja Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strazburu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatiće sva tri zakona i biće poslat narednih dana.

Njemačka je već odbila prvi prijedlog Brisela da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.

Politico je prošle sedmice pisao da je Komisija spremna da predloži pravnu deklaraciju koja bi stvorila “zakonsku rupu” za e-goriva tako da se pojačaju neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.

Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, kontroliše ministarstvo saobraćaja.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijalizovanih za dijelove za motore s unutrašnjim sagorijevanjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila.

“Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti”, rekao je Bernd Rojter, portparol FDP-a za saobraćajnu politiku.

“Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis”, naveo je on.

Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Evropski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije evropskih izbora iduće godine.

“Ne možemo sebi dopustiti ni da budemo dovedeni u stisku s vremenom jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima”, rekao je Vising, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlog ljeta.

Prijedlozi da se osnuje radna grupa koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026, što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi.

“Oni nisu ono što nama treba”, rekao je Vising.

FDP-ov Rojter želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga pripremili treba vremena i ništa ne garantuje da bi ga Evropski parlament i druge zemlje prihvatili.

Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući ‘zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona’.

Ipak, Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizovala tokom francuskog predsjedanja Savjetom EU prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Savjet EU) da bi postala zakon.

Odugovlačenje plana “nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta”, rekao je Le Maire.

Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španije, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Evrope da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih gasova i rizikuje da preraste u šire rasprave o ravnoteži sile u evropskoj politici.

“Za Francuze ova situacija je i prilika”, rekao je jedan diplomata iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem. “Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati gledište da su Nijemci nepouzdan partner u Evropi”.

Le Maire želi da evropski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske velike državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU da uloži milijarde u izgradnju evropske industrije baterija.

Smatra da je važnije maksimalno ubrzati prelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.

“Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza – što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni – i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila”, rekao je Le Maire.

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Svijet

Ujedinjene nacije objavile “uputstvo za PREŽIVLJAVANJE čovječanstva”

Novi izvještaj o klimatskim promjenama je “uputstvo za preživljavanje čovječanstva”, rekao je Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija (UN).

Korištenjem čiste energije i tehnologije mogu se izbjeći klimatske katastrofe, navodi se u izvještaju.

Naučnici koji proučavaju klimatske promjene bili su saglasni na sastanku u Švajcarskoj i upozorili su da je ključno da se ne poveća globalna temperatura.

U izvještaju UN-a prikazano je kako brzo odustajanje od fosilnih goriva može uticati na klimatske promjene.

U odgovoru na nalaze, generalni sekretar UN-a kaže da bi sve zemlje trebalo da iznesu neto nulte planove za 10 godina. Ti ciljevi trebalo bi da brzo smanje uticaj staklene bašte koja zagreva atmosferu planete.

“Brzo se zatvaraju mogućnosti kojima se obezbjeđuje mogući život i održiva budućnost za sve”, navodi se u izvještaju.

Vlade svih država su prethodno dogovorile kako da spriječe povećanje svjetske temperature za 1,5 stepen Celzijusa. Međutim, planeta je već toplija za 1,1 stepen i stručnjaci navode da je moguće da se granica od 1,5 dostigne već za 10 godina.

Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, naučno tijelo koje savjetuje UN, prihvatile su sve vlade koje učestvuju. U njemu se navode značajni uticaji klimatskih promjena koje se već sada osjećaju i objašnjava da će se oni znatno pogoršati.

Očekuje se da će se do 2100. godine ekstremne poplave koje su se dešavale jednom u 100 godina postanu češće i da izbijaju jednom godišnje na polovini svjetskih lokacija za mjerenje plime i osjeke – na mjestima gdje se mjere nivoi mora.

Bogate zemlje obećale su da će plaćati siromašnijim zemljama 100 milijardi dolara godišnje kako bi im pomogle da se lakše nose sa posljedicama klimatskih promjena.

Koncentracija ugljen-dioksida, gasa koji izaziva zagrevanje, u atmosferi je na najvišem nivou u posljednja dva miliona godina.

Svijet je sada topliji nego u posljednjih 125.000 godina, a sigurno će se biti gore u narednoj deceniji.

“U narednom periodu, globalno zagrijevanje sigurno neće dostići 1,5 stepeni Celzijusa i u scenario kada bi efekat staklene bašte bio najniži”, navodi se u izvještaju.

“Ako ciljamo na 1,5 stepeni Celzijusa i postignemo 1,6 stepeni, to je i dalje mnogo bolje nego da kažemo da je prekasno, da smo osuđeni na propast, a ništa ni ne pokušavamo”, rekla je doktorka Frederike Oto, sa Imperijal koledža, članica glavni tim za pisanje ovog izvještaja, za BBC.

I dok izričito ne pominju nove projekte kao što su Vilou Ojl u SAD ili rudnik uglja Kumbrija u Velikoj Britaniji, naučnici koji su učestvovali u pisanju izvještaja zabrinuti su zbog njihovog uticaja.

“Ne postoji određeni rok (za fosilna goriva), ali je jasno da će infrastruktura fosilnih goriva koju već imamo proći kroz taj ugljenični budžet”, rekao je dr Oliver Geden iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove i član glavni tim za pisanje izvještaja.

“Preostali ugljenični budžet koji nastaje otvaranjem nove infrastrukture fosilnih goriva zasigurno nije kompatibilan sa ciljem od 1,5 stepeni Celzijusa”, navodi on.

U izvještaju je jasno pokazano da zagrijavanje iznad 1,5 stepeni neće izazvati kraj svijeta, mada će donijeti “privremeno prekoračenje”.

Autori istraživanja kažu se dramatične promjene mogu brzo osjetiti, ukazujući na ogroman pad cijene energije proizvedene od sunca i vjetra. Oni, takođe, tvrde da promjene koje pokreću potrošači u pogledu ishrane, bacanja hrane i prelaska na transport sa niskim sadržajem ugljenika mogu postići značajno smanjenje emisija iz mnogih sektora.

Međutim, u izvještaju se takođe navodi da će osim dostizanja neto nulte emisije što je prije moguće biti potrebna velika upotreba tehnologije uklanjanja ugljen-dioksida.

Naučnici kažu da je ovo realan plan da se temperatura Zemlje vrati pod kontrolu i zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa.

Neki od njih sumnjaju, govoreći da ovakve tehnologije nisu dovoljno istražene.

“Znamo šta treba da se desi, ali dio za uklanjanja ugljenika i ideje za hvatanje i skladištenje ugljenika su ogromna distrakcija. Mislim da će zagovornici ovih tehnologija to okrenuti i reći da je ovo ogroman poziv za ulaganje u uklanjanje ugljenika”, rekla je Lili Fur, iz Centra za međunarodno pravo životne sredine, koja je prisustvovala sednici na kojoj je prihvaćeno ovo istraživanje.

Odgovarajući na poziv izvještaja na hitnije mjere, generalni sekretar UN poziva zemlje da iznesu planove za narednu deceniju.

“Lideri razvijenih zemalja moraju da se obavežu da će dostići neto nulu što je prije moguće do 2040, kada bi trebalo da bude usvojena svuda”, rekao je on u saopštenju.

On, takođe, poziva zemlje poput Indije i Kine koje su najavile planove sa nultom neto za period poslije 2050. da pokušaju da je sprovedu 10 godina ranije.

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Svijet

MMF: Globalna ekonomija u riziku, finansijska stabilnost na KLIMAVIM NOGAMA

Izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva upozorila je da se globalna ekonomija suočava sa rizicima po finansijsku stabilnost zbog turbulencija u bankarskom sektoru.

Georgijeva je rekla da su rastuće kamatne stope izvršile pritisak na dugove, što je izazvalo “stres” u vodećim ekonomijama, među zajmodavcima, prenio je “Gardijan”.

Ona je kazala da će svjetska ekonomija ove godine porasti za samo tri odsto jer će rast troškova zaduživanja, u kombinaciji sa ratom u Ukrajini i ožiljcima od pandemije kovida-19, ugušiti rast.

Pridružujući se sve brojnim upozorenjima ekonomskih lidera, izvršna direktorka MMF-a je navela da je jasno da su rizici po finansijsku stabilnost porasli nakon nedavnog kolapsa Banke Silikonske doline i posredništva švajcarske vlade u spašavanju Kredi Svis od strane banke UBS-a.

-U vrijeme sve većeg nivoa dugova, brza tranzicija sa produženog perioda niskih kamatnih stopa na mnogo više stope, neophodne za borbu protiv inflacije, neizbježno stvara stres i ranjivost, što je dokazano nedavnim dešavanjima u bankarskom sektoru u nekim naprednim ekonomijama – rekla je Georgijeva na konferenciji u Pekingu.

Ona je iznijela svoje mišljenje nakon što je Evropska centralna banka (ECB) saopštila da će nedavna previranja u bankarstvu imati uticaj na poslovanje i rast. Centralna banka EU strahuje da će problemi u bankarskom sektoru rezultirati nižim rastom i usporiti inflaciju, rekao je potpredsednik ECB Luis de Gvindos u intervjuu za “Biznis post”.

-Naš utisak je da će oni dovesti do dodatnog pooštravanja kreditnih standarda u evrozoni. I možda će se to dovesti do nižeg rasta i niže inflacije – kazao je on.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati