Svijet
Žestoka bitka u opkoljenom Bahmutu, borba za svaku kuću

Osnivač privatne vojne grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, potvrdio je danas da se u sjevernom djelu Artemovska, kako Ukrajinci zovu Bahmut, vode žestoke borbe bukvalno za svaku ulicu.
“Da pojasnim situaciju. Ukrajinske oružane snage se ne povlače. Oni se bore do posljednjeg. U sjevernim četvrtima Artemovska vode se žestoke borbe za svaku ulicu, svaku kuću, svako stepenište”, napisao je Prigožin na svom telegram kanalu, prenio je TASS.
“Naravno da je lijepo što mediji žele povlačenje ukrajinskih oružanih snaga, ali to se ne dešava ni u sjevernim četvrtima, ni na jugu, ni na istoku”, rekao je Prigožin odgovarajući na pitanje novinara o medijskim izvještajima o povlačenju ukrajinskih jedinica iz sjevernih okruga grada.
Predsjednik ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je situacija duž linije konfrontacije na istoku Ukrajine postala ozbiljnija, jer je Rusija uvela dodatne trupe u borbene aktivnosti, prenio je Rojters.
Ruske snage su opkolile Bahmut, gdje se vode borbe za kontrolu nad gradom i ključnim saobraćajnicama za snabdijevanje ukrajinskih snaga.
Ruske trupe pokušavaju i da zauzmu rudnik uglja nadomak grada Vuhledara, udaljenog oko 120 kilometara jugozapadno od Bahmuta, takođe u Donjeckoj oblasti.
“Često sam ranije morao da kažem da je situacija na frontu teška i da postaje sve teža. Sada je ponovo došao taj trenutak. Osvajač angažuje sve više svojih trupa za razbijanje naše odbrane. Veoma teško je u Bahmutu, Vuledaru, Limanu i na drugim pravcima”, rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju, prenosi Tanjug.
Ukrajinske snage i dalje kontrolišu selo Bilohorivku, izjavio je guverner Luganske oblasti Serhij Haidai, dodajući da je situacija tamo napeta, ali pod kontrolom, prenio je Rojters.
“U Rusiji se šire informacije o navodnom zauzimanju Bilohorivke i povlačenju naših ljudi odatle”, rekao je Haidai za nacionalnu televiziju i precizirao da su ukrajinske trupe i dalje na svojim pozicijama i da niko nije zauzeo Bilohorivku i ušao u nju.
On je istakao da je situacija na frontu napeta, ali da je ukrajinske snage kontrolišu.
Dvije ruske rakete pogodile su centar Harkova, gladnog grada administrativnog regiona Harkov na severoistoku Ukrajine, a jedna od njih je pogodila stambenu zgradu, saopštili su lokalni zvaničnici, prenio je Rojters.
“Pogođena je stambena zgrada u centru grada. Izbio je požar. Za sada je poznato da imamo troje povrijeđenih: 54-godišnju ženu i dva muškarca stara 51 i 55 godina”, napisao je guverner Harkova Oleh Sinehubov na platformi za razmjenu poruka Telegram.
On je rekao da je žena hospitalizovana sa ranama od gelera, prenio je Rojters.
Ruska artiljerija u Hersonskoj oblasti je pogodila juče lokaciju boraca ukrajinskih oružanih snaga kod sela Nadneprjanskoje.
Kako je TASS-u danas rekao predstavnik regionalnih službi za vanredne situacije, poginulo je 18 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga, a još 10 je povređeno.
Tokom noći u artiljerijskoj vatri uništen je i minobacač kalibra 120 milimetara sa municijom i posadom u blizini sela Lvovo i tom prilikom su poginula dva vojnika ukrajinskih oružanih snaga, dok su četvorica povređena.
Ruske snage napadale su sedam od 25 ukrajinskih regiona tokom jučerašnjeg dana artiljerijom i raketama – Dnjepropetrovsku, Donjecku, Lugansku, Harkovsku, Hersonsku, Nikolajevsku i Zaporošku oblast, prenio je “Gardijan”.
Prema riječima guvernera i zvaničnika regiona, u napadima je poginulo najmanje pet civila, a 12 je povrijeđeno, prenio je “Kijev indipendent”.
Svijet
INFLACIJE, RECESIJA, POSKUPLJENJA: Francuski virus bunta širi se Evropom

Upozorenje i buđenje
Još krajem septembra 2022. generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je međunarodne lidere na nadolazeću “zimu globalnog nezadovoljstva” u svijetu opterećenom višestrukim krizama. Kako je tada istakao, povjerenje se ruši, nejednakosti eksplodiraju, planeta gori. To je bila poštena procjena globalne situacije. Na ovo je upozorila i Verisk Maplekroft, konsultant za rizik, koja je napisala u jednom od svojih izvještaja kako se svijet suočava sa neviđenim porastom građanskih nemira te da vlade koje ne budu u stanju da se s tim izbore, najvjerovatnije će pribjegavati represiji i pukoj sili.
Niko ih nije poslušao. Posljednje sedmice ukazuju da ovaj tada upaljeni fitilj prijeti da potpali veliko bure baruta, jer fiskalne i ekonomske mjere koje su donošene u nekom prethodnom periodu nisu dala rezultat.
Zbog toga je na stotine hiljada ljudi gotovo svakodnevno na evropskim ulicama, uglavnom protestujući zbog rasta troškova života, smanjenja plata i gubitka posla. Prvi i ozbiljniji štrajkovi desili su se u Francuskoj. Prvi su bili “žuti prsluci”. Nakon toga građani su izašli na ulice tražeći povećanje plata koje ide u korak sa inflacijom, a onda i zbog najavljene vladine penzijske reforme koja podiže minimalnu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
Dvocifrena inflacija i stagnirajuće plate natjerale su i pola miliona britanskih nastavnika, radnika u javnom prevozu, univerzitetskih predavača, državnih službenika i aerodromskog osoblja na ulice, što je najveći protest u posljednjih nekoliko decenija u ovoj ostrvskoj državi. Protestuju i u Španiji, gdje ogorčeni zdravstveni radnici kažu da konzervativne regionalne vlade smanjuju plate i uništavaju javni zdravstveni sistem. U Rumuniji su demonstranti trubili i udarali u bubnjeve kako bi izrazili užasnutost zbog rastućih troškova života, koji šalju milione radnika u siromaštvo. Ni u Njemačkoj nije ništa bolje. Šta više. Jednodnevni štrajk upozorenja paralisao je ovu državu. Na ulicama njemačkih gradova milioni ljudi, što je unazad tridesetak godina bilo nezamislivo. Svoj glas su digli očajni željezničari, piloti, prevoznici, tražeći povećanje plata za deset odsto.
I na ulicama Brisela policija se sve češće sukobljava sa nezadovoljnim poljoprivrednicima, koji su snage javnog reda polijevali stajskim đubrivom. Nezadovoljni farmeri su tako nedavno centar grada blokirali sa 2.300 traktora. I u Holandiji već mjesecima traju protesti farmera kojima, kako ističu, prijeti egzistencijalna ugroženost zbog novih vladinih reformi. Svoje nezadovoljstvo iskazuju i Česi, koji se na glavnom gradskom trgu u Pragu sve češće okupljaju iskazujući sve otvorenije nezadovoljstvo zbog sve težeg socijalnog položaja, visokih cijena hrana i energenata.
Klasne podjele
Ono što zabrinjava jeste što ova kriza, kako upozoravaju pojedini ekonomisti, toliko duboka i kompleksna da praktično isključuje svaki manevarski prostor. A kako je uopšte došlo do ovog haotičnog i teškog stanja, da blagostanje u kojem je živjela većina građana Evrope, danas postane prošlost? Da srednja klasa strahuje za opstanak? Kako ističu ekonomisti, uzroka je mnogo. Kao prvo treba se malo vratiti u prošlost i nekih lekcija koje očigledno nisu naučene. Podsjećaju na riječi Karla Marksa koje je on proročki izrekao prije nešto manje od 160 godina, da akumulacija bogatstva na jednoj strani, istovremeno dovodi do gomilanja bijede, ropstva, brutalnosti i mentalne degradacije na drugoj.
Bebe od bilion dolara
Prema posljednjim podacima tokom prošle godine jedan odsto najbogatijih na svijetu je prigrabio gotovo dvije trećine od 42.000 milijarde novog bogatstva stvorenog od 2020. godine. Na ovo je nedavno, na svoj način, ukazao i Blumberg, navodeći da bi uskoro moglo doći do fenomena “bebe iz fondova bilion dolara”, koji će se sigurno pojaviti u narednoj deceniji. To su djeca superbogatih koja će od rođenja biti bogatija od nekih malih zemalja.
Ali nije ovo jedini razlog, već dobra podloga za ovo što se danas dešava širom Evrope. Desila se i pandemija virusa korona. Uoči ove pandemije Federalne rezerve, ECB i Banka Japana držale su zapanjujućih 15 biliona dolara finansijske imovine, u odnosu na 3,5 biliona dolara u odnosu na kriznu 2008. godinu. Tome su dodali još šest biliona dolara tokom pandemije u pokušaju da održe ekonomiju “na površini”. Veliki dio toga bio je državni dug koji su centralne banke kupile kako bi smanjile troškove državnog zaduživanja. Nivo zaduživanja, koji je već tada bio prilično neodrživ, enormno je povećan.
Ovaj neviđeni stimulans izobličio je, kako ekonomisti objašnjavaju, dotadašnje obrasce potražnje potrošača i izazvali haos u lancu snabdijevanja, istovremeno raspirujući vatru inflacije. Inflatorne implikacije svega trebalo je da budu vidljive i slijepim, ali oni su to ignorisali, po principu: “Gdje je neznanje blaženstvo, ludo je biti mudar”.
Prema riječima onih koji su još tada na sve ovo upozoravali, baš kao što zavisnik od droga postaje sve više zavisan od supstanci koje odmah izazivaju euforiju, tako su se i pojedine evropske vlade, kompanije i porodice “navukle” na perspektivu beskrajnih, skoro nultih kamata.
Kada se to promijenilo, navode oni, efekti su bili dramatični i bolni. Baš kao narkoman kome je oduzeta droga od koje je zavisio, tako su se vlade našle u stanju šoka suočavanjem sa rastućim troškovima zaduživanja. Onda je došao i rat u Ukrajini, koji, kako navode sagovornici “Glasa Srpske” nije uzrok današnje inflatorne katastrofe, već je samo dolio još više ulja na na veliku vatru.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić smatra da svi ekonomski pokazatelji i trendovi dovode do zaključka da je Evropa daleko ne samo od kraja, već i pika inflacije. Kako kaže, treba stvarno biti slijep da se ne vidi da su veliki i tamni olujni oblaci na horizontu.
– Još odavno sam upozorio kako svetu preti velika ekonomska i finansijska kriza s visokom stopom inflacije. Sada mi se sve to čini još dramatičnije. Ne treba zaboraviti da je većina evropskih zemalja potrošila ogromne količine novca tokom pandemije. Sada i to dolazi na naplatu. Države će morati da se zadužuju, ali to više neće moći po dva odsto, nego po daleko većoj kamati. Evropa nije još doživela ni onu energetsku kataklizmu koji su sami predviđali da će se desiti. Imali su sreću. Ali, to će se promeniti. Takođe, centralne banke su u proteklom periodu dizale kamatne stope. S tim će nastaviti. Sve ovo će neminovno dovesti do novog rasta troškova života i zaduživanja, pa samim tim i do još veće inflacije – navodi ovaj ekonomista.
Noćna mora
Veliki broj Evropljana se već sada susreće sa pravom noćnom morom urušavanja životnog standarda – inflacija je pojela plate, ali su i penzije i štednja devalvirane. Sve više je onih koji su suočeni s bolnom dilemom da biraju između grijanja svojih domova ili prehrane djece. Stari, bolesni i najugroženiji ljudi u društvu sada su dovedeni u smrtnu opasnost dok vlade smanjuju izdatke za socijalne usluge. I prvi put u mnogo decenija srednja klasa je suočena sa propašću. Mala preduzeća dovode se do bankrota otrovnom kombinacijom inflacije, rastućih kamatnih stopa, zakupnina i otplate hipoteka. A kako recesija bude uzimala sve više danka zbog rasta kamatnih stopa, zatvaranje fabrika će značiti nagli porast nezaposlenosti i pad potražnje, što će dovesti do daljih bankrota.
Finansijski stručnjaci upozoravaju kako je potrošena sva municija u prethodnim pokušajima, ali i da je takva taktika liječenja odgovorna i za stvaranje ogromne planine dugova koja visi nad svijetom poput prijeteće lavine. Prema riječima naučnog savjetnika u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu Dragana Petrovića, na ovaj ili onaj način, prije ili kasnije, dugovi se moraju vratiti, a račun će ponovo biti izdat na naplatu onima koji su i najmanje krivi za ovo stanje – običnim ljudima.
– Naravno, ima tu i političkih motiva. Ne treba zaboraviti da je poslednjim izborima u Francuskoj oko 60 odsto građana glasalo protiv Emanuela Makrona. Mađioničarskim trikovima on je postao predsednik. Mislim da sve to moramo uzeti u obzir kada analiziramo sve ove proteste, pogotovo zbog Makronove politike prema Rusiji i Ukrajini, što je ekonomski uzdrmalo ovu zemlju. Znamo kakav je stav o tome imala Marin le Pen. Pogledajte samo koliko novca se šalje Ukrajini dok domaće stanovništvo teško živi. Ljudi na sve to sa sve više podozrenja gledaju. Znači politika je stavljena ispred ekonomije. I sve dok je tako, sve teže će biti, pa samim tim i sve više protesta koji će verovatno biti gušeni raznim represivnim merama, jer je teško za očekivati da će doći do skorog zaokreta u francuskoj spoljnoj politici ili nemačkoj – kaže Petrović.
Dodaje da zbog toga na ove nemire ne treba gledati samo kroz socijalnu prizmu, već i političku, te da je ovo, gledano iz ugla jednog psihoanalitičara, provala opšteg nezadovoljstva. Smatra i kako vjerovatno treba očekivati još veće i masovnije proteste, jer suštinskih promjena nema ni na vidiku.
Slično mišljenje dijeli i profesor međunarodne politike Srđan Perišić, navodeći da ova trenutna krizna situacija može ugroziti i već odavno poljuljano evropsko jedinstvo, jer je postalo očigledno da ova ekonomska i finansijska previranja dovela do više protekcionizma i ekonomskog nacionalizma. Smatra i da će Evropa izgubiti u ovom ekonomskom ratu na koji ga je natjerala Amerika.
– Brisel je do sada uveo oko 11.000 raznih sankcija Rusiji, ne pitajući se šta će biti sutra i kako će se to odraziti na standard građana. Epilog vidimo danas. Gde su štrajkovi? Pa u Evropi! Mislim da je sve ovo samo uvod u još veće u socijalne nemire, koji će verovatno dovesti i do pada pojedinih vlada, ali ne i politika, koje će i dalje biti na fonu američke. Ali, i kada bi ovaj rat recimo sutra bio završen, to ne bi puno pomoglo Evropi, jer mnogo je problema nagomilano, pogrešnih koraka napravljeno – poručio je Perišić.
Svijet
Ukrajinski komandant: Bitka za Bahmut može postati prekretnica rata

Komandant jedne od ukrajinskih jedinica, pukovnik Jevgenij Meževikin, ocijenio je da bitka za Bahmut može postati prekretnica u ratu i da je Ukrajina u stanju da zadrži grad i potisne ruske trupe.
Meževikin smatra da bi, ako Ukrajinci uspiju da sačuvaju svoje nedavne uspjehe, bitka za Bahmut mogla biti prekretnica u odbrani Ukrajine protiv Rusije, ne samo zbog zaustavljanja ruske ofanzive, već i zbog pripreme jakog uzvratnog udara, prenosi Ukrajinska pravda.
Prema Meževikinu, ruski napadi u Bahmutu su usporeni i neposredna pretnja od opkoljavanja je izbegnuta. On je dodao da su ruske snage “iscrple sve svoje rezerve”.
Meževikin je rekao da su na sjevernoj i južnoj strani Bahmuta, gdje su ruske trupe pokušale da opkole grad, Rusi naišli na najmotivisanije ukrajinske jedinice i da “više nisu imali snage”.
Ipak, dodao je Meževikin, centar grada ostaje žarište, gdje ruske snage napadaju znatnom snagom.
Ukrajinski vojnici koji su se borili u Bahmutu rekli su da su ruske trupe fokusirale svoje napore na prodor ka centru grada, koristeći tešku artiljeriju i vazdušne napade, navodi Ukrajinska pravda.
Hronika
“Ekološki teroristi” izazvali više od 100 požara na sjeveru Španije

“Suočavamo se s autentičnim teroristima koji dovode u opasnost živote, mjesta i gradove”, napisao je predsjednik Asturije Adrian Barbon na Tviteru.
Požari gutaju zelenilo od planina do obale. Prekinut je saobraćaj na pet autoputeva.
Planina koja okružuje Oviedo, glavni grad Asturije, takođe je u plamenu, a plamen je došao na stotine metara od crkve iz 9. vijeka, koja je na listi UNESCO-ove svjetske baštine.
Alehandro Kalvo, zvaničnik regionalne vlade, rekao je da je vjerovatno riječ o namjerno izazvanim požarima.
Ove sedmice u Španiji su bile natprosječno visoke temperature za ovo doba godine. Na sjeveru jaki vjetrovi otežavaju gašenje požara.
U Galiciji je ove sedmice u velikom požaru izgorjelo 1.600 hektara zemljišta.
Požar je stavljen pod kontrolu u Valenciji, gdje je prošle sedmice počeo prvi veliki požar ove sezone u Španiji.
Vlasti kažu da je tamo izgorjelo ukupno 4.700 hektara šume i nekoliko zgrada.
-
Banjaluka2 dana ago
SIPA u Banjaluci uhapsila osobu s Interpolove potjernice
-
Sport2 dana ago
Operisan Dragiša Gudelj: Trener otkrio u kakvom je stanju
-
Politika3 dana ago
Stevandić: Pokrenuću postupak jer je Vučinić GLASO UMJESTO Vukanovića
-
Sport1 dan ago
Alkaraz izgubio, Đoković se vraća na ATP tron!
-
Banjaluka2 dana ago
Zaprljano šetalište: Apel građanima da još ne koriste trim stazu u parku “Mladen Stojanović”
-
Društvo1 dan ago
Kod mladića iz BiH pronađeno pola kilograma heroina, oduzet novac
-
Politika3 dana ago
“Neka joj cvjeta hiljadu cvjetova” Vukanović komentarisao novu stranku Jelene Trivić
-
Politika2 dana ago
GrO PDP Banjaluka BOGATIJI ZA 500 NOVIH ČLANOVA: Stanivuković podijelio članske karte