Connect with us

Društvo

Otežan saobraćaj u istočnim krajevima Srpske

Saobraćaj se ovog jutra u istočnim krajevima odvija otežano zbog snijega, poledice i slabe vidljivosti, a iz Auto-moto saveza (AMS) Republike Srpske izdvajaju putne pravce Vlasenica – Han Pijesak preko Han Pogleda, Trnovo – Foča preko prevoja Rogoj, Foča – Gacko preko prevoja Čemerno.

Na putu Sarajevo – Rogatica preko Romanije zbog snijega i leda na kolovozu na snazi je zabrana saobraćanja za teretna vozila sa prikolicom i šlepere.

Snijeg otežava saobraćanje i na putnim pravcima Sarajevo – Tuzla, Prozor – Gornji Vakuf/Uskoplje i Posušje – Tomislavgrad.

Dodatne poteškoće vozačima pričinjava povremeno jak vjetar, naročito na području Hercegovine i Kneževa.
Na putnom pravcu Posušje – Blidinje, zbog jakog vjetra i nanosa, ne preporučuje se kretanje ni za jednu od kategorija vozila.

Na putevima na području Livna, Šuice, Kupresa i Glamoča jak vjetar stvara snježne nanose.
Jak vjetar i snijeg koji intezivno pada, otežavaju saobraćanje i na putevima ka planinama na području Istočnog Sarajeva i Sarajeva.

Vozačima iz AMS savjetuju maksimalno opreznu vožnju, uz obavezno posjedovanje zimske opreme.
Na magistralnom putu Gradiška – Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog aktiviranog klizišta saobraćaj se odvija usporeno.

Za vrijeme postavljanja rasvjete u tunelu “Sijeračke stijene” na dionici magistralnog puta Dobro Polje – Miljevina izmijenjen je režim saobraćaja, kao i zbog radova u tunelu “Čeljigovići” na magistralnom putu entitetska granica Lapišnica-Ljubogošta.

Režim saobraćaja izmijenjen je na dionici magistralnog puta Prijedor – Kozarac radi uključivanja i isključivanja sa terena mehanizacije koja je angažovana na izgradnji auto-puta Banjaluka – Prijedor.

Režim saobraćaja izmijenjen je i na magistralnom putu Gradiška – Nova Topola – Klašnice zbog rehabilitacije kolovoza, te na dionici Klašnice jedan – Nova Topola zbog izgradnje tri kružna toka.

Zbog izgradnje kružne raskrsnice na spoju magistralnih puteva Gradiška – Nova Topola i Čatrnja – Gradiška takođe je izmijenjen režim saobraćaja.

Izmijenjen režim saobraćaja na snazi je i na petlji Johovac zbog izgradnje dionice auto-puta od petlje Johovac do Vukosavlja, kao i na petlji Rudanka zbog izgradnje dionice auto-puta od mosta Rudanka do tunela “Putnikovo brdo dva”.

Zbog oštećenja mosta preko rijeke Bukovice u mjestu Gornji Podgradci i oštećenja mosta preko rijeke Jablanice u mjestu Sovjak na lokalnim putevima, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na alternativne putne pravce.

Saobraćaj se odvija jednom kolovoznom trakom zbog aktiviranog klizišta na magistralnom putu Foča – Goražde, u mjestu Filipovići, na samoj liniji razgraničenja, te na regionalnom putu Ukrina – Gornja Vijaka.

Zbog opasnosti od pojave klizišta, na dionici regionalnog puta Stari Ugljevik – Glavičice u rejonu Stari Ugljevika zabranjen je saobraćaj za sva vozila, a za teretna vozila između preduzeća “Ruding”, u mjestu Vučjak i raskrsnice u Mezgraji.

Putnička vozila se preusmjeravaju preko lokalnog puta Modran – Ugljevik Selo, a teretna magistralnim putem Suvo Polje – Donja Trnova – Glavičice – Mezgraja.

Na području FBiH sporije zbog radova saobraćaj se odvija na magistralnim putevima Jajce – Donji Vakuf u tunelu “Skela” i Mostar – Stolac.

Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.

“Romanijaputevi”
– Magistralni i regionalni putevi U Sarajevsko-romanijskoj regiji su prohodni i saobraćaj se redovno odvija, osim za šlepere koji trenutno stoje u Podromaniji i Mokrom dok se ne steknu uslovi da mogu krenuti – rekli su u “Romanijaputevima”.

Tehnički direktor u ovom preduzeću za održavanje puteva Dragan Buloščić istakao je da je put prema Jahorini očišćen i podsjetio da je neophodna oprema za vožnju u zimskim uslovima na svim pravcima zbog snijega koji nošem jakim vjerom pada od juče uz kraće prekide.

On je dodao da su ekipe za održavanje puteva na području na kome djeluju “Romanijaputevi” neprestano na terenu, ali da jak vjetar nosi snijeg i otežava čišćenje.

Prema podacima iz Meteorološke stanice, jutarnja temperatura na Sokocu je minus osam stepeni Celzijusovih, visina snijega je 30 centimetara, a duva sjeverni vjetar jačine četiri metra u sekundi.

Related Topics:

Društvo

U SUBOTU SLAVIMO MITROVDAN! Ovi običaji se vezuju za porodicu – važno je da ih znamo

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U većem dijelu zemlje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove u jutarnjim satima moguća je magla ili niska naoblaka, koja će se tokom dana postepeno razići.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu do 9 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 11 do 17, a na jugu zemlje do 20 stepeni Celzijusa.

Prijatne jesenje prilike doprinijeće ugodnom danu, naročito u južnim krajevima gdje će sunce zadržati svoju toplinu i tokom poslijepodnevnih sati.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTEDNJA NIJE OGRANIČENJE, VEĆ OSLOBOĐENJE: Finansijski stručnjak otkrio koliko bismo trebali uvijek IMATI U ŠTEKU

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.

Nastavi čitati

Aktuelno