Kupac NIS-a je pred vratima, što se može zaključiti prema posljednjim vijestima i porukama kako ruskih većinskih vlasnika, tako i predstavnika Srbije.

Pregovori su u toku, o kupcu i cijeni se još spekuliše, a moglo bi da se dogodi i da od prodajne cijene Kremlj ne vidi ni cent bar ne u dogledno vrijeme. Evo i zašto.

Tržišna vrijednost NIS-a iznosila je oko milijardu evra prije obustavljanja trgovanja na berzi sredinom januara. Realna vrijednost je još veća, a prema procjenama tržišnih eksperata kreće se između tri i četiri milijarde evra. Podsjećanja radi, 2008. godine revizorska kuća Dilojt, koju je angažovala Vlada Srbije, procijenila je da je vrijednost po prinosnom metodu bila 2,2 milijarde evra za 100 odsto vlasništva NIS-a bez rudnog bogatstva.

Ipak, čak i ako se prodaja NIS-a uspješno završi moglo bi se dogoditi da Rusija od kupoprodajne sume ne vidi ni – cent.

Razlog čuči u američkim sankcijama. Prema pravilima Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), SAD ne dozvoljavaju da ruska država, blokirani entiteti ili sankcionisane institucije ostvare finansijsku korist od bilo kakve prodaje imovine ili udjela koji podleže američkim sankcijama. To važi i za NIS.

Gdje će onda završiti pare od prodaje NIS-a
Sva potencijalna sredstva od prodaje morala bi da budu uplaćena na blok specijalni račun na kojem je novac zamrznut i kojim upravlja američka strana. Ovakva sredstva formalno pripadaju prodavcu, ali njima ne može da se raspolaže sve dok OFAC ne donese drugačiju odluku.

Postoji mogućnost i da će olakšani način da Rusi naplate ovu prodaju odrediti i kupca njihovog dijela u NIS-u.

Naime, u aktuelnim okolnostima, ova transakcija je za potencijalne evropske kupce otežana zbog izbacivanja pojedinih ruskih banaka iz SWIFT-a, dok su SAD uvele „full-blocking sankcije“. To znači da američke firme i banke ne smiju uopšte da posluju sa ruskim bankama, a njihov novac i imovina su zamrznuti.

Ipak, priča bi bila lakša za neke azijske potencijalne partnere za koje ne važi SWIFT.

Drugim riječima, ako dođe do ove transakcije vredne preko milijardu evra, Rusija neće moći da podigne, preusmjeri ili upotrebi taj novac ukoliko je kupac iz Evrope.

Ovaj mehanizam dio je šireg režima sankcija uvedenog poslije početka rata u Ukrajini. Sličan model primjenjuje se i na druge ruske državne kompanije i entitete čija je imovina pod kontrolom američkog regulatora.

Posebnim aktima i reakcijama pojedinačnih poslovnih eniteta, odnosno donošenjem hitnih zakonskih mjera, ovo bi moglo i da se revidira – s podsjećanjem da OFAC za sve mora da da saglasnost.

U tom smislu, OFAC je i dozvolio licencu ruskim vlasnicima u vezi NIS-a do 13. februara, baš pod pretpostavkom da u tom roku može da se završi potencijalna transakcija. Tako to bar tumače sagovornici Blic Biznisa.

Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) ocijenio je za Blic Biznis da period do 13. februara otvara prostor za dodatne pregovore i potencijalne uplate kupca.

– Ostaje otvoreno pitanje da li je upravo za taj datum vezano eventualno uvođenje novih sankcija, ne samo za NIS, već i za druge kompanije ili sektore važnih za našu privredu. To vrijeme može biti iskorišćeno i za razgovore o drugim temama, uključujući i pitanje snabdjevanja gasom, ali i plaćanje ukoliko se nađe kupac – kaže Stanić.

Opasnost od sekundarnih sankcija
Iako je prodaja ruskog udjela u NIS-u jedna od ključnih tačaka u pregovorima koji su u toku, postoji i opasnost od tzv. sekundarnih sankcija po sve subjekte koji posluju sa onima koji su pod sankcijama.

To se odnosi i na srpske institucije, poput NBS koja je dobila upozorenje o mogućnosti sekundarnih sankcija zbog NIS-a. To je potvrdila i Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, za Blic Biznis.

– Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje – rekla je Tabaković u srijedu na predstavljanju izvještaja o inflaciji.

Prema njenim riječima, upozorenje je stiglo u vrijeme dok je dio administracije američkog OFAC bio u svojoj blokadi rada, pa NBS na upite nije dobila i precizno objašnjenje šta bi sve te sekundarne sankcije obuhvatile.

– Nismo mogli da dobijemo preciznije objašnjenje, ali ozbiljno shvatamo to upozorenje. Nadam se da ih neće biti jer bi to značilo blokadu svih plaćanja – navela je ona.

U tom smislu, srpska vlada je bila spremna i na specijalnu operaciju ako bi do transakcije došlo, odnosno ako bi Srbija otkupila NIS.

Šta bi značila “specijalna operacija” u plaćanju
Na pitanje Blica šta znači „specijalna operacija“ koju je pominjao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sjednici vlade o Naftnoj industriji Srbije i sankcijama prema toj kompaniji protekle sedmice, riječima:

– Jorgovanka, ono o čemu smo svojevremeno pričali, o specijalnoj operaciji, to ćemo morati da izvedemo ako budemo morali sami da platimo – Tabaković je rekla da je specijalna operacija specijalna i o njoj se ne govori.

– NBS ima 29,4 milijarde evra deviznih rezervi i ima tehnički problem jer u trezoru nema dovoljno prostora za skladištenje zlata, ali se upravo radi na iznalaženju tehničkog rješenja i za to – rekla je Tabaković.

Istakla je da „vanredne okolnosti traže i vanredna rješenja“, ali i da joj nije jasno zašto Srbija nije podoban kupac.

– Ne mogu čudu da se načudim zašto Srbija nije dovoljno dobar kupac za NIS – rekla je Tabaković.

Zagrebačka policija oglasila se o toku istrage nakon požara koji je izbio u zgradi Vjesnika.

Ističu da je kriminalističko istraživanje započelo odmah po dojavi, uz istovremeno obezbjđivanje mjesta događaja i preduzimanje mjera radi bezbjednosti građana.

U saopštenju naglašavaju kako je u ranoj fazi izvida ključno što hitnije i neometano prikupiti obavještenja od svih osoba koje mogu imati korisna saznanja o događaju. Objavljivanje informacija u javnosti u toj fazi može otežati rad policije, piše Index.

“To može dovesti u rizik da informacije dođu i do osoba koje je potrebno obuhvatiti kriminalističkim istraživanjem, a za koje se saznalo upravo u toj početnoj fazi izvida”, navode iz policije.

Istražuje se više mlađih osoba, jedna uhapšena

Potvrdili su da je dosadašnjim radom obuhvaćeno nekoliko mlađih osoba.

“Jedna osoba je uhapšena i nad njom se sprovodi kriminalističko istraživanje”, saopštili su.

Dodaju kako će, čim okolnosti budu dopuštale, javnost dobiti više informacija:

“Vođeni primarno interesom učinkovitog kriminalističkog istraživanja, čim okolnosti to dozvole, dodatno ćemo informirati javnost.”

Centar za romske inicijative je od 2011. godine do danas otkrio 146 ugovorenih dječjih brakova, a u tekućoj godini devet slučajeva, javio je Tanjug.

U Centru kažu da teško dolaze do dokaza, zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga. Bez ishoda je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.

Nevladina organizacija „Centar za romske inicijative” godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova. Direktorka Centra, Fana Delija, kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.

– Od 2011. do današnjeg dana, nažalost, otkrili smo 146 slučajeva. Konkretno, kada je u pitanju ova godina, do današnjeg dana otkriveno je devet slučajeva – rekla je Delija, prenosi TVCG.

U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.

– Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji uspjeli smo da spriječimo da se brak zasnuje. Dok je djevojčica koja je odmah nakon toga identifikovana imala samo 11 godina i bila je puna četiri mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punolijetnim licem. Ove godine naš najmlađi slučaj ima 14 godina – kazala je Delija.

Poslednjih godina sve je teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.

– Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju počiniocima, imajući u vidu da takve brakove obično zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu odgovornost nose roditelji, a najčešće otac – istakla je Delija.

Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 evra.

– Smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa – kaže Delija.

Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.