Connect with us

Svijet

OTKRIVENO ŠTA JE PRAVI UZROK neviđenih poplava u Dubaiju

Hiljade turista zaglavljeno na aerodromu, piste su se pretvorile u rijeke, a automobili plutaju gradom. Ovako je posljednjih dana izgledao Dubai, pustinjski grad koji je pogodila najveća kiša u istoriji.

Postapokaliptični prizori na ulicama najnaseljenijeg grada Ujedinjenih Arapskih Emirata obišli su svijet, a mnogi se pitaju kako je došlo do prirodne katastrofe i da li je bilo moguće spriječiti njene smrtonosne posljedice.

Društvene mreže požurile su da pronađu krivca u zasijavanju oblaka, obliku geoinženjeringa, koji se, između ostalog, koristi za izazivanje i povećanja količine kiše. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je pogrešno vjerovati da je samo prisiljavanje oblaka da puste padavine izazvalo vremensku kataklizmu.

Zasijavanje oblaka je tehnika manipulacije vremenskim prilikama oslobađanjem supstanci koje upijaju vlagu iz okoline (kao što je srebrni jodid) u oblake, koji pomažu da se vodena para lakše kondenzuje u kapljice vode. Zemlje širom svijeta ovu metodu koriste više od pola vijeka, ali još nijedno naučno istraživanje nije dokazalo da značajno povećava količinu padavina. U prosjeku, zasijavanja oblaka povećava stopu padavina za otprilike pet do 15 procenata godišnje. A u Dubaiju je kiša pala za 24 sata, koliko inače padne za skoro dvije godine.

“Zasijavanje oblaka ne može da stvori oblake ni iz čega. Ono podstiče vodu koja je već na nebu da se brže kondenzuje i oslobađa vodu na određenim mjestima. Dakle, prvo vam je potrebna vlaga. Bez nje ne bi bilo oblaka”, objasnila je klimatolog Friderike Oto za Naučni medijski centar.

Nacionalni centar za meteorologiju Emirata (NCM), koji nadgleda operacije zasijavanja oblaka, rekao je da nije bilo operacija zasijavanja oblaka prije ili tokom oluje. Blumberg je ranije izvjestio da se zasijavanja oblaka dogodilo u nedjelju i ponedjeljak, ali ne i u utorak, kada je došlo do poplave. Modeli prognoze su predvidjeli velike količine padavina nedjelju dana prije ove oluje, i nije bilo potrebe da se ulazi u zasijavanje oblaka.

Važno je napomenuti da zasijavanje oblaka ima lokalizovan efekat i ne može uticati na globalni nivo, a oluja u Dubaiju se proširila na susjedne zemlje Bahreina i Omana, piše Jutarnji.hr.

Meteorolozi vjeruju da je ekstremne padavine u Dubaiju podstakla velika oluja nazvana mezorazmerni konvektivni sistem.

– Dešava se kada se mnoge pojedinačne oluje sa grmljavinom kombinuju i formiraju jedan veliki štit visokih oblaka, obično stotina kilometara u prečniku, u kombinaciji sa širokim područjem obilnih padavina – objašnjava Suzan Grej, profesorka meteorologije na Univerzitetu Reding.

Ovako izraženiji pljuskovi mogu brzo da dovedu do plavljenja površinskih voda, kao što se desilo na aerodromu u Dubaiju.

– Taj pritisak, pojačan kontrastom između toplijih temperatura na tlu i nižih temperatura iznad, stvorio je uslove za jaku grmljavinu – rekla je za Rojters Esra Alnakbi, viši prognostičar u NCM, dodajućo da su klimatske promjene takođe doprinele oluji.

Istraživanje ekstremnih konvektivnih događaja nad južnim Arapskim poluostrvom tokom prolećne sezone pokazalo je da se ista vrsta oluje kao ona koja je izazvala ovaj ekstremni događaj u regionu dogodila čak 95 puta od 2000. godine, a najčešća je u Arapsko poluostrvo u martu i aprilu. Ali je takođe otkrilo povećanje trajanja takvih oluja od 2000. nad UAE, što bi moglo biti povezano sa globalnim zagrijevanjem.

Naime, zagrijavanje globalnih temperatura dovodi do većeg broja padavina širom svijeta (čak i na mjestima koja su inače suva ili usred suše) jer topliji vazduh može zadržati više vlage. Tačnije, oko sedam odsto više vlage za svaki stepen Celzijusa, što zauzvrat može povećati intenzitet kiše.

– Kiša od oluja sa grmljavinom, kakva je posljednjih dana viđena u UAE, posebno raste sa globalnim zagrijavanje. To je zato što je konvekcija, snažno uzlazno strujanje u olujama, jača kako se svijet zagrijava – objašnjava klimatolog Dim Kumu.

Nedavna studija o modeliranju klime objavljena u časopisu “Scientific Report” sugeriše da bi godišnja količina padavina mogla da se poveća za oko 30 procenata u većem dijelu UAE do kraja vijeka, jer se svijet nastavlja da se zagrijava je da se Dubai brzo proširio tokom posljednjih nekoliko decenija, sa malo pažnje posvećene infrastrukturi kao što su drenažni kanali i kanalizacioni sistemi, što bi mu moglo pomoći da se nosi sa iznenadnim prilivom vode. Malo je zelenih površina koje bi upile vlagu, a drenažni sistemi nisu mogli da izdrže tako velike količine padavina.

Prije svega, stručnjaci predlažu prilagođavanje drumske saobraćajne infrastrukture i objekata klimatskim promjenama i izgradnju rezervoara za skladištenje vode tokom prolećnih kiša. U januaru je Uprava za drumski saobraćaja Ujedinjenih Arapskih Emirata osnovala novu jedinicu za upravljanje rizikom od poplava u Dubaiju, koji izgleda da će imati pune ruke posla.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno