Connect with us

Svijet

OTKRIVENO ŠTA JE PRAVI UZROK neviđenih poplava u Dubaiju

Hiljade turista zaglavljeno na aerodromu, piste su se pretvorile u rijeke, a automobili plutaju gradom. Ovako je posljednjih dana izgledao Dubai, pustinjski grad koji je pogodila najveća kiša u istoriji.

Postapokaliptični prizori na ulicama najnaseljenijeg grada Ujedinjenih Arapskih Emirata obišli su svijet, a mnogi se pitaju kako je došlo do prirodne katastrofe i da li je bilo moguće spriječiti njene smrtonosne posljedice.

Društvene mreže požurile su da pronađu krivca u zasijavanju oblaka, obliku geoinženjeringa, koji se, između ostalog, koristi za izazivanje i povećanja količine kiše. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je pogrešno vjerovati da je samo prisiljavanje oblaka da puste padavine izazvalo vremensku kataklizmu.

Zasijavanje oblaka je tehnika manipulacije vremenskim prilikama oslobađanjem supstanci koje upijaju vlagu iz okoline (kao što je srebrni jodid) u oblake, koji pomažu da se vodena para lakše kondenzuje u kapljice vode. Zemlje širom svijeta ovu metodu koriste više od pola vijeka, ali još nijedno naučno istraživanje nije dokazalo da značajno povećava količinu padavina. U prosjeku, zasijavanja oblaka povećava stopu padavina za otprilike pet do 15 procenata godišnje. A u Dubaiju je kiša pala za 24 sata, koliko inače padne za skoro dvije godine.

“Zasijavanje oblaka ne može da stvori oblake ni iz čega. Ono podstiče vodu koja je već na nebu da se brže kondenzuje i oslobađa vodu na određenim mjestima. Dakle, prvo vam je potrebna vlaga. Bez nje ne bi bilo oblaka”, objasnila je klimatolog Friderike Oto za Naučni medijski centar.

Nacionalni centar za meteorologiju Emirata (NCM), koji nadgleda operacije zasijavanja oblaka, rekao je da nije bilo operacija zasijavanja oblaka prije ili tokom oluje. Blumberg je ranije izvjestio da se zasijavanja oblaka dogodilo u nedjelju i ponedjeljak, ali ne i u utorak, kada je došlo do poplave. Modeli prognoze su predvidjeli velike količine padavina nedjelju dana prije ove oluje, i nije bilo potrebe da se ulazi u zasijavanje oblaka.

Važno je napomenuti da zasijavanje oblaka ima lokalizovan efekat i ne može uticati na globalni nivo, a oluja u Dubaiju se proširila na susjedne zemlje Bahreina i Omana, piše Jutarnji.hr.

Meteorolozi vjeruju da je ekstremne padavine u Dubaiju podstakla velika oluja nazvana mezorazmerni konvektivni sistem.

– Dešava se kada se mnoge pojedinačne oluje sa grmljavinom kombinuju i formiraju jedan veliki štit visokih oblaka, obično stotina kilometara u prečniku, u kombinaciji sa širokim područjem obilnih padavina – objašnjava Suzan Grej, profesorka meteorologije na Univerzitetu Reding.

Ovako izraženiji pljuskovi mogu brzo da dovedu do plavljenja površinskih voda, kao što se desilo na aerodromu u Dubaiju.

– Taj pritisak, pojačan kontrastom između toplijih temperatura na tlu i nižih temperatura iznad, stvorio je uslove za jaku grmljavinu – rekla je za Rojters Esra Alnakbi, viši prognostičar u NCM, dodajućo da su klimatske promjene takođe doprinele oluji.

Istraživanje ekstremnih konvektivnih događaja nad južnim Arapskim poluostrvom tokom prolećne sezone pokazalo je da se ista vrsta oluje kao ona koja je izazvala ovaj ekstremni događaj u regionu dogodila čak 95 puta od 2000. godine, a najčešća je u Arapsko poluostrvo u martu i aprilu. Ali je takođe otkrilo povećanje trajanja takvih oluja od 2000. nad UAE, što bi moglo biti povezano sa globalnim zagrijevanjem.

Naime, zagrijavanje globalnih temperatura dovodi do većeg broja padavina širom svijeta (čak i na mjestima koja su inače suva ili usred suše) jer topliji vazduh može zadržati više vlage. Tačnije, oko sedam odsto više vlage za svaki stepen Celzijusa, što zauzvrat može povećati intenzitet kiše.

– Kiša od oluja sa grmljavinom, kakva je posljednjih dana viđena u UAE, posebno raste sa globalnim zagrijavanje. To je zato što je konvekcija, snažno uzlazno strujanje u olujama, jača kako se svijet zagrijava – objašnjava klimatolog Dim Kumu.

Nedavna studija o modeliranju klime objavljena u časopisu “Scientific Report” sugeriše da bi godišnja količina padavina mogla da se poveća za oko 30 procenata u većem dijelu UAE do kraja vijeka, jer se svijet nastavlja da se zagrijava je da se Dubai brzo proširio tokom posljednjih nekoliko decenija, sa malo pažnje posvećene infrastrukturi kao što su drenažni kanali i kanalizacioni sistemi, što bi mu moglo pomoći da se nosi sa iznenadnim prilivom vode. Malo je zelenih površina koje bi upile vlagu, a drenažni sistemi nisu mogli da izdrže tako velike količine padavina.

Prije svega, stručnjaci predlažu prilagođavanje drumske saobraćajne infrastrukture i objekata klimatskim promjenama i izgradnju rezervoara za skladištenje vode tokom prolećnih kiša. U januaru je Uprava za drumski saobraćaja Ujedinjenih Arapskih Emirata osnovala novu jedinicu za upravljanje rizikom od poplava u Dubaiju, koji izgleda da će imati pune ruke posla.

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno