Debata između republikanskog i demokratskog predsjedničkog kandidata – Donalda Trampa i Kamale Haris, koja bi mogla biti ključni trenutak u kampanji za predsjedničke izbore u SAD u novembru, biće održana večeras u Nacionalnom ustavnom centru u Filadelfiji.

Dvoje kandidata koji se, kako piše Glas Amerike, nikada nisu sreli niti razgovarali telefonom, srešće se večeras u 21 čas po lokalnom vremenu, u jednoj jedinoj debati u kampanji.

Za Kamalu Haris se priča da je umiješana u debatama, ali je Donald Tramp pokazao u predsjedničkim debatama 2016. i 2020. godine da je težak rival.

Ovo je druga predsjednička debata u 2024. godini.

Prva je bila održana u junu između Donalda Trampa i predsjednika Džoa Bajdena, prije nego što je ovaj odlučio da se povuče iz izborne trke.

Desetine miliona Amerikanaca će vjerovatno gledati susret dvoje predsjedničkih kandidata koji bi trebalo da međusobno razmjenjuju strelice 90 minuta dok budu odgovarali na pitanja koja budu postavljali dvoje voditelja ABC Njuza, Dejvid Mjur i Linzi Dejvis.

Debata će trajati 90 minuta sa dvije reklamne pauze, a bacanje novčića održano je virtuelno u utorak, 3. septembra, da bi se odredilo mjesto na podijumu i redoslijed završnih riječi.

Tramp je pobijedio u bacanju novčića i on će dati posljednju izjavu, dok je Haris izabrala desnu poziciju na podijumu iz ugla gledaoca.

Pravila podrazumijevaju da kandidati ulaze po predstavljanju sa suprotnih strana bine, a prva će biti predstavljena aktuelna partija na vlasti, odnosno Demokratska stranka.

Nema uvodnih izjava i završne riječi će trajati dva minuta po kandidatu, dok su rekviziti i unapred napisane bilješke zabranjeni.

Nijedna tema ili pitanja se neće dijeliti unapred sa izbornim timovima i kandidatima, a Haris i Trampu će biti obezbijeđena olovka, blok papira i flaša vode, piše ABC njuz.

Kandidati će imati dva minuta za odgovor na pitanje, dva minuta za protivargument protivniku i jedan dodatni minut za naknadne aktivnosti, pojašnjenja ili odgovore.

Mikrofoni će biti uključeni samo za kandidata na čijem je redu da govori i za to vrijeme utišan za drugog kandidata, prenosi Tanjug.

Kandidatima neće biti dozvoljeno da postavljaju pitanja jedni drugima, što će jedino biti dozvoljeno moderatorima debate.

Osoblje kampanje ne smije da komunicira sa kandidatima tokom reklamnih pauza i u sali neće biti publike.

ABC njuz dodaje da je zadatak moderatora da osigura da kandidati poštuju dobijeno vrijeme i pristojnu diskusiju.

Ispitivanja javnog mnjenja na nacionalnom nivou pokazuju da je rejting kandidata gotovo izjednačen.

Anketa Njujork tajmsa i Siena koledža koja je juče objavljena, pokazala je da Tramp vodi sa 48 prema 47 odsto na nacionalnom nivou, iako su novine pokazale da je Haris u prosjeku ispred u više anketa u tri ključne države – Viskonsinu, Mičigenu i Pensilvaniji, sa izjednačenom podrškom kandidatima u četiri druge ključne države – Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Severnoj Karolini.

Haris se za debatu pripremala u hotelu u Pitsburgu u Pensilvaniji gdje je održala nekoliko simulacija debate sa saradnikom koji je igrao ulogu Trampa.

Tramp je često vrijeđao Haris. Haris se takođe rugala Trampu.

Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji početkom avgusta, Haris je rekla da je Tramp neozbiljan čovjek.

Austrija se protivi najavi Njemačke da će vratiti kontrole na sve granice te neće prihvatati odbijene pojedince, rekao je danas ministar unutrašnjih poslova te zemlje.

“Austrija neće prihvatati pojedince kojima je odbijen ulazak u Njemačku. O tome nema pregovora”, rekao je austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner u ponedjeljak za novine “Bild” i “Frankfurter Allgemeine Zeitung”.

Karner je naglasio da Njemačka ima pravo slati ljude nazad ako je neka druga članica Evropske unije odgovorna za njihov proces dobijanja azila. Ali, za to je potrebna službena procedura i pristanak zemlje o kojoj je riječ.

Austrijski ministar je samo tri sedmice prije parlamentarnih izbora rekao da odbijenice u okviru unutrašnjih granica EU nisu dopuštene.

Sve Njemačkoj susjedne države, pa i Austrija, članice su šengenskog prostora koji bi u pravilu trebao osiguravati slobodan protok ljudi. Njemačka vlada je ranije agenciji “dpa” rekla da će kontrole na granicama vrijediti od 16. septembra, te da je prvobitni plan da traju šest mjeseci.

Njihov cilj je smanjiti ilegalnu imigraciju, ali i pojačati borbu protiv islamističkog terorizma i prekograničnih kriminalnih organizacija, rekli su izvori.

Dugotrajne rasprave o upravljanju ilegalnim migracijama proteklih su se sedmica intenzivirale u Njemačkoj nakon smrtonosnog napada nožem u gradu Solingenu. Napadač, državljanin Sirije, izbjegao je deportaciju iz Njemačke u Bugarsku, zemlju u kojoj je ušao na teritoriju EU, prenosi “Index”.

Ministarka unutrašnjih poslova Litvanije Agne Bilotajte najavila je da će plan masovne evakuacije za cijelu zemlju biti izrađen do početka oktobra.

Bilotajte smatra da njena zemlja sada treba da ima plan evakuacije za cijelu zemlju i da bude spremna da ga sprovede.

Ministarka je istakla da je zbog sajber napada bezbjednost stanovništva postala prioritet i da je zaštita civila sada važnija nego ikada.

„Rat protiv Ukrajine bJesni, zemlje našeg regiona izložene su hibridnim i dezinformacionim napadima, a sabotaža je naša nova realnost. Važno je napomenuti da smo u prvim redovima, tako da je danas zaštita civila postala prioritet“, objasnila je ministarka.

Ona je naglasila da samo jačanje civilne zaštite na nacionalnom nivou nije dovoljno, što je dovelo do odluke o saradnji sa drugim baltičkim državama. Osim toga, zemlje planiraju da zatraže sredstva od Evropske unije.

„Moramo da koordiniramo naše napore na regionalnom i evropskom nivou. To je skupo, ali je važno da udružimo svoje sposobnosti i dobijemo podršku EU. Pozivamo na procjenu rizika kako bismo bolje razumjeli prijetnje i ojačali mere javne zaštite“, rekla je ministarka, prenosi B92.