Connect with us

Društvo

OVO MORATE ZNATI! Pčelar otkriva kako prepoznati lažni med

Med je namirnica koja vraća snagu i jača psihu, naravno, ali samo ako je pravi.

Med se prema vrstama biljaka od kojih se dobija razvrstava u monoflorni i poliforni med. Uglavnom je sirupast, nekada može da se ušećeri, boje se razlikuju, ali ipak postoji nekoliko smjernica koje će vam pomoći da razlikujete pravi od lažnog meda.

Veoma je teško otkriti lažne proizvode jer karakteristike meda variraju zbog izvora nektara, sezone berbe i geografskih razlika.

Naučnici sa Univerziteta Kranfild u Ujedinjenom Kraljevstvu uspešno su testirali nove metode za utvrđivanje autentičnosti meda i tako otvorili put brzom i preciznom testiranju, prenosi Agroklub.

“Ako je med u tečnom stanju, ima nekoliko načina da otkrijete da li je pravi. Recimo, kada okrenete teglu tako da poklopac bude nadole, u tegli će se stvoriti mjehur u obliku kruške, to je siguran znak da je med pravi. Ako mejhura nema, to znači da su pčele hranjene šećernim sirupom ili čak nije ni bilo dodira sa pčelama, nego se radi o bombon sirupu koji se pakuje u tegle, objašnjava sagovornik Danasa.

Med se, ističu, često falsifikuje dodavanjem jeftinih šećernih sirupa. Kako navode, izvještaj Evropske komisije iz 2023. pokazao je da je 46 odsto od 147 testiranih uzoraka vjerovatno pomješano sa jeftinim biljnim sirupima.

Naime, veoma je teško otkriti lažne proizvode jer se karakteristike meda razlikuju zbog izvora nektara, sezone berbe i geografskih razlika. Metode autentifikacije, objašnjavaju, skupe su i dugotrajne. Zbog toga postoji sve veća potreba za pouzdanim testiranjem i usvajanjem novih pravila za borbu protiv prevara, prenosi N1 Zagrab.

Bez otvaranja tegle

Istraživački projekat koji je vodila dr Marija Anastasijadi sa Univerziteta Kranfild, u saradnji sa Agencijom za standarde hrane i Savjetom za nauku i tehnologiju, koristio je specijalizovanu tehniku svjetlosne analize za otkrivanje lažnog meda bez otvaranja tegle.

Uzorci meda iz Ujedinjenog Kraljevstva, obogaćeni sirupima od pirinča i šećerne repe, testirani su tehnikom neinvazivne Ramanove spektroskopije.

Prvo je razvijen za farmaceutsku i sigurnosnu dijagnostiku, a pokazao se kao veoma precizan u otkrivanju šećernih sirupa u ovoj hrani. Naučnici su kombinovali RZS sa mašinskim učenjem kako bi uspešno identifikovali šećerne sirupe iz različitih biljnih izvora.

„Med je skup i tražen – i može biti meta prevaranata, usled čega pravi proizvođači gube profit, potkopava se poverenje potrošača. Ova metoda je efikasna, i brzo je sredstvo za identifikaciju sumnjivih uzoraka, što pomaže industriji da zaštiti potrošače i proveri lance snabdevanja“, objasnio je dr Anastasijadi, prenosi Nova.rs.

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Društvo

NEDOSTAJE KADRA: Prazne stolice za tužioce u Srpskoj

Okružnim javnim tužilaštvima u Republici Srpskoj već godinama nedostaje najvažnijeg kadra, a takva je situacija i sada – na brojne stolice, rezervisane za tužioce, nema ko da sjedne.

Manje-više situacija je ista ili slična od Prijedora, preko Banjaluke, pa sve do Istočnog Sarajeva, s tim što će se spisku uskoro pridružiti i Trebinje.

U skladu sa odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, ukupan broj sistematizovanih tužilačkih pozicija u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor je 14 i to 13 okružnih javnih tužilaca i glavni tužilac. Nedostaje im pet tužilaca.

“Trenutno u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor tužilačku funkciju obavlja ukupno devet okružnih javnih tužilaca, odnosno osam okružnih javnih tužilaca i glavni okružni tužilac”, rečeno je iz prijedorskog tužilaštva.

Banjalučko tužilaštvo

U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kako nam je potvrđeno, zaposleno je ukupno 33 tužilaca.

“Ovaj broj uključuje glavnog okružnog javnog tužioca, dva zamjenika glavnog okružnog javnog tužioca te 30 okružnih javnih tužilaca. Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka nedostaju dva tužioca”, rekla je Maja Đaković Vidović, rukovodilac odnosa sa javnošću u banjalučkom tužilaštvu.

Kakvo je stanje u Doboju?

Sve tužilačke pozicije nisu popunjene ni u Doboju.

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju trenutno radi 12 okružnih javnih tužilaca, uključujući i glavnog okružnog javnog tužioca, a nedostaje pet tužilaca”, rekla je službenik za informisanje dobojskog tužilaštva Slobodanka Lukić.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini sistematizovano je 17 radnih mjesta za nosioce tužilačke funkcije, a u taj broj je uvršteno i radno mjesto glavnog okružnog javnog tužioca.

Čekaju kolege mjesecima

“Tužilačku funkciju u ovom tužilaštvu trenutno obavlja 13 tužilaca uključujući glavnog okružnog javnog tužioca, koji je privremeno udaljen od vršenja dužnosti. Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH održanoj 12. i 13. maja 2026. godine imenovana su tri tužioca, koji još nisu stupili na dužnost”, rekao je Milan Malivojević, portparol bijeljinskog tužilaštva.

Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, kako nam je potvrđeno, nedostaju tri tužioca.

Svi na broju, ali ne zadugo

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu trenutno je na funkciji 10 tužilaca, dok ih je sistematizovano 13”, rekao je Neven Kramer, sekretar tužilaštva.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju, kako saznaju, prema sistematizaciji, treba da radi šest tužilaca i svi su na broju. Međutim, ne zadugo.

Naime, jedna njihova tužiteljka je imenovana za sudiju Okružnog suda u Bijeljini, tako da ona odlazi na rad u Semberiju, dok u trebinjskom tužilaštvu čekaju popunjavanje te pozicije, koja će uskoro biti upražnjena.

Nastavi čitati

Društvo

NEVJEROVATAN ZAHTJEV: Kupac tražio višnje bez koštica, voćar ostao u šoku!

Dok većina kupaca samo pita za cijenu i kvalitet, jedan voćar iz Novog Travnika doživio je potpuno neočekivan zahtjev. Penzioner Namik Duzan otkrio je da je jedan kupac pristao da kupi njegove višnje samo pod uslovom da im prethodno izvadi sve koštice.

Namik je vrsni uzgajivač malina, višanja, jabuka i krušaka, a ovih je dana uspješno priveo kraju berbu višanja.

Na tridesetak stabala ovog veoma cijenjenog voća, idealnog za pripremu džemova, likera, sokova i pekmeza, očekuje se urod od 400 do 500 kilograma vrhunskih, potpuno neprskanih plodova.

Ipak, Namik ističe da prodaja nije problem, već sama berba.

Zbog hroničnog nedostatka radne snage, uprkos visokim dnevnicama, u pomoć mu priskaču rođaci, prijatelji i svastika.

Ali, kupci znaju imati prilično neobične zahtjeve.

“Dolaze mi različiti kupci i nakupci. Jedan je bio toliko zahtjevan da je tražio da mu prodam višnje samo ako im prethodno izvadim koštice. Drugi je pak ponudio da otkupi sve, pod uvjetom da plodove sortiram u tri različite veličine. Srećom, ima i onih koji jednostavno zakupe cijeli voćnjak, plate i sami obave posao”, kroz smijeh objašnjava ovaj penzioner, koji je inače poznat i kao odličan proizvođač malina.

Novu reportažu donio je Srećko Stipović:

Nastavi čitati

Aktuelno