Connect with us

Svijet

„OVO NIJE DUBAI NA KOJI SMO NAVIKLI“ Jezive scene nakon iranske ofanzive!

Stanovnici Dubaija ovih dana uglavnom ostaju u svojim domovima dok je grad izložen raketnim i napadima dronovima, u okviru šire ofanzive koju je Iran pokrenuo širom regiona kao odgovor na napade SAD-a i Izraela.

U napadima su oštećeni luksuzni hoteli, kao i međunarodni aerodrom u Dubaiju – jedan od najprometnijih na svijetu po broju putnika.

BBC je razgovarao sa stanovnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), kao i sa turistima, koji opisuju atmosferu daleko od uobičajenog tempa života u ovom gradu.

Presretanja projektila iznad grada

Stanovnica Dubaija Beki Vilijams rekla je da je vidjela oko 15 projektila „ispaljenih iza njene kuće“, misleći na rakete koje su vlasti UAE lansirale kako bi presrele iranske projektile.

„Možete čuti presretanja u vazduhu“, kazala je.

Dodala je, međutim, da ona i njena porodica ostaju smireni i vjeruju vojsci UAE da će odbraniti vazdušni prostor, navodeći da vjeruje da će se situacija uskoro smiriti.

Iranski napadi, pokrenuti kao odmazda za američko-izraelske udare, nastavljeni su i u nedjelju i ponedljeljak.

Pogođeni luksuzni hoteli

Na Palm Džumeiri, luksuznom vještačkom arhipelagu u Dubaiju, hotel „Fairmont The Palm“ pogođen je snažnom eksplozijom.

Vlasti su saopštile da je krhotina presretnutog drona izazvala „manji požar“ na spoljašnjoj fasadi hotela „Burj Al Arab“.

Jedan stanovnik Dubaija rekao je za BBC: „Ono kroz šta smo prošli u posljednja 24 sata samo je djelić onoga što ljudi u ratnim zonama doživljavaju godinama, i to stavlja stvari u perspektivu.“

Požar u luci Džebel Ali

Stanovnica Satja Džaganatan ispričala je da su joj planovi za planinarenje tokom vikenda propali zbog dešavanja.

„I evo nas, ostajemo u skloništu“, rekla je.

Navela je da su porodica njene sestre i kućni ljubimci morali da potraže zaklon u stanu jer žive blizu luke Džebel Ali, gdje je „padalo mnogo krhotina“.

Zvaničnici su u subotu saopštili da je krhotina nakon „vazdušnog presretanja“ izazvala požar na jednom vezu u luci, koja je deveta najprometnija luka na svijetu.

„I dalje je relativno mirno jer se glasne detonacije čuju svakih nekoliko sati, ali je jezivo, jer ovo nije Dubai na koji smo navikli“, rekla je Džaganatan.

Oštećen aerodrom i haos u saobraćaju

Međunarodni aerodrom u Dubaiju takođe je oštećen u onome što su vlasti nazvale „incidentom“.

Hiljade letova ka Bliskom istoku i iz njega otkazane su, što predstavlja jedno od najozbiljnijih poremećaja u globalnom vazdušnom saobraćaju od pandemije kovida-19.

Džudi Trotter trebalo je da se vrati u London u subotu, ali joj je po dolasku na aerodrom rečeno da su svi letovi otkazani.

„Srela sam ljude koji su bili veoma uznemireni zbog svojih planova putovanja. Na aerodromu su bile hiljade ljudi, upoznala sam one koji su rekli da propuštaju sahrane“, kazala je.

Dodala je da su mnogi putnici bili u tranzitu i sada su zaglavljeni.

Turisti u skloništima

Trotter je bila među oko 1.000 putnika koji su smješteni u hotel, gdje im je savjetovano da se drže podalje od prozora.

„U hotelu ima mnogo stakla, što zabrinjava“, rekla je, dodajući da su tokom dana čuli „nekoliko projektila“.

Još jedna britanska turistkinja, Kejt Fišer iz Bakingemšira, rekla je da su ona i njena porodica „veoma uplašeni“.

Torba za hitne slučajeve

U subotu uveče ona i njen partner spakovali su „torbu za hitne slučajeve“ dok su djeca spavala, a kazala je i da je „natopila bade-mantile i peškire vodom“ u slučaju da tokom noći budu morali da bježe zbog požara.

„Nedjelja je bila veoma čudan dan. Nadrealno je biti okružen ljudima koji pokušavaju da uživaju u odmoru i zabave djecu, dok u blizini vidimo dim sa mjesta pogođenih dronovima ili projektilima“, rekla je.

Među onima koji su morali da potraže sklonište bila je i britanska TV ličnost Viki Paterson, učesnica emisije „Strictly Come Dancing“. Njen let za Australiju je otkazan.

Na Instagramu je poručila: „Mislimo na sve koji se sada osjećaju nesigurno i uznemireno.“

Svijet

TELEFONSKI PREOKRET! Putin i Tramp razgovarali, Rusija poslala snažnu poruku SAD-u

Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

O situaciji na Bliskom istoku

Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

– Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

(Sputnjik) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Svijet

ZAHAROVA PODRŽAVA DIJALOG SA SAD: Kijev nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove

Rusija podržava politički dijalog sa Sjedinjene Američke Države, ali bez velikih očekivanja, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u intervjuu za indijski portal Frstpost.

– Težeći pronalaženju istinski kompromisnih rješenja, danas podržavamo politički dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika očekivanja nemamo – izjavila je Zaharova.

Diplomata je istakla da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u svakom slučaju, spremna da sasluša i prizna Rusiji pravo na postojanje vitalnih interesa duž njenih granica.

Govoreći o sukobu u Ukrajina, ona je istakla da sponzori Vladimira Zelenskog, prije svega iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, čine sve da ga produže i spreče njegov skori završetak.

Moskva je, kako je navela, spremna za regulisanje situacije, dok Kijev “nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove”.

– Važno je i trezveno gledati na geopolitičke realnosti: priznati da Krim, Donbas i Novorusija pripadaju Rusija, obezbijediti uvažavanje naših legitimnih zabrinutosti i obnoviti balans u sferi bezbednosti u Evropa i svijetu. Potrebni su pravno obavezujući dogovori i mehanizmi koji garantuju da se kriza neće ponoviti – istakla je Marija Zaharova.

Ona je dodala i da je Rusija spremna da dosljedno pomaže u rješavanju situacije oko Ormuskog moreuza, kao i da namjerava da nastavi jačanje spoljnotrgovinskih veza i izvoza nafte u Indija.

Nastavi čitati

Svijet

PROSJEČNA PLATA U OVOJ ZEMLJI JE OKO 7.000 EVRA: Trenutno su ova zanimanja najtraženija

Švajcarska poslednjih godina sve više privlači radnike iz inostranstva, prije svega zbog visokih plata i stabilnog tržišta rada.

Mnogi razmišljaju o preseljenju u ovu alpsku zemlju u potrazi za boljim životnim standardom, a interes dodatno podstiče činjenica da se u brojnim sektorima posao može pronaći relativno brzo.

Prema podacima koje prenosi Business Insider, prosječna godišnja bruto plata za puno radno vrijeme iznosi oko 78.000 švajcarskih franaka, odnosno približno 83.000 evra. Visoka produktivnost, koja je među najvećima u zemljama OECD-a, zasniva se na dobro obrazovanoj i kvalifikovanoj radnoj snazi.

U sektorima poput finansija, IT-a, inženjerstva i medicine zarade su još veće i kreću se između 90.000 i 140.000 evra godišnje. Trenutno se radnici najviše traže u zdravstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, građevini, transportu i logistici.

Posebno su traženi fizički radnici, IT stručnjaci i medicinske sestre, a u mnogim slučajevima zapošljavanje je moguće gotovo odmah.

Ko ima najvišu platu?

Najviše plate koncentrisane su u većim ekonomskim centrima. Područje oko Ciriha okuplja brojne međunarodne kompanije, a sam grad generiše značajan dio prihoda finansijskog sektora. Lucern se ističe razvijenim tehnološkim sektorom i startapima, dok je Ženeva jedno od svjetskih diplomatskih središta, sa brojnim međunarodnim organizacijama, ambasadama i stranim kompanijama.

Kako domaće stanovništvo ne može da zadovolji potrebe tržišta rada, Švajcarska se u velikoj mjeri oslanja na dolazak kvalifikovanih stranih radnika. Procjenjuje se da svaka treća firma ima manjak zaposlenih, dok se kod velikih kompanija taj udio penje i do polovine. Upravo zbog toga poslodavci nude vrlo konkurentne uslove, a gradovi poput Ciriha, Ženeve i Bazela ubrajaju se među one sa najvišim primanjima na svijetu.

Zanimljivo je da prilike ne postoje samo za visokoobrazovane stručnjake, već i za radnike različitih profila.

„Najvažnije je dobro obrazovanje. Ko je spreman da radi, može dobro da zaradi“, kaže Matijas Esterman, Nijemac koji se u Švajcarsku preselio prije tri decenije.

Uslovi rada

Radna nedjelja u pravilu traje između 38,5 i 42,5 sati, a pravila o radnom vremenu i odmorima strogo se poštuju. Ipak, visoke plate prate i visoki životni troškovi. Kirije, zdravstveno osiguranje i svakodnevni izdaci znatno su skuplji nego u mnogim drugim evropskim zemljama, ali odnos primanja i troškova i dalje je povoljan za većinu zaposlenih.

Na primjer, cijena bioskopske karte iznosi oko 20 franaka (21 evro), obrok u restoranu oko 25 franaka (27 evra), dok mjesečna članarina za teretanu iznosi oko 85 franaka (90 evra). Kirija za dvosoban stan u centru Ciriha počinje od oko 2.000 franaka, u Ženevi od 1.200, a u Bazelu od približno 1.000 franaka.

Osim finansijskih prednosti, Švajcarska nudi i visok nivo bezbjednosti, kvalitetan životni standard i stabilnu ekonomiju, što je čini privlačnom kako za porodice, tako i za one koji traže dugoročnu karijeru u inostranstvu, piše Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno