Connect with us

Svijet

„OVO NIJE DUBAI NA KOJI SMO NAVIKLI“ Jezive scene nakon iranske ofanzive!

Stanovnici Dubaija ovih dana uglavnom ostaju u svojim domovima dok je grad izložen raketnim i napadima dronovima, u okviru šire ofanzive koju je Iran pokrenuo širom regiona kao odgovor na napade SAD-a i Izraela.

U napadima su oštećeni luksuzni hoteli, kao i međunarodni aerodrom u Dubaiju – jedan od najprometnijih na svijetu po broju putnika.

BBC je razgovarao sa stanovnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), kao i sa turistima, koji opisuju atmosferu daleko od uobičajenog tempa života u ovom gradu.

Presretanja projektila iznad grada

Stanovnica Dubaija Beki Vilijams rekla je da je vidjela oko 15 projektila „ispaljenih iza njene kuće“, misleći na rakete koje su vlasti UAE lansirale kako bi presrele iranske projektile.

„Možete čuti presretanja u vazduhu“, kazala je.

Dodala je, međutim, da ona i njena porodica ostaju smireni i vjeruju vojsci UAE da će odbraniti vazdušni prostor, navodeći da vjeruje da će se situacija uskoro smiriti.

Iranski napadi, pokrenuti kao odmazda za američko-izraelske udare, nastavljeni su i u nedjelju i ponedljeljak.

Pogođeni luksuzni hoteli

Na Palm Džumeiri, luksuznom vještačkom arhipelagu u Dubaiju, hotel „Fairmont The Palm“ pogođen je snažnom eksplozijom.

Vlasti su saopštile da je krhotina presretnutog drona izazvala „manji požar“ na spoljašnjoj fasadi hotela „Burj Al Arab“.

Jedan stanovnik Dubaija rekao je za BBC: „Ono kroz šta smo prošli u posljednja 24 sata samo je djelić onoga što ljudi u ratnim zonama doživljavaju godinama, i to stavlja stvari u perspektivu.“

Požar u luci Džebel Ali

Stanovnica Satja Džaganatan ispričala je da su joj planovi za planinarenje tokom vikenda propali zbog dešavanja.

„I evo nas, ostajemo u skloništu“, rekla je.

Navela je da su porodica njene sestre i kućni ljubimci morali da potraže zaklon u stanu jer žive blizu luke Džebel Ali, gdje je „padalo mnogo krhotina“.

Zvaničnici su u subotu saopštili da je krhotina nakon „vazdušnog presretanja“ izazvala požar na jednom vezu u luci, koja je deveta najprometnija luka na svijetu.

„I dalje je relativno mirno jer se glasne detonacije čuju svakih nekoliko sati, ali je jezivo, jer ovo nije Dubai na koji smo navikli“, rekla je Džaganatan.

Oštećen aerodrom i haos u saobraćaju

Međunarodni aerodrom u Dubaiju takođe je oštećen u onome što su vlasti nazvale „incidentom“.

Hiljade letova ka Bliskom istoku i iz njega otkazane su, što predstavlja jedno od najozbiljnijih poremećaja u globalnom vazdušnom saobraćaju od pandemije kovida-19.

Džudi Trotter trebalo je da se vrati u London u subotu, ali joj je po dolasku na aerodrom rečeno da su svi letovi otkazani.

„Srela sam ljude koji su bili veoma uznemireni zbog svojih planova putovanja. Na aerodromu su bile hiljade ljudi, upoznala sam one koji su rekli da propuštaju sahrane“, kazala je.

Dodala je da su mnogi putnici bili u tranzitu i sada su zaglavljeni.

Turisti u skloništima

Trotter je bila među oko 1.000 putnika koji su smješteni u hotel, gdje im je savjetovano da se drže podalje od prozora.

„U hotelu ima mnogo stakla, što zabrinjava“, rekla je, dodajući da su tokom dana čuli „nekoliko projektila“.

Još jedna britanska turistkinja, Kejt Fišer iz Bakingemšira, rekla je da su ona i njena porodica „veoma uplašeni“.

Torba za hitne slučajeve

U subotu uveče ona i njen partner spakovali su „torbu za hitne slučajeve“ dok su djeca spavala, a kazala je i da je „natopila bade-mantile i peškire vodom“ u slučaju da tokom noći budu morali da bježe zbog požara.

„Nedjelja je bila veoma čudan dan. Nadrealno je biti okružen ljudima koji pokušavaju da uživaju u odmoru i zabave djecu, dok u blizini vidimo dim sa mjesta pogođenih dronovima ili projektilima“, rekla je.

Među onima koji su morali da potraže sklonište bila je i britanska TV ličnost Viki Paterson, učesnica emisije „Strictly Come Dancing“. Njen let za Australiju je otkazan.

Na Instagramu je poručila: „Mislimo na sve koji se sada osjećaju nesigurno i uznemireno.“

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno