Connect with us

Banjaluka

PACIJENTI I LJEKARI ISPAŠTAJU nadležni se ne mogu dogovoriti ko je kriv

Zdravstveni radnici u Domu zdravlja (DZ) Banjaluka još imaju poteškoće koje im je donio prelazak na rad u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), zbog čega ispaštaju i oni i pacijenti, a nadležni vruć krompir prebacuju jedni drugima, tako da se ne zna koja karika u lancu je zakazala.

“Uprkos svim naporima rukovodstva naše ustanove i zalaganju medicinskih radnika u prevazilaženju poteškoća pri radu u IZIS-u, još nisu ispunjeni svi uslovi potrebni za nesmetan rad pri unosu svih potrebnih podataka u elektronske kartone pacijenata”, kažu iz DZ Banjaluka za “Nezavisne novine”.

Požalili su se da se u bazičnoj platformi IZIS-a ne nalaze dokumenti koji su neophodni za rad u Službi porodične medicine, Službi hitne medicinske pomoći i u specijalističkim pedijatrijskim ambulantama.

“Sa ovim informacijama smo upoznali predstavnike Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) i implementatore programa”, kažu iz DZ Banjaluka.

U kompaniji MMSCODE, koja je dio konzorcijuma koji implementira IZIS, napominju da uvođenje IZIS-a traje više od dvije godine, te da su, recimo, u DZ Bijeljina zaposleni sa oduševljenjem prihvatili IZIS.

“Više od 7.000 medicinskih radnika prošlo je obuku korištenja IZIS-a, a razvili smo i sopstvenu platformu za video i online edukaciju, te da smo snimili stotine video-časova, kao i napisali uputstva na 12.000 stranica. Sve se to nalazi na online platformi i dostupno je za sve medicinske radnike u RS”, kažu u MMSCODE-u.

Komentarišući žalbe medicinara i pacijenata, kažu da je u pitanju loše rukovanje aplikacijama od strane pojedinih medicinara, što je, poručuju, i normalno kada pređete sa jedne aplikacije na drugu, a tu je i problem koji se odnosi na internet.

“To je standardno kada imate implementaciju koja je tek pokrenuta u DZ Banjaluka, ali mi smo obaviješteni od samih administratora DZ Banjaluka da oni problem sa internetom imaju godinama”, kažu iz MMSCODE-a.

Tvrde i da su dali veoma veliku količinu novčanih sredstava, a sa ciljem da se podaci koji su se nalazili na nekom drugom mjestu vrate tamo gdje im je mjesto, a to je u nadležnost zdravstvenog sistema Republike Srpske.

“Iako smo platili privatnoj firmi koja je bila obrađivač, a nikako vlasnik podataka, da te podatke koje je godinama obrađivala, te za tu uslugu naplaćivala naknadu, vrati upravo zdravstvenim ustanovama, a kako bi one sve te podatke dostavile FZO RS i pohranile ih u jedinstvenu bazu podataka, sve ovo se pretvorilo u jedan proces koji traje dvije godine, a trpe pacijenti i zdravstveni radnici”, kažu iz MMSCODE-a.

Tvrde da se “veliki dio istorijskih podataka i dalje nalazi u posjedu firme ‘Računari’ d.o.o. koja je, kako su obaviješteni, nastavila da nudi svoje usluge zdravstvenim ustanovama, koje su čak već dvije godine u potpunosti na IZIS-u, te da se te usluge odnose na istorijske podatke pacijenata”.

Iz firme “Računari”, s druge strane, kažu da kompanija MMSCODE nema nikakve veze sa kompletnim bazama podataka zdravstvenih ustanova.

“Preduzeće ‘Računari’ d.o.o. je svim ustanovama primarnog nivoa (53 doma zdravlja), a koje su imale ugovor sa preduzećem ‘Računari’ d.o.o., isporučilo kompletnu bazu podataka i elektronske kartone pacijenata za period od samog početka rada u informacionom sistemu do raskida ugovora. Za te aktivnosti postoje zapisnici o primopredaji sa svakom zdravstvenom ustanovom pojedinačno”, tvrde iz preduzeća “Računari”, te dodaju da su time u potpunosti ispunili obaveze definisane ugovorom sa MMSCODE-om koje se odnose na 53 doma zdravlja.

Pritom tvrde da je prema MMSCODE-u dostavljeno puno više informacija nego što je prvobitno definisano, a sve u duhu dobre saradnje.

“Nakon usmenog dogovora 24. marta 2022. godine smo poslali primjer podataka za jednog pacijenta iz bolničkog sistema sa podacima koji bi se mogli u kratkom roku dostaviti za sve pacijente u navedenom obliku i koji bi sadržavao sve informacije koje postoje u bolničkom sistemu. S obzirom na dugogodišnji rad i stečeno iskustvo, više puta smo naglašavali da broj traženih informacija za migraciju iz bolničkog sektora nije u skladu sa medicinskom etikom, i da će doći do gubitka važnih informacija”, kažu iz firme “Računari”.

Predlagali su, kako dodaju, rješenja koja bi sadržavala kompletne istorijske podatke liječenja pacijenata u bolničkom sektoru, “kako ne bi došlo do gubitka informacija koje su od velikog značaja za svakog pacijenta”.

“Nismo naišli na razumijevanje od strane MMSCODE-a, gdje su dotični i dalje insistirali na veoma malom broju informacija”, kažu iz preduzeća “Računari”, te tvrde da su prema MMSCODE-u uputili prijedlog migracije sa testnim podacima iz bolničkog sektora, ali nisu dobili odgovor.

Iz FZO RS ističu da su svi DZ integrisani u ovaj sistem, a posljednji u kojem je počela implementacija IZIS-a je DZ u Banjaluci.

“Možemo da konstatujemo da, za razliku od samog početka primjene IZIS-a u DZ Banjaluka, sada zdravstveni radnici mnogo efikasnije koriste alate i prednosti koje im nudi ovaj informacioni program. Od početka rada u IZIS-u, predstavnici Fonda i implementatori projekta prisutni su u ambulantama i formirani su timovi (tim čine predstavnici Fonda, MMSCODE-a i DZ Banjaluka) koji svakodnevno djeluju na terenu prema uputama Doma zdravlja, odnosno tamo gdje oni smatraju da je potrebna tehnička podrška”, ističu iz FZO RS.

Tvrde da, kako vrijeme odmiče, kao što su očekivali i kao što je bio slučaj i sa drugim zdravstvenim ustanovama, zdravstveni radnici DZ Banjaluka već sada mnogo lakše i brže rade u ovom programu.

Kako dodaju, što se tiče medicinskih podataka iz programa koje su ranije koristile zdravstvene ustanove, završena je migracija tih podataka u IZIS za sve zdravstvene ustanove, dok je za Dom zdravlja Banjaluka migracija u toku. Ističu da je digitalizacija način života u svim sferama društva, pa samim tim i neminovnost zdravstvenog sistema Srpske.

“Sada su svi medicinski podaci integrisani na jednom mjestu, za razliku od ranije kada je svaka zdravstvena ustanova bila jedinka za sebe i samo je ona raspolagala podacima o osiguranicima koji su koristili njihove usluge. Dakle, suština IZIS-a je upravo to – da sve zdravstvene ustanove, i privatne i javne, budu međusobno uvezane, integrisane, odnosno da između njih bude moguća razmjena medicinskih podataka”, poručuju iz FZO RS.

Kako dodaju, to znači da, ako je pacijent bio u bilo kojoj ustanovi, kada dođe u neku bolnicu na dalje liječenje, nadležni ljekari, u skladu sa definisanim pravom pristupa, mogu da vide koji pregledi su rađeni tom pacijentu u drugim ustanovama, koje terapije je primao itd.

“To će, između ostalog, spriječiti dupliranje pregleda i doprinijeti efikasnijem liječenju pacijenata na osnovu uvida ljekara u njegov elektronski karton. To prije IZIS-a nije bilo moguće niti su to raniji sistemi zdravstvenih ustanova omogućavali”, ističu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

Napominju da je riječ je o znatno naprednijem, složenijem i sigurnijem programu za koji očekuju da će doprinijeti efikasnosti, a budući da se radi o novom programu, kao i sve što je novo, zahtijeva izvjesno vrijeme dok se u potpunosti zdravstveni radnici ne prilagode novom načinu rada.

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ se sastao sa OTPRAVNIKOM POSLOVA Ambasade SAD-a u BiH

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se danas sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Džonom Ginkelom.

-Razgovarali smo o jačanju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o unapređenju saradnje u brojnim oblastima. Tema razgovora bila je i aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, te izazovi sa kojima se susreću naše institucije- kazao je Stanivuković i dodao:

-Važno je bilo čuti jasnu poruku da je Dejtonski mirovni sporazum temelj mira i stabilnosti, te da sva buduća dešavanja i koraci moraju biti u potpunoj saglasnosti sa njegovim odredbama. Otvoren i konstruktivan dijalog ostaje najbolji put za očuvanje stabilnosti, razvoja i bolje budućnosti svih naših građana.

Nastavi čitati

Banjaluka

RADIMO NA VIŠE SAOBRAĆAJNICA U GRADU: Uslovi radada su otežani, ali ne odustajemo od projekata

U Banjaluci se trenutno realizuje mnogo projekata kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi. Nedavno su završeni radovi na rehabilitaciji i modernizaciji u Kninskoj ulici, jednoj od najfrekventnijih ulica u užem centru grada.

-Uspješno smo okončali ove radove i pored izazova u smislu izvođenja građevinskih radova i paralelnog odvijanja i regulisanja saobraćaja. Trenutno radimo u Ulici Tešana Podrugovića u Debeljacima, gdje će saobraćajnica biti izgrađena u punom profilu sa obostranim trotoarima i pratećom komunalnom infrastrukturom – navela je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Valentina Balaban.

Takođe, kako je navela – radi se hidrotehnička infrastruktura u Ulici Jasimira Malčića, gdje će se nakon završetka radova na vodovodnoj mreži pristupiti rekonstrukciji samog kolovoza.

-U narednim danima počeće i rekonstrukcija Šargovačke ulice. Nedavno smo završili i modernizaciju ulica Vasilija Ostroškog, Subotičke, kao i sanaciju trotoara u Ulici Franca Šuberta. Jedna novina u gradu, a koju smo realizovali ovih dana, je i pješačka platforma u zoni raskrsnice ispred Gimnazije. Cilj izgradnje jedne ovakve pješačke platforme je unapređenje bezbjednosti pješaka, a samim tim i svih učesnika u saobraćaju. Ovo je prva ovakva platforma ovog tipa po uzoru na evropske zemlje i izazvala je pozitivne reakcije javnosti – kazala je Balaban.

Paraleleno se, kako ističe, radi i na rekonstrukciji i sanaciji lokalnih i nekategorisanih puteva, pa su tako nedavno sanirani lokalni putevi u Racunama, u Radosavskoj, kao i u mjesnim zajednicama Rekavice 1 i 2 gdje je sanirano više putnih pravaca.

-Trenutno se izvode radovi na lokalnom putu u Donjim Kolima. Takođe želim i da napomenem da smo najveći dio radova na obilježavanju horizontalne saobraćajne signalizacije završili, a kontinuirano i u skladu sa vremenskim uslovima, vršimo sanaciju udarnih rupa. Takođe, u okviru redovnog održavanja saobraćajnica, ekipe čiste kanale i propuste i kose uz putni pojas kako na gradskom, tako i na seoskom području – istakla je Balaban.

Navodi da se u radu susreću sa brojnim izazovima kako zbog kasnog donošenja budžeta, tako i zbog umanjenih sredstava za redovno održavanje.

-Radimo u otežanim i gotovo nemogućim uslovima, jer kada smo trebali biti u jeku građevinske sezone nismo imali operativan budžet i bili smo u modelu privremenog finansiranja. Dakle, imali smo operativan budžet u junu, a dok smo proveli procedure javnih nabavki, već smo se našli u avgustu i septembru. Praktično, bili smo primorani da radove počinjemo u jesen, što je apsolutno nepovoljno za nas kao investitora i nezahvalno sa aspekta dinamičkog plana izvođenja radova i samih rokova, jer ulazimo u sezonu nepovoljnih vremenskih prilika – kazala je Balaban.

Napominje i da je na prijedlog budžeta skupštinska većina djelovala amandmanima, kojima su značajno smanjena sredstva za redovno održavanje i gradskih saobraćajnica i lokalnih i nekategorisanih puteva.

-Želim da napomenem da je naša zakonska obaveza da redovno održavamo saobraćajnice koje se nalaze na teritoriji Grada Banjaluka, a gdje smo mi upravljač puta. A na ovakav način, umanjenjem sredstva za redovno održavanje saobraćajnica dovedeni smo u vrlo nezahvalnu situaciju – navela je Balaban i dodala da je usvojenim budžetom za 2025 godinu planirano samo 1.240.000 KM za redovno održavanje gradskih i lokalnih i nekategorisanih puteva, što nije dovoljno za realne potrebe održavanja.

Kako je istakla – ovo je skoro tri puta manje sredstava nego npr. 2012. godine kada je za potrebe tekućeg održavanja bilo izdvojeno 3.200.000 KM.

-Dakle, radimo u otežanim uslovima, ali gradonačelnik i mi u Odjeljenju za saobraćaj i puteve dajemo sve od sebe da građani to u što manjoj mjeri osjete. Bez obzira na sve ove izazove, tražimo najbolja rješenja i ispunjavamo svoje zakonske obaveze – zaključila je Balaban.

Nastavi čitati

Banjaluka

PLATE SU POVEĆANE NEKOLIKO PUTA: Skupštinska većina želi da uništi “Vodovod” i ugrozi vodosnabdijevanje Banjaluke

Kada gradonačelnik i mi koji želimo da gradska Skupština zasjeda i rješava probleme tražimo redovnu sjednicu, onda dobijemo odgovor da on nije predsjednik skupštine i da ne odlučuje o njenom radu i da nema skupštinsku većinu. Sve tačno. Pa upravo zbog toga to i tražimo od njih. Da možemo bez predsjednika i većine zakazati sjednice Skupština bi bila mnogo produktivnija, imali bismo redovne sjednice i ne bismo imali ni blizu problema koje sad imamo.

Izjavio je ovo odbornik PDP Dragan Milanović, iz Sigurne Srpske komentarišući izjave koje je šef Kluba odbornika SNSD Dragan Lukač rekao u jutarnjem programu RTRS-a.

-Što se tiče Vodovoda a.d. i zahtjeva za poskupljenje vode stvari stoje ovako. Istine radi, jer od njih ne čujemo ni jedan egzaktan podatak ni činjenicu nego samo paušalno negiranje i osuđivanje. Struja je u poljednjih par godina poskupljivala tri puta. 2021. godine godišnji račun za električnu energiju je bio 2.3 miliona, a za 2025. 4,11 miliona. Dakle, skoro 2 miliona godišnje se izdvaja više sredstava. Nismo od njih čuli kritiku za poskupljenje struje i brigu o građanima- kaže Milanović.

Plate su, podsjeća on, povećavane, takođe nekoliko puta, što je povećalo izdvajanje za lične dohotke za oko 1.5 miliona godišnje.

-Institut za javno zdravstvo, (republička institucija) je cijene svojih usluga povećao nekoliko puta. Izgrađeno je oko 200 kilometara novih vodovoda. Odlukom Ustavnog suda ponovo je ukunuta naknada za mjerno mjesto (iako je Vodovodi i opštinama gdje je SNSD na vlasti nesmetano primjenjuju). To je dodatnih 1,3 miliona smanjenih prihoda. Po osnovu novog povećanja plata koje nas očekuje od Nove godine, to će biti dodatno izdvajanje za oko 1,5 miliona- jasan je Milanović.

Elektrodistribucije, kaže, najavljuju poskupljenje mrežarine, što će po njihovom priznanju povećati račune za 18-22%. Dakle, novih 800 hiljada godišnje.

-A sada da vidimo koliko je cijena jednog kubika vode u Banjaluci, a koliko u susjednim opštinama i gradovima gdje je SNSD na vlasti. Cijena kubika vode u Banjaluci je 0,94 KM.

Laktaši – 1,36 KM

Gradiška – 1,25 KM

Čelinac – 1,35 KM

Prijedor – 1,28 KM

Prnjavor – 1.30 KM

Iz ovih podataka, za one koji su dobronamjerni i koji želi da vide, je jasno vidljivo da je namjera skupštinske većine da se uništi ovo preduzeće i ugrozi redovno i normalno vodosnabdijevanje u Banjaluci kako bi oni imali političku temu – zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno