Pad cijena nekretnina u Njemačkoj najveći je u barem 60 godina.

U protekloj godini stanovi su pojeftinili za 8,9 odsto, porodične kuće za 11,3 odsto, dok je cijena stambenih zgrada pala čak za 20,1 odsto. Kad bi se te brojke uskladile s inflacijom, pad bi bio još značajniji, objavio je njemački Institut za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela.

Međutim, od 2009. godine cijene nekretnina su porasle tri do četiri puta, piše Špigel, prije nego što je 2022. počeo nagli pad. Šef Instituta za svjetsku ekonomiju Moric Šularik zato ističe da veliki pad cijena zapravo i nije zabrinjavajući za ekonomiju.

“S obzirom na neumjereni rast cijena u posljednjih deset godina i novo kamatno okruženje, faza korekcije cijena svakako je primjerena, pa čak i nije zabrinjavajuća za ukupnu ekonomiju”, rekao je Šularik, piše Jutarnji list.

Zbog astronomskih cijena i jakog porasta kamata prošle godine je prodato čak 27 odsto manje stanova i 16 odsto manje kuća, prenosi Špigel onlajn. Ali, u poređenju s 2021. godinom pad je još drastičniji, prodato je čak 49 odsto manje stanova i 39 odsto manje porodičnih kuća. Dakle, ni u Njemačkoj ne vlada klasična tržišna logika, prodavci radije odustaju od prodaje nego da spuste cijenu.

Puno se manje gradi. Zavod za statistiku objavio je da je između januara i oktobra 2023. godine izdato čak 32 odsto manje građevinskih dozvola za nove zgrade, tako da se očekuje da će se ova kriza nastaviti i ove godine, a glavno pitanje je da li su potrebni oni koji žele stan da kupe sada ili oni koji čekaju dalji pad cijena.

Ali, po drugoj studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW Köln), u zadnjem kvartalu zaustavio se pad cijena nekretnina, pa je cijena stanova zapravo porasla za 0,8 odsto u odnosu na prethodni kvartal, a cijena kuća za 0,6 odsto.

“Čak i u kontekstu daljeg smanjenja kamatnih stopa za stambene kredite koje se očekuju 2024. godine, naglog povećanja cijena najma i rasta prihoda za privatna domaćinstva, može se očekivati ​​da će tržište ući u fazu normalizacije”, predviđa IW.

Broj transakcija vjerovatno će se ponovo povećati, ali ne očekuje se brzi povratak na stanje s velikim brojem kupoprodaja do 2021. Naprotiv, tržište je na putu postupnog oporavka, poručuju ekonomisti iz Kelna. Istovremeno su, po njihovom istraživanju, cijene iznajmljivanja stanova u četvrtom kvartalu bile 5,3 odsto više nego godinu dana ranije.

U roku od dvije godine nove ugovorene kirije porasle su u prosjeku za 8,7 odsto. Računajući od početka 2022. godine, cene najma u Berlinu povećane su čak za 17 odsto, a u Minhenu 10,5 odsto, pa je logično da potražnja za kupovinom stanova neće padati ako se obistine prognoze da kamatne stope više neće rasti.

Ali cijene su previsoke

Prosječna cijena stambenog kvadrata u Minhenu i nakon pada cijena ostala je na previsokih 8.455 evra po kvadratnom metru, što je za 3,1 odsto manje nego 2022. Istovremeno, kirija je porasla na 14,48 evra po kvadratu. Vlada Olafa Šolca za cilj je postavila da od 2021. godišnje izgradi 400.000 stanova, ali turbulentni razvoj događaja izmenio je prioritete.

Visoki troškovi gradnje i skupo finansiranje u odnosu na prethodne godine trenutno parališu nemačku građevinsku industriju. U borbi protiv inflacije, Evropska centralna banka (ECB) podigla je kamatne stope na najviši nivo od početka monetarne unije, što je imalo ozbiljne posljedice po stanogradnju.

Prema Savezu za socijalno stanovanje, nedostaje više od 910.000 stanova s priuštivom kirijom. Najkasnije do ljeta očekuju se prva sniženja kamata, pa će finansiranje zgrada biti jeftinije, što bi moglo djelimično da podstakne građevinsku industriju, prenosi Rojters.