Connect with us

Svijet

PAD CIJENA NEKRETNINA U NJEMAČKOJ? Prodavci radije odustaju od prodaje nego da spuste cijenu

Pad cijena nekretnina u Njemačkoj najveći je u barem 60 godina.

U protekloj godini stanovi su pojeftinili za 8,9 odsto, porodične kuće za 11,3 odsto, dok je cijena stambenih zgrada pala čak za 20,1 odsto. Kad bi se te brojke uskladile s inflacijom, pad bi bio još značajniji, objavio je njemački Institut za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela.

Međutim, od 2009. godine cijene nekretnina su porasle tri do četiri puta, piše Špigel, prije nego što je 2022. počeo nagli pad. Šef Instituta za svjetsku ekonomiju Moric Šularik zato ističe da veliki pad cijena zapravo i nije zabrinjavajući za ekonomiju.

“S obzirom na neumjereni rast cijena u posljednjih deset godina i novo kamatno okruženje, faza korekcije cijena svakako je primjerena, pa čak i nije zabrinjavajuća za ukupnu ekonomiju”, rekao je Šularik, piše Jutarnji list.

Zbog astronomskih cijena i jakog porasta kamata prošle godine je prodato čak 27 odsto manje stanova i 16 odsto manje kuća, prenosi Špigel onlajn. Ali, u poređenju s 2021. godinom pad je još drastičniji, prodato je čak 49 odsto manje stanova i 39 odsto manje porodičnih kuća. Dakle, ni u Njemačkoj ne vlada klasična tržišna logika, prodavci radije odustaju od prodaje nego da spuste cijenu.

Puno se manje gradi. Zavod za statistiku objavio je da je između januara i oktobra 2023. godine izdato čak 32 odsto manje građevinskih dozvola za nove zgrade, tako da se očekuje da će se ova kriza nastaviti i ove godine, a glavno pitanje je da li su potrebni oni koji žele stan da kupe sada ili oni koji čekaju dalji pad cijena.

Ali, po drugoj studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW Köln), u zadnjem kvartalu zaustavio se pad cijena nekretnina, pa je cijena stanova zapravo porasla za 0,8 odsto u odnosu na prethodni kvartal, a cijena kuća za 0,6 odsto.

“Čak i u kontekstu daljeg smanjenja kamatnih stopa za stambene kredite koje se očekuju 2024. godine, naglog povećanja cijena najma i rasta prihoda za privatna domaćinstva, može se očekivati ​​da će tržište ući u fazu normalizacije”, predviđa IW.

Broj transakcija vjerovatno će se ponovo povećati, ali ne očekuje se brzi povratak na stanje s velikim brojem kupoprodaja do 2021. Naprotiv, tržište je na putu postupnog oporavka, poručuju ekonomisti iz Kelna. Istovremeno su, po njihovom istraživanju, cijene iznajmljivanja stanova u četvrtom kvartalu bile 5,3 odsto više nego godinu dana ranije.

U roku od dvije godine nove ugovorene kirije porasle su u prosjeku za 8,7 odsto. Računajući od početka 2022. godine, cene najma u Berlinu povećane su čak za 17 odsto, a u Minhenu 10,5 odsto, pa je logično da potražnja za kupovinom stanova neće padati ako se obistine prognoze da kamatne stope više neće rasti.

Ali cijene su previsoke

Prosječna cijena stambenog kvadrata u Minhenu i nakon pada cijena ostala je na previsokih 8.455 evra po kvadratnom metru, što je za 3,1 odsto manje nego 2022. Istovremeno, kirija je porasla na 14,48 evra po kvadratu. Vlada Olafa Šolca za cilj je postavila da od 2021. godišnje izgradi 400.000 stanova, ali turbulentni razvoj događaja izmenio je prioritete.

Visoki troškovi gradnje i skupo finansiranje u odnosu na prethodne godine trenutno parališu nemačku građevinsku industriju. U borbi protiv inflacije, Evropska centralna banka (ECB) podigla je kamatne stope na najviši nivo od početka monetarne unije, što je imalo ozbiljne posljedice po stanogradnju.

Prema Savezu za socijalno stanovanje, nedostaje više od 910.000 stanova s priuštivom kirijom. Najkasnije do ljeta očekuju se prva sniženja kamata, pa će finansiranje zgrada biti jeftinije, što bi moglo djelimično da podstakne građevinsku industriju, prenosi Rojters.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno