Connect with us

Svijet

“OHRABRIO” bih Rusiju da NAPADNE ČLANICU NATO koja ne plaća svoje obaveze

Kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke i bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi “ohrabrio” Rusiju da napadne bilo koju članicu NATO koja ne plaća svoje obaveze prema Sjevernoatlantskoj alijansi, navodi Gardijan.

Jučerašnji komentar bivšeg šefa države odmah je naišao na oštru kritiku Bijele kuće, koja je tu Trampovu izjavu nazvala “užasavajućom i nedoličnom”.

Tramp je u subotu rekao da je, tokom jednog skupa NATO rekao šefu “jedne velike države” da SAD pod njegovim rukovodstvom ne bi štitila države “delinkvente”.

“Jedan od predsjednika jedne velike države je ustao i pitao: Gospodine, ako ne plaćamo, a napadne nas Rusija, da li ćete nas zaštititi?”, rekao je Tramp i dodao da je tom predsjedniku rekao: “Niste platili, prestupnik ste? Ne, ne bih vas zaštitio, nego bi ih ohrabrio da urade šta god da požele. Treba da platite. Treba da plaćate svoje račune”, prenio je Gardijan.

Tramp je ovo izjavio tokom kampanje za predsjedničku nominaciju u Konveju, u Južnoj Karolini, pred unutarstranačke izbore republikanaca u toj saveznoj državi SAD 24. februara.

Zamoljen da prokomentariše Trampovu izjavu, portparol Bijele kuće Endrju Bejts rekao je da “ohrabrivanje na napad ubilačkih režima na naše (američke) najbliže saveznike jeste užasavajuće i nedolično i ugrožava američku nacionalnu bezbjednost, globalnu stabilnost i ekonomiju SAD.

“Ugovor NATO-a sadrži odredbu koja garantuje združenu odbranu država članica u slučaju napada ne bilo koju članicu”, podsjetio je Bejts, a prenio Rojters.

Tramp je bio žestoki kritičar Sjevernoatlantskog saveza u vrijeme svog predsjedničkog mandata i više puta je prijetio da će se Amerika povući iz NATO.

On se često žalio da za funkcionisanje alijanse SAD plaćaju više od drugih članica.

Bejts je istakao da je aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden obnovio američke vojne saveze nakon preuzimanja dužnosti 2021. godine i osigurao da je NATO sada “najsnažniji i najvitalniji ikada”.

Svijet

NOVI SASTANAK TRAMPA I ZELENSKOG zakazan za srijedu

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednika SAD Donalda Trampa zakazan je za sredu na marginama samita NATO-a u Hagu, izjavio je danas za ukrajinske medije neimenovani visoki ukrajinski zvaničnik.

On je potvrdio da će u fokusu razgovora biti kontinuirani pritisak Zapada na Rusiju, uključujući sankcije i snižavanje prodajne cijene ruske nafte koja je ključni izvor prihoda za Moskvu i izvor iz kojeg Moskva finansira rat sa Ukrajinom, prenosi Ukrinform.

Na dnevnom redu razgovora Zelenskog i Trampa biće i kupovina američkog naoružanja, uključujući i američke PVO sisteme Patriot neophodne za efikasnu odbranu ukrajinskih gradova od ruskih vazdušnih udara.

Od dolaska Donalda Trampa u Belu kuću SAD nisu pružile gotovo nikakvu novu vojnu pomoć Ukrajini, podsetio je neimenovani ukrajinski zvaničnik.

Nastavi čitati

Svijet

Blumberg izračunao koliko bi SVIJET PLATIO RAT RUSIJE I NATO?

Ruski rat protiv NATO-a, čak i u početnim fazama, rezultirao bi mnogim smrtnim slučajevima i vjerovatno izazvao priliv izbjeglica. Takođe bi prouzrokovao značajnu ekonomsku štetu, objavio je danas Blumberg.

Direktni gubici od razaranja u ratnoj zoni, rast cijena energije zbog prekida isporuke iz Rusije i kolaps na finansijskim tržištima mogli bi da dovedu do smanjenja globalne proizvodnje za 1,3 odsto (ili 1,5 biliona dolara) u prvoj godini, procijenila je američka agencija.

Napominje se da je ovo gotovo jednako posljedicama potpune ruske invazije na Ukrajinu, a da bi gubici bili mnogo veći ako bi se sukob proširio na druge evropske zemlje.

Da bi procijenio troškove prve godine rata, Blumberg je koristio skup modela za procjenu uticaja izgubljene proizvodnje u zoni sukoba, posljedica po evropske lance snabdijevanja, smanjenja ruskog izvoza nafte i gasa, proširenja kreditnih raspona na evropskim tržištima, povećanja evropskih izdataka za odbranu i rastuće globalne neizvesnosti.

Samo u baltičkim državama, ekonomija bi pretrpjela pad od 43 odsto tokom prve godine sukoba, što bi se podudaralo sa padom proizvodnje na teritorijama Ukrajine koje je aneksirala Rusija.

Druge evropske zemlje koje bi mogle da uđu u sukob, uključujući Finsku, Švedsku, Poljsku i Nemačku, pretrpjele bi manji, ali i dalje značajan udarac od raketnih napada, piše novinska agencija.

Za Evropsku uniju u cjelini, izdaci za odbranu će donekle ublažiti udarac od rasta cijena energije, tržišnih previranja i uništavanja infrastrukture, ali će se BDP ipak smanjiti za 1,2 odsto, a dug će krenuti strmijom uzlaznom putanjom, navodi Blumberg.

Ruska ekonomija trpi gubitak od jedan odsto, što je relativno mali udarac, jer su sankcije izolovale zemlju od spoljnih pritisaka, a veća potrošnja na odbranu stvara iluziju ekonomskog zdravlja.

Velika Britanija koja troši više na odbranu, trpi pad BDP-a od samo 0,2 odsto. Tržišna previranja smanjuju BDP Sjedinjenih Američkih Država za oko 0,7 odsto, dok stroži finansijski uslovi i više cene energije smanjuju BDP Kine za oko 0,9 odsto.

Blumberg navodi da bi Rusija mogla da pokrene invaziju insceniranim incidentom ili hibridnim napadom, a jedna od ranjivih tačaka je željeznička pruga Moskva-Kalinjingrad, koja prolazi kroz Viljnus bez zaustavljanja.

Danska je saopštila da bi Rusija mogla da pokrene lokalni rat sa susjednom zemljom u roku od šest mjeseci i da predstavlja realnu prijetnju jednoj ili više zemalja NATO-a u roku od dve godine.

U takvom scenariju, navodi agencija, Estonija, Letonija i Litvanija na severoistočnom krilu Alijanse postale bi najverovatnije “žarište”. Tri baltičke zemlje čine mali udeo evropske ekonomije, ali su ključno važne sa strateške tačke gledišta.

Napominje se da bi bez trenutnog odgovora SAD, rat mogao da ekskalira, jer bi Rusija odgovorila na raketne napade napadima na evropske gradove i usmjerila više resursa u borbu, povećavajući vjerovatnoću širenja rata van baltičkog regiona.

Blumberg piše da se evropski zvaničnici koji prate jačanje vojske ruskog predsjednika Vladimira Putina bore sa prijetnjom koja bi prije nekoliko godina bila jedva vjerovatna: ratom sa Rusijom.

Rusija proizvodi artiljerijske granate, dronove i rakete brzinom koja će uskoro premašiti potrebe njenih trupa u Ukrajini.

Napad SAD i Izraela na Iran, saveznika Kremlja, zadao je još jedan udarac globalnoj stabilnosti, čak i kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio privremeni prekid vatre.

Dok se lideri saveznika okupljaju na samitu u Hagu koji je počeo danas, očekuje se da će Tramp potvrditi posvećenost SAD klauzuli o uzajamnoj odbrani NATO-a, barem prema nacrtu saopštenja saveznika NATO-a pre sastanka.

Zvaničnici Trampove administracije su takođe više puta rekli da će braniti svaki centimetar njene teritorije.

Ali bez obzira na to šta Tramp kaže, evropski lideri nisu uvjereni da mogu da računaju na njegove obaveze, budući da je predsjednik SAD na samitu Grupe sedam u Kanadi ovog meseca, pitao zašto Rusija ne prisustvuje.

Rat na teritoriji NATO-a ostaje malo vjerovatan, ne samo zato što Rusija, za sada, nema kapacitete i vjerovatno ne bi željela rat na dva fronta. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nagovijestio je da bi Rusija mogla da bude u poziciji da razmotri takav napad na alijansu u roku od pet godina, ponavljajući procjene njemačkog kancelara Fridriha Merca i nekoliko evropskih obaveštajnih agencija.

Upozorenja dolaze u trenutku kada NATO, pod pritiskom Trampa, podstiče članice da povećaju vojne izdatke na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se iranski predsjednik “Poštovaćemo PRIMIRJE ako isto učini i IZRAEL”

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da će ta zemlja poštovati primirje koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, pod uslovom da se i Izrael pridržava njegovih uslova.
Ako cionistički režim ne prekrši primirje, ni Iran ga neće prekršiti – rekao je Pezeškijan tokom telefonskog razgovora sa malezijskim premijerom Anvarom Ibrahimom, navodi se u saopštenju iranskog predsjedništva, prenosi portal Al Arabija.
Tramp je danas saopštio da je primirje između Izraela i Irana od sada na snazi i zamolio obje zemlje da ga ne krše.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno