Connect with us

Politika

PERFIDNE SMICALICE VLASTI SRPSKE ZA BANJALUKU! Republička inspekcija radi sve da BLOKIRA vitalne projekte Grada!

“Ako je zabrana radova na kružnoj raskrsnici u svrsi političke kampanje i ako je urađeno po nalogu, to je najveća sramota za ovaj grad i društvo”, rekao je ovo nekadašni dekan i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović povodom obustavljanja radova na raskrsnici kod Ekvatora.

Obustvaljanje radova na raskrsnici kod Ekvatora nije prvi slučaj u kojem je republička inspekcija intervenisala, jer od preuzimanja mandata administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića inspekcija je u više navrata djelovala protiv odluka gradske administracije i protiv interesa građana Banjaluke.

U narednim redovima ćemo se podsjetiti kako je Republička inspekcija djelovala u gorućim problemima grada na Vrbasu.

Raskrsnica kod Ekvatora:

Posljednji slučaj svakako je vezan za obustavu radova na raskrsnici kod Ekvatora. Projekat olakšice saobraćaja u Banjaluci trebalo je da omogući jednosmjerni saobraćaj u užem jezgu grada, a kruna ovog projekta treba da bude kružna raskrsnica kod Ekvatora.

Izgradnja ove raskrsnice je uveliko započeta i radovi su se odvijali brže od predviđenog. Ipak pred kraj radova, stavljena je traka i zabrana jer po riječima nadležnih ovi radovi nisu imali građevinsku dozvolu.

Profesor Vitormir Popović je ranije istakao da to što je Republički inspektorat obustavio izgradnju kružne raskrsnice kod “Ekvatora” nije u skladu ni sa zdravim razumom, ni propisima.

“Ako je to u funkciji predizborne kampanje, oni koji zagovaraju takav pristup, prije svega mislim na ove nesrećne inspektore koji su to vjerovatno radili po nalogu, onda je to sramno i za ovaj grad i za ovo društvo u cjelini”, rekao je Popović.

Popović kaže da se tu radi o sanaciji ili reorganizaciji tog putnog djela i da za to sigurno nije potrebna građevinska dozvola.

“Druga stvar jeste da smo mi kao građani ogorčeni na činjenicu da kad je već stanje dovedeno do kraja, sada se nalaže da se nešto mora vratiti u prvobitno stanje. Kao da neko proizvodi novac, a to su pare poreskih obveznika. I treba da se radi na tome da se poboljša saobraćaj, ukoliko se može poboljšati. Tu su velike kolone, još ako ne radi semafor tu nije moguće ni ući ni izaći iz grada”, rekao je Popović.

Rad restorana “Agape” u pandemiji:

Tokom pandemije virusa korona ugostiteljski objekti su morali raditi u specifičnim uslovima, a u nekim slučajevima rad im je bio potpuno zabranjen. Razlog za donošenje ovakve odluke je prvenstveno bio u očuvanju zdravlja naših građana. Ipak pravila nisu važila isto za sve.

Slučaj restorana “Agape” u vlasništvu ćerke predsjednika SNSD Milorada Dodika koji je pokušala zatvoriti komunalna policija zbog prekršenih epidemioloških mjera dugo je bio tema i predmet prepucavanja u Banjaluci.

“Ugostiteljski objekat “Agape” usluživao je goste u bašti zatvorenog tipa, čime su prekršene mjere Republičkog štaba za vanredne situacije”, napisao je tada gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Nakon što su tržišna inspekcija Grada i komunalna policija izdali prekršajni nalog, ali i mjeru zatvaranja na sedam dana, porodica Dodik je ekspresno poslala republičke inspektore kako bi opovrgnuli tvrdnje gradske inspekcije, i time kako je tada govorio Stanivuković još jednom građanima dokazali da su nedodirljivi.

“Ovo je šamar svim ugostiteljima, muzičarima, fitnes trenerima, ali i svim građanima Banje Luke i cijele Republike Srpske. Na isti način su tražili zaštitu i od nadležnog ministarstva povodom slučaja u vezi nelegalno izgrađenog objekta “Kajak”. Pokazaćemo da je Banja Luka snažnija od bilo kog pojedinca,” poručio je tada Stanivuković.

Kajak terasa:

U martu 2021. godine postavljena je traka na restoran “Kajak” u Banjaluci. Razlog za zabranu rada ovog ugostiteljskog objekta bio je činjenica da je zahtjev za legalizaciju objekta odbijen jer se nalazi na gradskoj zemlji.

Brojni naslovi su tada opisivali da je zabrana rada rezultat ličnog sukoba gradonačelnika sa porodicom Radišić što je tada Stanivuković oštro demantovao.

Naveo je da ovo nije usmjereno protiv vlasnika, porodice Radišić, ili nečijih kumova i prijatelja, već protiv pojave nelegalne gradnje.

“Oni koji su do juče mislili da mogu sve, danas počinju da ruše svoju imovinu. Počinje razgrađivanje privatne države i to je danas ono što se tamo dešava. Ne likujem, samo želim da Grad bude iznad svakog pojedinačno”, rekao je on.

Za razliku od navedenih slučajeva kada je republička inspekcija reagovala užurbano, u slučaju “Kajak terase” Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i ministar Srebrenka Golić poručili su tada da rade isključivo prema važećim zakonima i propisima, a da će žalba koju je tada podnio Stanivuković biti riješena kad dođe na red, u skladu sa dinamikom pristizanja svih drugih žalbi.

Rušenje “Kajak terase” je izvršeno u novembru 2021. godine i tada je Stanivuković poručio da je rušenje ispravljanje dugogodišnje nepravde koju su, prema njegovim rečima, pojedinci počinili gradu.

“Ovo nije upereno protiv bilo kojeg pojedinca; kada budu imali papir dobiće sve što žele. Sve pojedince smo stavili u istu ravan – nema potlačenih, nema povlaštenih, svi smo jednaki. Uzalud je braniti neodbranjivo. Znao sam ko je advokat i ko brani ovaj slučaj i odmah sam znao da će izgubiti” rekao je tada Stanivuković.

Rampa na fontanu:

Izgradnja nove fontane u parku Mladen Stojanović po uzoru na onu koja je nekada bila u parku Petar Kočić počela je u maju 2021. godine na radost brojnih nostalgičara u gradu na Vrbasu.

“Dugo smo razmišljali koji lokalitet je najadekvatniji. Zajedno smo došli na ideju da fontana bude upravo na ovom lokalitetu, pod krošnjama ovog prelijepog drveća, koje podsjeća na lokaciju gdje je bila prethodna fontana, kako bi dobila svoj stari sjaj”, kazao je tada Stanivuković.

Fontana je izgrađena, ipak pred gradskim vlastima je bio trnovit put do njene izgradnje.

“Grad Banjaluka izdao je građevinsku dozvolu za izgradnju fontane u parku Mladen Stojanović koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poništilo 29. novembra 2021. godine, zbog nenadležnosti grada – istakli su tada iz resornog Ministarstva.

Govorili su da je zahtjev za građevinsku dozvolu za izgradnju fontane stigao u Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i da se nalazi u fazi obrade.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poslalo je zahtev gradu Banjaluka za dopunu dokumentacije, a nakon kompletiranja zakonom propisanih dokumenata, Ministarstvo će izdati građevinsku dozvolu” govorili su iz Ministarstva.

Ipak, Grad je imao dozvolu za gradnju, pa je tako replika fontane u parku Mladen Stojanović ugledala svjetlost dana nakon 15 godina.

Uz prigodan kulturno-umjetnički program, fontanu su otvorili gradonačelnik Draško Stanivuković, savjetnica za društvene delatnosti Milada Šukalo uz veliki broj Banjalučana.

Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je tada da je ova fontana više od vode koja teče niz kamen kao što je više i od simbola grada.

“Ova fontana predstavlja brojne uspomene, sjećanja na onu Banjaluku koju su naši sugrađani zaista mnogo voljeli”,rekao je Stanivuković.

Dodao je da je fontana iz parka Petar Kočić nestala, ali da niko nije pitao Banjalučane šta misle o tome.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

Nova sjednica SM BiH sa starim TAČKAMA DNEVNOG REDA

Savjet ministara Bosne i Hercegovine bi se na sjednici zakazanoj za sutra, u drugom krugu glasanja, trebalo izjasniti o prijedlogu odluke o uspostavljanju Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom kao privremenog tijela Savjeta ministara BiH, čiji je predlagač Kabinet predsjedavajuće Savjeta ministara BiH. Kako prenose mediji, na toj sjednici će biti razmatrani i nacrti zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Usvajanje zakona o VSTS i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uslov za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.

Podsjetimo da su ove tačke dnevnog reda bile i na sjednici 2. decembra kada su ministri iz SNSD-a glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno